U jeku eskalacije sukoba na Bliskom istoku, društvenim mrežama se nedavno pojavio snimak koji navodno prikazuje pripadnika Iranske revolucionarne garde (IRGC) tokom lansiranja projektila prema Izraelu.

<blockquote class="twitter-tweet">IRGC fighter while firing a missile on Israel: For the victims of Epstein Island, we target the idol of Baal. <a href="https://t.co/tkuNLzMBRb">pic.twitter.com/tkuNLzMBRb</a>&mdash; Viral Video News (@viralvideonews3) <a href="https://twitter.com/viralvideonews3/status/2034695103457980869?ref_src=twsrc%5Etfw">March 19, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Posebnu pažnju izazvala je poruka koju je borac uputio neposredno prije ispaljivanja:- Za žrtve Epsteinovog ostrva, ciljamo idola Baala.Ova izjava spaja oštru političku retoriku sa referencama na poznate teorije zavjere i vjersku simboliku. Spominjanje "Epstinovog ostrva" odnosi se na skandal vezan za Džefrija Epstina, dok se termin "idol Baala" koristi kao pejorativni simbol za entitete koje iranske snage smatraju neprijateljskim ili moralno posrnulim.

Posebnu pažnju izazvala je poruka koju je borac uputio neposredno prije ispaljivanja

Iranski vojnik ispalio raketu uz poruku: "Za žrtve Epstinovog ostrva, ciljamo idola Baala"

U Bosni i Hercegovini je krajem januara ove godine bilo 316.738 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja. U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je veći za 1.944 osobe ili 0,62 posto. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, žena je 188.667 ili 59,57 posto. U odnosu na isti period prošle godine nezaposlenost u BiH je manja za 6.890 osoba ili 2,13 posto.Nezaposlenost se smanjila u Brčko distriktu BiH za 105 osoba (0,9 posto), a povećala se u Federaciji BiH za 1.513 osoba (0,64 posto) i Republici Srpskoj za 436 osoba (0,88 posto).Među osobama koja traže zaposlenje krajem januara bilo je - NKV 91.023 ili 28,74 posto, PKV-NSS 4.101 ili 1,29 posto, KV 99.344 ili 31,36 posto, VKV 579 ili 0,18 posto, SSS 91.031 ili 28,74 posto, VŠS 4.862 ili 1,54 posto, te VSS 25.798 ili 8,14 posto.<h2>Broj novoprijavljenih</h2>Od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih osoba u januaru ove godine, novoprijavljenih osoba koje traže posao bilo je 13.076 od čega 6.758 žena. Broj osoba brisanih sa evidencije zavoda i službi zapošljavanja je 11.160. Broj brisanih žena sa evidencije je 5.895. Od ukupnog broja brisanih sa evidencija zavoda i službi zapošljavanja zaposleno je 5.874 ili 52,63 posto od čega 3.318 žena ili 56,49 posto.U januaru 2026. godine, poslodavci su zavodima i službama zapošljavanja u BiH prijavili 2.281 potrebu za zapošljavanjem novih radnika, od toga 562 žene, dok je registrovani broj osoba kojima je prestao radni odnos u izvještajnom periodu iznosio 9.629. Registrovani broj žena kojima je prestao radni odnos u izvještajnom periodu iznosio je 5.091 ili 52,87 posto.<h2>Broj zaposlenih u decembru 854.543</h2>Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u decembru 2025. godine, broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 854.543, a od toga je 391.471 žena. U odnosu na novembar 2025. godine broj zaposlenih osoba se nije mijenjao, a broj zaposlenih žena se povećao za 0,2 posto.Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi za IV kvartal 2025. godine, u BiH radnu snagu (ekonomski aktivno stanovništvo) je činilo 1.443.000 osoba, dok je broj neaktivnih iznosio 1.430.000 osoba.U okviru radne snage zaposlenih je bilo 1.282.000 i 161.000 nezaposlenih osoba. Anketna stopa nezaposlenosti je značajno manja od registrovane i na nivou BiH za IV kvartal 2025. godine iznosila je 11,1 postoBroj zaposlenih osoba u IV kvartalu 2025. godine veći je za 0,2 posto u odnosu na III kvartal 2025. godine, dok se broj nezaposlenih osoba smanjio za 0,6 posto.Stopa nezaposlenosti u BiH u IV kvartalu 2025. godine iznosila je 11,1 posto i manja je u odnosu na III kvartal 2025. godine (11,2 posto) za 0,1 postotni poen. Anketna stopa zaposlenosti u IV kvartalu 2025. godine iznosila je 44,6 posto i veća je u odnosu na III kvartal 2025. godine (44 posto) za 0,1 postotni poen.Stopa nezaposlenosti mladih (15-24 godine) u BiH u IV kvartalu 2025. godine iznosila je 27,9 posto i manja je u odnosu na III kvartal 2025. godine (33,5%) za 0,6 postotnih poena, saopćeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

U Bosni i Hercegovini je krajem januara ove godine bilo 316.738 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja

