Mirovni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Ukrajine trenutno su pauzirani usljed eskalacije sukoba s Iranom, objavili su ruski zvaničnici, prenosi list Izvestija.Kremlj je potvrdio ovu informaciju, uz ocjenu da bi aktuelna situacija mogla utjecati na poziciju Ukrajine i otvoriti prostor za eventualne kompromise.Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da ruski izaslanik Kiril Dmitrijev nastavlja rad na ekonomskim projektima i investicijama, ali da su trilateralni pregovori trenutno obustavljeni.

Kremlj potvrdio zastoj u razgovorima, dok Moskva smatra da bi nova kriza mogla utjecati na stavove Kijeva

Rusija napala stambeno područje u Sumskoj oblasti

Pregovori o miru između Rusije, SAD i Ukrajine pauzirani zbog rata s Iranom

Gotovo 4.000 Izraelaca je povrijeđeno i zbrinuto u bolnicama od početka sukoba s Iranom, saopćilo je ministarstvo zdravstva. Ukupno su evidentirane 3.924 žrtve, dok su 22 osobe poginule, a 79 ih je i dalje hospitalizirano.U posljednja 24 sata primljeno je 177 povrijeđenih, većinom s lakšim povredama, dok su pojedini zadržani zbog težih stanja i anksioznosti.Napadi su nastavljeni širom regije, a projektili su pogodili više područja u Izraelu, uz materijalnu štetu i nove žrtve. Sukobi dodatno pogoršavaju sigurnosnu situaciju i izazivaju nestabilnost na Bliskom istoku.

Zdravstvene vlasti upozoravaju na pogoršanje situacije dok novi napadi uzrokuju dodatne žrtve i štetu

Skoro 4.000 Izraelaca povrijeđeno u napadima Irana, raste broj poginulih i ranjenih

Cijene plina na evropskim tržištima naglo su porasle nakon napada na katarsko industrijsko područje Ras Laffan. Prema izvještajima, u ranoj trgovini cijene su skočile više od 25 posto, prije nego što su se djelimično stabilizirale.Ipak, trenutne vrijednosti ostaju znatno više nego prije početka sukoba, čak i više nego dvostruko u odnosu na raniji period.Do rasta cijena došlo je nakon novih napada na energetsku infrastrukturu na Bliskom istoku, uključujući jedno od najvažnijih plinskih postrojenja u Kataru.Istovremeno, zabilježen je i rast cijena nafte, koje su porasle za oko pet posto i trenutno se kreću oko 113 dolara po barelu.Katarska državna energetska kompanija saopćila je da su iranski napadi izazvali veliku štetu na glavnom plinskom čvorištu, što je dodatno uzdrmalo globalno tržište energije.

Napadi na ključno plinsko postrojenje uzdrmali tržište i podigli cijene energenata