U januaru u BiH bez posla ostale 1.944 osobe



Prema objavljenim saopštenjima, State Department je odobrio moguću prodaju projektila, bespilotnih letjelica, radarskih sistema, municije i nadogradnji za borbene avione F-16 Ujedinjenim Arapskim EmiratimaAmerički State Department odobrio je u četvrtak potencijalnu prodaju oružja trima bliskoistočnim zemljama u vrijednosti većoj od 16,5 milijardi dolara, u trenutku dok se rat s Iranom intenzivira. Odobrenje se odnosi na Ujedinjene Arapske Emirate, Kuvajt i Jordan, piše Reuters.<h2>Detalji prodaje po zemljama</h2>Prema objavljenim saopštenjima, State Department je odobrio moguću prodaju projektila, bespilotnih letjelica, radarskih sistema, municije i nadogradnji za borbene avione F-16 Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ukupna vrijednost ovog paketa veća je od 8,4 milijarde dolara.Također je odobrena moguća prodaja senzorskih radara za protivvazdušnu i protivraketnu odbranu niže razine Kuvajtu, čija je procijenjena vrijednost 8 milijardi dolara. Jordanu je odobrena podrška za avione i municiju u procijenjenoj vrijednosti od 70,5 miliona dolara.<h2>Kontekst eskalacije sukoba</h2>Ove prodaje oružja uslijedile su nakon iranskih napada na energetsku infrastrukturu, koji su bili odgovor na izraelske udare na iranska plinska postrojenja. Ti su događaji označili najveću eskalaciju u ratu koji traje gotovo tri sedmice te su uzrokovali porast cijena plina i daljnji rast cijena nafte.State Department je naveo kako će glavni izvođači u ovim poslovima biti kompanije RTX Corporation, Northrop Grumman i Lockheed Martin Corporation.

Odobrenje se odnosi na Ujedinjene Arapske Emirate, Kuvajt i Jordan

Tramp naoružava Bliski istok: State Department odobrio prodaju oružja tešku 16.5 milijardi dolara

Iran je nastavio da izvozi svoju sirovu naftu kroz Hormuški moreuz gotovo na nivoima prije rata. Istovremeno dozvoljava malom broju komercijalnih plovila povezanih s "prijateljskim" državama da prolaze kroz ovu ključnu pomorsku rutu. Ona je i dalje zatvorena za većinu ostalog saobraćaja, pokazuju izvještaji pomorskih analitičara i podaci praćenja, prenosi <a href="https://forbes.vijesti.me/aktuelno/iran-dozvoljava-sopstvenoj-nafti-i-nekim-brodovima-da-prolaze-kroz-hormuski-moreuz/">Forbes</a>.Pozivajući se na podatke obavještajne kompanije Kpler, Bloomberg navodi da je iranska nafta činila skoro tri četvrtine od 27,2 miliona barela nafte koji su prošli kroz Persijski zaliv od 1. marta.To znači da je Iran transportovao oko 1,2 miliona barela sirove nafte dnevno kroz Hormuški moreuz. To je tek blago manje u odnosu na 1,5 miliona barela prije početka aktuelnog sukoba sa SAD i Izraelom.Za poređenje, druge zemlje su u posljednje tri sedmice uspjele da isporuče svega tri odsto svojih predratnih količina – u prosjeku 400.000 barela dnevno, u odnosu na ranijih 14 miliona.Najmanje 89 plovila prošlo je kroz blokirani moreuz između 1. i 15. marta. Među njima je 16 naftnih tankera, izvijestio je AP, pozivajući se na podatke kompanije Lloyd’s List Intelligence.To predstavlja značajan pad u odnosu na period prije početka sukoba. Tada je kroz moreuz svakodnevno prolazilo između 100 i 135 brodova.<h2>Propuštanje flote iz sjenke</h2>Iako je Iran uveo gotovo potpunu blokadu prolaska plovila kroz Hormuški moreuz, analitičari su primijetili da je u posljednjim danima manjem broju brodova koji nisu iranski dozvoljen prolaz. Prema podacima kompanije za praćenje pomorskog saobraćaja Windward, neki brodovi koji prolaze kroz moreuz koriste nešto dužu rutu koja ide kroz iranske teritorijalne vode. Prema izvještaju Windwarda, gotovo svi brodovi koji koriste ovu rutu ranije su pristajali u luci Imam Homeini, jednoj od ključnih komercijalnih luka Irana.Analitičarka Mišel Viz Bokman (Michelle Wiese Bockmann) navela je na mreži X da je ovo jedan od prvih znakova da Iran dozvoljava "prolaz uz odobrenje prijateljskim zemljama". Analiza Lloyd’s List Intelligence, na koju se poziva AP, takođe navodi da mnogi brodovi koji prolaze kroz moreuz pripadaju takozvanoj "tamnoj floti" koja izbjegava zapadne sankcije.U intervjuu za MS Now tokom vikenda, iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi), upitan o zatvaranju Hormuškog moreuza, rekao je: "Moreuz je otvoren. Zatvoren je samo za tankere i brodove koji pripadaju našim neprijateljima. Onima koji nas napadaju i njihovim saveznicima. Ostali mogu slobodno da prolaze. Mnogi to ne čine iz bezbjednosnih razloga. To nema veze sa nama. Mogu da kažem da moreuz nije zatvoren, ali jeste zatvoren za američke i izraelske brodove i tankere, ne i za druge".<h2>Opasnost od miniranja moreuza</h2>U intervjuu za CNBC u ponedjeljak, ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) izjavio je: "Iranski brodovi su već izlazili. Mi smo to dozvolili kako bi se ostatak svijeta snabdijevao… Smatramo da će doći do prirodnog otvaranja koje Iranci omogućavaju. Za sada nam to odgovara. Želimo da svijet bude dobro snabdjeven".Prema više izvještaja, američki i britanski zvaničnici smatraju da bi Iran mogao da minira Hormuški moreuz, iako nije jasno da li je Iran postavio mine, izveo je vazdušne napade na više brodova u Persijskom zalivu, kao i na naftnu infrastrukturu susjednih država na Bliskom istoku.U utorak uveče, Centralna komanda američke vojske saopštila je da je "upotrijebila više penetracionih projektila na utvrđene iranske raketne položaje duž iranske obale u blizini Hormuškog moreuza". CENTCOM je dodao da su protivbrodske rakete uskladištene na tim lokacijama "predstavljale rizik za međunarodnu plovidbu u moreuzu".

Bloomberg navodi da je iranska nafta činila skoro tri četvrtine od 27,2 miliona barela nafte koji su prošli kroz Persijski zaljev od 1. marta

Iran dozvoljava sopstvenoj nafti i nekim brodovima da prolaze kroz Hormuški moreuz

Izrael je izveo prve napade na iransku mornaricu u Kaspijskom moru, izjavio je izraelski vojni glasnogovornik, dodajući da su iranske pomorske sposobnosti u tom području uglavnom onesposobljene.

<blockquote class="twitter-tweet">❗️🇮🇱⚔️🇮🇷 - IDF Strikes Iranian Naval Targets in Bandar Anzali and the Caspian Sea Last night, Israeli Air Force strikes hit Iranian Navy assets in the port city of Bandar Anzali on the Caspian Sea and at sea, destroying several vessels and naval infrastructure, according to the… <a href="https://t.co/SaOmK42Rpt">pic.twitter.com/SaOmK42Rpt</a>&mdash; 🔥🗞The Informant (@theinformant_x) <a href="https://twitter.com/theinformant_x/status/2034639129573527858?ref_src=twsrc%5Etfw">March 19, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Potpukovnik Nadav Šošani rekao je da su zračne snage napale desetine ciljeva u Bandar Anzalu, uključujući korvetu iranske mornarice, četiri raketna čamca, nekoliko pomoćnih brodova i brodova za zaštitu, kao i zapovjedni centar i brodogradilište.- Uspjeli smo uništiti njihove pomorske kapacitete u Kaspijskom moru - izjavio je Šošani na online brifingu za novinare.- To predstavlja sustavni napad na sve razine njihovih pomorskih sposobnosti u Kaspijskom moru - dodao je.Izraelska vojska (IDF) naglasila je da su plovila ciljana kako bi se zadao udarac iranskoj vojsci, iako ona ne predstavljaju neposrednu prijetnju Izraelu s Kaspijskog mora.IDF dodaje da raketni čamci posjeduju protuzračnu sposobnost i mogli bi ugroziti izraelske zrakoplove koji lete iznad Irana, a također imaju i sposobnost borbe protiv podmornica.Pripreme za napad započele su tek prije nekoliko dana, a napad nije bio među početnim vojnim ciljevima u Iranu, piše Times of Israel.

Uspjeli smo uništiti njihove pomorske kapacitete u Kaspijskom moru, rekao je portparol

Izrael: Izveli smo napade na iransku mornaricu u Kaspijskom moru

Iranska revolucionarna garda objavila je snimak na kojem se, kako tvrde, vidi trenutak kada je američki avion F-35 pogođen iznad Irana.

<blockquote class="twitter-tweet">Iran’s Islamic Revolutionary Guard Corps (IRGC) has release a statement, accompanied by video footage, which claims to show the targeting of an American F-35A/B Lightning ll with a surface-to-air missile in the skies over Iran. This claim by the IRGC follows reports that a F-35… <a href="https://t.co/5omxjVESR3">pic.twitter.com/5omxjVESR3</a>&mdash; OSINTdefender (@sentdefender) <a href="https://twitter.com/sentdefender/status/2034666568626438617?ref_src=twsrc%5Etfw">March 19, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema američkim medijima, avion je morao hitno sletjeti nakon napada, a Iranska revolucionarna garda tvrdi da je pogođen raketom zemlja-zrak.Kapetan Tim Hokins, glasnogovornik američke Centralne komande, izjavio je da je avion pete generacije izvodio borbenu misiju iznad Irana kada je bio primoran na prinudno slijetanje.

Drama na nebu iznad Irana: Teheran pogodio "nevidljivi" F-35


- Avion je sigurno sletio, a pilot je u stabilnom stanju. Ovaj incident je pod istragom - dodao je Hawkins.Ovaj incident bi bio prvi put da je Iran pogodio američki avion u ratu koji je počeo krajem februara.Sjedinjene Američke Države i Izrael koriste F-35 avione u ovom sukobu, a cijena jednog ovakvog aviona prelazi 100 miliona dolara.