Cijene plina u Evropi naglo skočile nakon napada u Kataru

Administracija američkog predsjednika Donalda (Trampa) Trumpa razmatra mogućnost slanja dodatnih hiljada vojnika kako bi pojačala američko vojno prisustvo na Bliskom istoku, dok se vojska priprema za potencijalne naredne poteze u operacijama protiv Irana, navode za Reuters američki zvaničnik i više izvora upoznatih s planiranjem.Prema tim informacijama, dodatno raspoređivanje snaga moglo bi predsjedniku SAD-a otvoriti širi spektar vojnih opcija u trenutku kada sukob s Iranom ulazi u treću sedmicu.Jedna od opcija o kojoj se raspravlja jeste osiguravanje sigurnog prolaza za tankere kroz Hormuški moreuz, prvenstveno uz pomoć zračnih i pomorskih snaga. Ipak, pojedini izvori navode da bi takva operacija mogla uključivati i raspoređivanje kopnenih jedinica na iranskoj obali.Razmatra se i mogućnost slanja trupa na Ostrvo Kharg, ključnu tačku kroz koju prolazi oko 90 posto iranskog izvoza nafte. Jedan američki zvaničnik upozorio je da bi takva operacija nosila visok rizik, jer Iran može gađati ostrvo projektilima i dronovima.Sjedinjene Američke Države su 13. marta izvele napade na vojne ciljeve na tom ostrvu, dok je Tramp ranije zaprijetio i udarima na ključnu iransku naftnu infrastrukturu. Vojni analitičari smatraju da bi kontrola nad ostrvom imala veći strateški značaj nego njegovo uništenje.Upotreba kopnenih snaga, čak i u ograničenom obimu, nosi značajne političke rizike za Trampa, posebno zbog niske podrške američke javnosti za rat protiv Irana, ali i zbog njegovih ranijih obećanja da neće uvlačiti SAD u nove sukobe na Bliskom istoku.Među opcijama koje se razmatraju nalazi se i raspoređivanje snaga radi osiguravanja iranskih zaliha visoko obogaćenog uranija. Međutim, izvori upozoravaju da bi takva operacija bila izuzetno kompleksna i rizična čak i za specijalne jedinice.Zvaničnik Bijele kuće, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, izjavio je da odluka o eventualnom slanju kopnenih snaga još nije donesena.Predsjednik, kako je naveo, zadržava sve opcije otvorenim i fokusiran je na ciljeve operacije Epic Fury – uništavanje iranskih balističkih kapaciteta, neutralizaciju mornarice, sprječavanje destabilizacije regiona putem posredničkih grupa i onemogućavanje Iranu da razvije nuklearno oružje.Američka Centralna komanda saopćila je da je od početka sukoba 28. februara izvedeno više od 7.800 napada, pri čemu je oštećeno ili uništeno više od 120 iranskih plovila.Uprkos intenzivnim operacijama, američka vojska bilježi i gubitke – do sada je poginulo 13 vojnika, dok je oko 200 ranjeno.Direktorica Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard izjavila je da je iranski program obogaćivanja uranija značajno oslabljen u junskim napadima te da su ulazi u podzemne objekte zatrpani i zapečaćeni betonom.Istovremeno, američka administracija razmatra i dodatna vojna pojačanja koja nadilaze dolazak amfibijske borbene grupe s više od 2.000 marinaca. Dio kapaciteta mogao bi biti smanjen jer je nosač aviona USS Gerald R. Ford upućen na održavanje u Grčku nakon požara na brodu.Trump je u više navrata mijenjao stav o ulozi SAD-a u osiguravanju Hormuški moreuz. Nakon prvobitnih najava da bi američka mornarica mogla pratiti trgovačke brodove, pozvao je i druge zemlje da preuzmu dio odgovornosti. Kako interes saveznika izostaje, sugerisao je čak i mogućnost povlačenja SAD-a iz te misije.- Zanima me šta bi se dogodilo kada bismo završili s onim što je ostalo od iranske terorističke države i prepustili odgovornost za moreuz zemljama koje ga koriste - poručio je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

Razmatra se i mogućnost slanja trupa na Ostrvo Kharg, ključnu tačku kroz koju prolazi oko 90 posto iranskog izvoza nafte

Američka administracija na čelu sa Trampom 

Tramp razmatra raspoređivanje hiljade vojnika na Bliski istok, opcija i operacija na iranskoj obali