Avion je morao hitno sletjeti nakon napada

Američki avion F-35 pogođen iznad Irana

Iran objavio snimak trenutka kada je pogođen američki avion F-35

Lideri Evropske unije danas nisu uspjeli uvjeriti mađarskog premijera Viktora Orbana da odustane od blokade ključnog kredita EU za Ukrajinu vrijednog 90 milijardi eura, potvrdili su evropski zvaničnici.– Pokušali su. Nisu uspjeli – rekao je jedan zvaničnik o naporima da se Orbanov stav promijeni na samitu u Briselu.Iako je dogovor o kreditu postignut još u decembru, Orban – koji održava bliske odnose s Rusijom i u političkom je sukobu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim – blokirao je njegovu realizaciju zbog spora oko oštećenog naftovoda „Družba“.Njegov potez izazvao je nezadovoljstvo među liderima EU, jer bi Ukrajina već za nekoliko sedmica mogla ostati bez ključnih finansijskih sredstava. Time je, kako ocjenjuju zvaničnici, doveden u pitanje i kredibilitet Evropskog savjeta.– Rasprava je bila intenzivna, pritisak na Orbana ogroman – rekao je jedan od zvaničnika, dok je drugi dodao: – Diskusija je bila teška i gruba, ali Viktor i dalje ne popušta.Zvaničnici su govorili anonimno kako bi mogli otvoreno prenijeti tok zatvorenih razgovora.<h2>Glavni stol</h2>Prema navodima agencije, objavljena je i fotografija sa samita na kojoj se vidi kako Orban sjedi izvan glavnog stola dok se Zelenski putem videoveze obraća liderima EU.Zelenski je poručio da je paket pomoći od 90 milijardi eura od presudnog značaja za Ukrajinu, koja se nalazi u „izuzetno teškoj situaciji“ zbog rata s Rusijom. Istakao je i da Ukrajina sarađuje s EU na obnovi naftovoda „Družba“, te da postoje signali iz Sjedinjenih Američkih Država o mogućem nastavku mirovnih pregovora.Po dolasku na samit, brojni evropski lideri otvoreno su kritikovali mađarskog premijera.– Moramo biti jasni: veto Mađarske je neprihvatljiv, dodatna podrška Ukrajini mora biti isporučena što je prije moguće – izjavio je nizozemski premijer Rob Jeten.Finski premijer Peteri Orpo optužio je Orbana da koristi Ukrajinu u predizborne svrhe.Orban, koji se smatra saveznikom američkog predsjednika Donalda Trampa, često je bio u sukobu s vodećim političarima EU, ali do sada nije blokirao već postignute dogovore.Dodatno nezadovoljstvo izazvalo je to što je Mađarska, zajedno s Češkom i Slovačkom, ranije osigurala izuzeće od finansiranja ovog kredita.– Čekamo naftu, ostalo su bajke – poručio je Orban, aludirajući na oštećenje naftovoda.<h2>Duža sanacija</h2>Naftovod „Družba“, kojim se ruska nafta transportuje preko Ukrajine ka Mađarskoj i Slovačkoj, oštećen je u ruskom napadu u januaru. Dok Ukrajina tvrdi da je potrebna duža sanacija, Mađarska insistira da je već spremna za nastavak isporuka.Belgijski premijer Bart De Vever nagovijestio je da bi EU mogla čekati ishod izbora u Mađarskoj kako bi riješila blokadu.U međuvremenu, Orban u kampanji predstavlja Zelenskog kao prijetnju Mađarskoj, optužujući ga – zajedno s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen – za pokušaj uvlačenja zemlje u rat.Njemački kancelar Fridrih Merc poručio je da sve članice moraju poštovati ranije donesene odluke, naglasivši da su lojalnost i pouzdanost temelj EU.– Ova blokada ima unutrašnjopolitičke razloge i dio je predizborne kampanje – rekao je Merc.Sličan stav iznio je i austrijski kancelar Kristijan Štoker, ocijenivši da izbori ne mogu biti opravdanje za blokadu pomoći Ukrajini.Ova situacija dodatno je ukazala na slabosti sistema odlučivanja u EU, koji zahtijeva jednoglasnost svih 27 članica. Iako Mađarska ima oko 10 miliona stanovnika, njena blokada utiče na odluke koje se odnose na cijelu Uniju od oko 450 miliona ljudi.Spor između Kijeva i Budimpešte dodatno se produbio nakon prekida isporuka ruske nafte krajem januara. Dok Ukrajina tvrdi da je riječ o posljedicama ratnih oštećenja, Orban optužuje Zelenskog za namjerno izazivanje energetske krize.<h2>Smanjenje javne potrošnje</h2>U pokušaju deblokade, Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta predložili su da EU finansira obnovu naftovoda. Tehnički tim Unije već se nalazi u Kijevu.Ipak, Orban ostaje pri stavu:– Ovo nije politika, već egzistencijalno pitanje za Mađarsku. Nafta je ključna za našu zemlju – poručio je.Ukrajina upozorava da nema alternativne izvore finansiranja ukoliko kredit ostane blokiran. Budžet zemlje već je pod snažnim pritiskom, a većina prihoda odlazi na odbranu.Bez pomoći EU, vlasti bi mogle biti primorane na smanjenje javne potrošnje ili štampanje novca, upozoravaju analitičari.– Ovo nije milostinja, već ulaganje u sigurnost Evrope – poručio je ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga.

Njegov potez izazvao je nezadovoljstvo među liderima EU, jer bi Ukrajina već za nekoliko sedmica mogla ostati bez ključnih finansijskih sredstava

Evropski zvaničnici nisu ubijedili Orbana da odustane od blokade kredita za Ukrajinu: Nije bio za stolom dok se Zelenski obraćao

Zarada Rusije od fosilnih goriva dosegnula je 7,7 milijardi eura u samo dvije sedmice od početka rata u Iranu, izazvanog zajedničkim američko-izraelskim napadima. Trenutni sukob doveo je do naglog skoka globalnih cijena nafte i natjerao Sjedinjene Američke Države na ublažavanje sankcija prema Moskvi, prenosi Euronews.<h2>Snažan rast ruskih prihoda</h2>Prema podacima Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), Rusija je u dvije sedmice od početka sukoba značajno povećala prihode od nafte i ostalih fosilnih goriva, dok se sukob širio i na druge zemlje Bliskog istoka. Obustava isporuka nafte kroz Hormuški moreuz dodatno je podigla globalne cijene energenata.U prvih 15 dana marta, Moskva je od izvoza nafte zarađivala oko 372 miliona eura dnevno, što je otprilike 14 posto više od prosječne dnevne zarade u februaru. Ukupno je Rusija od 1. do 15. marta od izvoza fosilnih goriva, uključujući naftu, plin i ugljen, zaradila 7,7 milijardi eura.To odgovara iznosu od oko 513 miliona eura dnevno, što je porast u odnosu na 472 miliona eura dnevno u februaru. Globalne cijene nafte, uključujući sirovu naftu tipa Brent, naglo su porasle nakon američko-izraelskih napada na Iran 28. februara. U četvrtak se barelom nafte Brent trgovalo po cijeni višoj od 119 dolara (103 eura), dok su napadi s obje strane i dalje trajali.<h2>Američko ublažavanje sankcija</h2>Američko ministarstvo finansija prošle sedmice izdalo je 30-dnevno izuzeće za kupnju ruske nafte koja se već nalazi na moru. Europski čelnici izrazili su protivljenje toj odluci, upozoravajući da ublažavanje sankcija može povećati ratne prihode Moskve.Američka vlada također je privremeno ublažila sankcije, dopuštajući Indiji kupnju ruske nafte i naftnih derivata na moru, samo nekoliko mjeseci nakon što je upozorila Indiju da prekine s tom praksom. Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je da je izuzeće privremeno, ograničeno i nužno za stabilizaciju globalnog energetskog tržišta.

Trenutni sukob doveo je do naglog skoka globalnih cijena nafte i natjerao Sjedinjene Američke Države na ublažavanje sankcija prema Moskvi

Rusija ostvarila ogromne prihode od fosilnih goriva zbog rata u Iranu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u četvrtak da Sjedinjenim Američkim Državama treba više sredstava iz "mnogo razloga" usred rata u Iranu. Njegova izjava uslijedila je kao odgovor na novinarsko pitanje o medijskom izvješću prema kojem Pentagon traži 200 milijardi dolara za finansiranje sukoba, prenosi Reuters.Podsjetimo, Pentagon je od Bijele kuće zatražio zeleno svjetlo za upućivanje zahtjeva Kongresu za više od 200 milijardi dolara kako bi se finansirao rat u Iranu, otkrio je visoki dužnosnik američke administracije. Riječ je o izuzetno velikom iznosu koji bi gotovo sigurno mogao naići na otpor među zastupnicima koji se protive sukobu.<h2>Ogroman zahtjev za dodatnim sredstvima</h2>Tražena sredstva višestruko bi nadmašila dosadašnje troškove zračnih napada te bi bila usmjerena na hitno povećanje proizvodnje ključnog naoružanja koje je iscrpljeno u nedavnim operacijama američkih i izraelskih snaga. O planu su govorila još tri izvora upoznata sa situacijom, koji su željeli ostati anonimni zbog osjetljivosti teme.<h2>Neizvjesno hoće li proći u Kongresu</h2>I dalje nije jasno koliki će iznos Bijela kuća na kraju službeno zatražiti od Kongresa. Prema riječima jednog dužnosnika, dio administracije skeptičan je prema realnim izgledima da Pentagonov prijedlog prođe. Ministarstvo odbrane u protekla dva tjedna već je iznijelo nekoliko različitih verzija finansijskog zahtjeva.Očekuje se da će prijedlog izazvati ozbiljan politički sukob u Kongresu, s obzirom na slabu podršku javnosti za rat, ali i snažno protivljenje demokrata. Republikanci zasad signaliziraju potporu, no još uvijek nema dogovora o načinu usvajanja niti jasne većine potrebne u Senatu.<h2>Troškovi rata brzo rastu</h2>Rat u Iranu već sada nosi visoke troškove – procjenjuje se da su u prvom tjednu premašili 11 milijardi dolara. Administracija je stoga ubrzo nakon početka sukoba počela pripremati dodatna sredstva kako bi osigurala kontinuitet vojnih operacija i održala globalnu spremnost.

Pentagon je od Bijele kuće zatražio zeleno svjetlo za upućivanje zahtjeva Kongresu za više od 200 milijardi dolara kako bi se finansirao rat u Iranu

Tramp: SAD treba više novca za finansiranje rata u Iranu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je danas da je očekivao snažniji rast cijena nafte, sugerirajući da je gospodarski učinak zasad blaži nego što je predviđao prije nego što je odobrio američke napade na Iran, prenosi CNN.- Rekao sam, znate, ako to učinim, cijene nafte će porasti, ekonomija će malo pasti. Mislio sam da će biti gore, puno gore - rekao je Tramp tokom bilateralnog sastanka u Ovalnom uredu s japanskom premijerkom Sanae Takaiči.- Zapravo sam mislio da postoji mogućnost da bude puno gore. Nije loše i uskoro će sve biti gotovo - dodao je Tramp.Na pitanje hoće li ukinuti sankcije na iransku naftu, predsjednik je rekao da će učiniti "što god je potrebno" kako bi pomogao stabilizaciji cijena.Njegove izjave dolaze u trenutku kada su globalna energetska tržišta reagirala na eskalaciju napetosti na Bliskom istoku, pri čemu je cijena nafte Brent, međunarodnog referentnog standarda, u četvrtak ujutro porasla na 115 dolara po barelu nakon što su izraelski napadi izazvali iranski odgovor usmjeren na ključnu energetsku infrastrukturu.

Zapravo sam mislio da postoji mogućnost da bude puno gore. Nije loše i uskoro će sve biti gotovo, rekao je

Tramp: Očekivao sam veći rast cijena nafte, nije tako loše

Rafinerija nafte u Haifi danas poslijepodne oštećena je od gelera koji su pali nakon nekoliko uzastopnih iranskih raketnih napada, zbog kojih su se oglasile sirene diljem Izraela. U nizu napada koji su započeli u srijedu poginulo je više ljudi, uključujući dvoje izraelskih civila, troje Palestinki i jednog stranog radnika, piše <a href="https://www.jpost.com/israel-news/defense-news/article-890480">The Jerusalem Post</a>.Ekipe hitne pomoći Magen David Adom poslane su u rafineriju, no prema prvim informacijama nije bilo dojava o povrijeđenima. Ranije tokom dana policija i medicinsko osoblje istraživali su nekoliko lokacija na koje su pali geleri nakon napada na središnji Izrael, gdje također nije bilo povrijeđenih.

<blockquote class="twitter-tweet">NOW: Haifa, Israel. <a href="https://t.co/tULTxEIsqy">pic.twitter.com/tULTxEIsqy</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://twitter.com/clashreport/status/2034652488507199920?ref_src=twsrc%5Etfw">March 19, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Na sjeveru Izraela, u četvrtak ujutro prije šest sati, sirene su se oglasile tri puta u sat vremena zbog napada koje su pokrenuli Iran i Hezbollah iz Libana. Hitne službe su saopćile da u tim napadima nije bilo povrijeđenih ni veće materijalne štete.U srijedu navečer, strani radnik u 20-im godinama poginuo je u izraelskoj regiji Sharon nakon što ga je geler iranskog projektila pogodio u glavu, izvijestio je Magen David Adom. U istom valu napada geleri su oštetili i stambenu zgradu u Tel Avivu, ali nije bilo povrijeđenih.Nešto ranije, prema navodima Crvenog polumjeseca, tri Palestinke poginule su u iranskom raketnom napadu u blizini Hebrona na Zapadnoj obali. Palestinski mediji javili su da je još trinaest osoba ranjeno, od kojih je jedna teško.Izraelska vojska je saopćila da se pretpostavlja kako je udar izazvalo kasetna municija – bojeva glava koja se raspada na mnoštvo manjih bombi koje se raspršuju po širem području. Geleri su pali i na drugim lokacijama u središnjem Izraelu te oštetili jedno vozilo.

U nizu napada koji su započeli u srijedu poginulo je više ljudi

Video / Raketni napadi Irana na Izrael: Pogođena rafinerija u Haifi

Američki borbeni avion F-35 prinudno je sletio u američku bazu na Bliskom istoku nakon što je pogođen vatrom za koju se vjeruje da je iranska, prenosi CNN pozivajući se na dva izvora upoznata sa situacijom.Kapetan Tim Hokins, portparol Centralne komande SAD-a, izjavio je da je ovaj nevidljivi (stealth) avion pete generacije bio u borbenoj misiji iznad Irana kada je bio prisiljen na hitno slijetanje. Hokins je potvrdio da je letjelica sigurno sletjela i da je istraga o incidentu u toku.- Avion je bezbjedno sletio, a pilot je u stabilnom stanju.&nbsp;Ovaj incident se trenutno istražuje - dodao je Hawkins.Prema informacijama koje prenosi CNN, ovo je prvi put da je Iran pogodio američku letjelicu u sukobu koji je počeo krajem februara. I SAD i Izrael koriste avione F-35 u ovom sukobu, pri čemu cijena jednog aviona prelazi 100 miliona dolara.Prinudno slijetanje dogodilo se u trenutku kada visoki američki zvaničnici nastavljaju tvrditi da postižu značajan uspjeh u kampanji protiv Irana. Ministar odbrane Pit Hegset izjavio je u četvrtak ujutro da SAD "odlučno pobjeđuju" i da je iranska protivzračna odbrana "sravnjena sa zemljom".

Prinudno je sletio u američku bazu na Bliskom istoku nakon što je pogođen vatrom za koju se vjeruje da je iranska

Iranski napadi izbacili su iz pogona 17 posto katarskih izvoznih kapaciteta ukapljenog prirodnog plina (LNG), što prijeti opskrbi Evrope i Azije, a prema procjenama, izazvat će godišnji gubitak prihoda od 20 milijardi dolara, izjavio je izvršni direktor kompanije QatarEnergy Saad al-Kaabi, prenosi Reuters.<h2>Napadi bez presedana</h2>Al-Kaabi je pojasnio da su u napadima bez presedana oštećena dva od 14 katarskih postrojenja za ukapljivanje plina te jedan od dva pogona za pretvaranje plina u tečnost (GTL). Zbog popravki, koje će trajati od tri do pet godina, proizvodnja će biti smanjena za 12,8 miliona tona LNG-a godišnje.- Ni u najluđim snovima nisam mogao zamisliti da će Katar – i cijela regija – doživjeti ovakav napad, i to da nas na ovaj način napadne bratska muslimanska zemlja u mjesecu ramazanu - rekao je al-Kaabi u intervjuu. Nekoliko sati ranije Iran je izveo niz napada na naftna i plinska postrojenja u Zaljevu, nakon što je Izrael gađao iransku plinsku infrastrukturu.<h2>Moguća viša sila</h2>Državna kompanija QatarEnergy mogla bi zbog oštećenja na dva postrojenja proglasiti višu silu na dugoročne ugovore o opskrbi LNG-om za Italiju, Belgiju, Južnu Koreju i Kinu, i to na period do pet godina, najavio je al-Kaabi.&nbsp;- Riječ je o dugoročnim ugovorima za koje moramo proglasiti višu silu. Već smo je proglasili na kraći rok, a sada se to odnosi na cijeli period popravke - kazao je.Američki naftni div ExxonMobil partner je u oštećenim postrojenjima za LNG. Kompanija iz Teksasa drži 34 posto udjela u postrojenju S4 te 30 posto udjela u postrojenju S6, potvrdio je al-Kaabi. Posljedice napada osjećaju se i šire od samog LNG-a.Katarski izvoz kondenzata pao je za oko 24 posto, ukapljenog naftnog plina (LPG) za 13 posto, a proizvodnja helija smanjit će se za 14 posto. Izvoz benzina i sumpora past će za po 6 posto. Al-Kaabi je dodao da je izgradnja oštećenih postrojenja koštala približno 26 milijardi dolara.QatarEnergy je već ranije proglasio višu silu na cjelokupnu proizvodnju LNG-a nakon napada na proizvodno središte Ras Laffan. "Da bi proizvodnja ponovo krenula, prvo moraju prestati neprijateljstva", zaključio je al-Kaabi.

Iranski napadi izbacili su iz pogona 17 posto katarskih izvoznih kapaciteta ukapljenog prirodnog plina (LNG), što prijeti opskrbi Evrope i Azije

Ogromna šteta od iranskog napada: Reuters objavio koliko će se dugo Katar oporavljati

Dok se tenzije na Bliskom istoku ne smiruju, zvaničnici Katara i Turske poslali su poruke o budućnosti regije. Iako obojica pozivaju na prekid sukoba, njihov ton i adresiranje odgovornosti značajno se razlikuju.Katarski premijer istakao je važnost obnove povjerenja koje je narušeno trenutnom agresijom, s naglaskom na regionalnu koheziju."Moramo se sjetiti da, na kraju, dijelimo istu geografiju. Dijelimo historiju s iranskim narodom i ne želimo teška osjećanja između Iranaca i Kataraca, niti među narodima u regiji. Želimo da naš narod živi u miru", izjavio je katarski lider, pozivajući na ponovnu izgradnju međusobnog povjerenja.S druge strane, turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan jasno je imenovao odgovorne. On je Izrael označio kao "primarnu odgovornu stranu" za uvlačenje regije u krizu bez presedana.Fidan je upozorio da Izrael pokušava "oprati" svoje zločine pod izgovorom regionalnog konflikta te da je nakon Gaze počeo provoditi istu politiku okupacije i uništenja i u Libanu. Pozvao je međunarodnu zajednicu na hitnu akciju protiv "izraelskog ekspanzionizma".

Pozvao je međunarodnu zajednicu na hitnu akciju protiv "izraelskog ekspanzionizma"

Fidan označio Izrael kao glavnog krivca za haos na Bliskom istoku

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči upozorio je američke saveznike da bi mogli snositi odgovornost za "saučesništvo" u ratnim zločinima ako podrže Vašington u deblokadi Hormuškog moreuza. Taj strateški plovni put trenutno je blokiran od strane iranskih snaga.U telefonskom razgovoru s japanskim kolegom Tošimitsuom Motegijem, Aragči je naveo da su za trenutnu situaciju u moreuzu odgovorni SAD i Izrael, objavilo je iransko Ministarstvo vanjskih poslova na Telegramu.Naglasio je da bi učešće bilo koje zemlje u pokušaju probijanja iranske blokade predstavljalo "saučesništvo u agresiji i gnusnim zločinima koje su počinili agresori".

Naglasio je da bi učešće bilo koje zemlje u pokušaju probijanja iranske blokade predstavljalo "saučesništvo u agresiji i gnusnim zločinima"

Aragči upozorio američke saveznike: Ako pomognete u deblokadi Hormuškog moreuza rizikujete saučešništvo u ratnim zločinima

Direktorica američke nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabard (Tulsi Gabbard) izjavila je da ciljevi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela u vojnoj kampanji protiv Irana nisu usklađeni.Govoreći tokom saslušanja pred Odborom za obavještajne poslove Zastupničkog doma, Gabard je ukazala na razlike u pristupu dvije države, prenosi Reuters.- Ciljevi koje je naveo predsjednik razlikuju se od onih koje je postavila izraelska vlada - rekla je Gabard.- Iz operacija je vidljivo da se izraelska vlada usredotočila na onesposobljavanje iranskog vodstva. Predsjednik je, s druge strane, kao ciljeve naveo uništenje iranske sposobnosti lansiranja i proizvodnje balističkih projektila te njihove ratne mornarice - dodala je.

Iranski vojnik ispalio raketu uz poruku: "Za žrtve Epstinovog ostrva, ciljamo idola Baala"

U januaru u BiH bez posla ostale 1.944 osobe

Tramp naoružava Bliski istok: State Department odobrio prodaju oružja tešku 16.5 milijardi dolara

Iran dozvoljava sopstvenoj nafti i nekim brodovima da prolaze kroz Hormuški moreuz

Izrael: Izveli smo napade na iransku mornaricu u Kaspijskom moru

Iran objavio snimak trenutka kada je pogođen američki avion F-35

Evropski zvaničnici nisu ubijedili Orbana da odustane od blokade kredita za Ukrajinu: Nije bio za stolom dok se Zelenski obraćao

Rusija ostvarila ogromne prihode od fosilnih goriva zbog rata u Iranu

Tramp: SAD treba više novca za finansiranje rata u Iranu

Tramp: Očekivao sam veći rast cijena nafte, nije tako loše

Video / Raketni napadi Irana na Izrael: Pogođena rafinerija u Haifi

Drama na nebu iznad Irana: Teheran pogodio "nevidljivi" F-35

Ogromna šteta od iranskog napada: Reuters objavio koliko će se dugo Katar oporavljati

Fidan označio Izrael kao glavnog krivca za haos na Bliskom istoku

Aragči upozorio američke saveznike: Ako pomognete u deblokadi Hormuškog moreuza rizikujete saučešništvo u ratnim zločinima

Šefica obavještajne službe SAD: Vašington i Tel Aviv imaju različite ciljeve u Iranu

Globus

Iranski vojnik ispalio raketu uz poruku: "Za žrtve Epstinovog ostrva, ciljamo idola Baala"

U januaru u BiH bez posla ostale 1.944 osobe

Tramp naoružava Bliski istok: State Department odobrio prodaju oružja tešku 16.5 milijardi dolara

Iran dozvoljava sopstvenoj nafti i nekim brodovima da prolaze kroz Hormuški moreuz

Izrael: Izveli smo napade na iransku mornaricu u Kaspijskom moru

Iran objavio snimak trenutka kada je pogođen američki avion F-35

Evropski zvaničnici nisu ubijedili Orbana da odustane od blokade kredita za Ukrajinu: Nije bio za stolom dok se Zelenski obraćao

Rusija ostvarila ogromne prihode od fosilnih goriva zbog rata u Iranu

Tramp: SAD treba više novca za finansiranje rata u Iranu

Tramp: Očekivao sam veći rast cijena nafte, nije tako loše

Video / Raketni napadi Irana na Izrael: Pogođena rafinerija u Haifi

Drama na nebu iznad Irana: Teheran pogodio "nevidljivi" F-35

Ogromna šteta od iranskog napada: Reuters objavio koliko će se dugo Katar oporavljati

Fidan označio Izrael kao glavnog krivca za haos na Bliskom istoku

Aragči upozorio američke saveznike: Ako pomognete u deblokadi Hormuškog moreuza rizikujete saučešništvo u ratnim zločinima

Šefica obavještajne službe SAD: Vašington i Tel Aviv imaju različite ciljeve u Iranu