Džo Kent (Joe), bivši direktor američkog Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, ranije ove sedmice podnio je ostavku zbog neslaganja o ratu s Iranom, a sada iznosi šokantne tvrdnje.Navodi da ključnim savjetnicima nije bilo dozvoljeno da predsjedniku Donaldu Trampu (Trump) iznesu sumnje o zračnim napadima te da je Izrael praktično natjerao SAD na ovaj potez.<h2>Pogrešan potez</h2>Gostujući u emisiji kod poznatog konzervativnog komentatora Takera Karlsona (Tucker Carlson), Kent je ponudio insajderski uvid u Trampovu odluku da 28. februara pokrene napade na Iran, potez koji sada prijeti da duboko podijeli njegovu političku bazu.U razgovoru s Karlsonom, Kent se posebno osvrnuo na nedavno ubistvo Alija Laridžanija (Larijani), istaknuvši ga kao katastrofalnu grešku i propuštenu priliku.- Ubili smo Laridžanija, pregovarača koji je bio veoma voljan da nam osigura dogovor - rekao je Kent. Kao veteran specijalnih jedinica koji se godinama borio protiv iranskih posrednika na Bliskom istoku i "stavljao ih u plastične lisice", upozorio je da ovakvi vojni potezi zapravo idu na ruku radikalnim strujama unutar Irana.- Ovo su veoma ozbiljni ljudi. Ako date Islamskoj revolucionarnoj gardi (IRGC) razlog da preuzme više kontrole, oni će dobiti podršku naroda. Ubit ćete ajatolaha, a oni će reći: 'Hej, prošli tip je bio previše umjeren, pogledajte šta nam je to donijelo. Dajte nam više kontrole'. Iranski narod će reagovati u stilu da ne želi da ih bombarduju Amerikanci i Izraelci, i to ih direktno gura u ruke IRGC-u - pojasnio je Kent.

<h2>Lobiranje Izraelaca</h2>Kent, čiji je rad nadgledala direktorica Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard, tvrdi da nije bilo nikakvih obavještajnih podataka koji bi ukazivali na to da Iran predstavlja neposrednu prijetnju SAD, niti da aktivno razvija nuklearno oružje.- Izraelci su ti koji su pokrenuli ovu akciju - bio je direktan Kent. Prema njegovim riječima, izraelski premijer Benjamin Netanyahu i drugi zvaničnici lično su lobirali kod Trampa, često mu servirajući informacije koje zvanični američki obavještajni kanali nisu mogli potvrditi.Njegova tvrdnja da je "izraelski lobi" stajao iza Trampove odluke da započne rat već je izazvala oštre reakcije i kritike jevrejskih grupa koje su njegove izjave okarakterisale kao antisemitizam. I sam Karlson, kod kojeg je Kent odlučio prvi put javno istupiti nakon ostavke, ranije se suočavao sa sličnim optužbama.<h2>Globalna katastrofa</h2>Karlson je tokom emisije istakao frapantnu razliku između američkih i izraelskih interesa u ovom sukobu. Dok je Trampov deklarisani cilj sprječavanje Irana da dođe do nuklearnog oružja – kojeg, kako se navodi, ionako nisu pokušavali napraviti u ovom trenutku – Karlson tvrdi da Izrael teži nečem mnogo drastičnijem.- Cilj Izraela je prosto promjena režima, permanentni haos i brisanje Irana sa mape kao koherentne nacionalne države - rekao je Carlson. On je podsjetio da su Laridžanija ubili upravo Izraelci, dodavši da su izraelske snage "raznijele katarska postrojenja prirodnog gasa" koja opskrbljuju ostatak svijeta, što je ocijenio kao korak ka globalnoj katastrofi.Predsjednik Tramp, koji u posljednje vrijeme nudi promjenjiva objašnjenja za razloge napada, oštro je odbacio Kentove kritike i negirao da je Izrael natjerao SAD na akciju. Tramp je u utorak izjavio da je oduvijek smatrao da je Kent "slab po pitanju sigurnosti".- Oni nisu pametni ljudi, niti su oštroumni. Iran je bio ogromna prijetnja. Ako neko u mojoj administraciji nije vjerovao da su oni prijetnja, mi takve ljude ne želimo - poručio je Tramp.Ipak, Kentov vojni i obavještajni dosje teško je ignorisati. Kao bivši pripadnik elitnih Zelenih beretki, preživio je 11 borbenih misija prije nego što se pridružio CIA-i. Iza sebe ima i ličnu tragediju, njegova supruga, inače mornarički kriptolog, poginula je 2019. godine u napadu bombaša samoubice u Siriji, ostavivši ga samog sa dva mlada sina.Svoju odluku o ostavci Kent objasnio je jednostavnim riječima. - Kada je postalo očigledno da će moje zabrinutosti biti ignorisane, shvatio sam da ovaj put kojim idemo ne funkcioniše. Čiste savjesti nisam mogao biti dio ovoga - kazao je.

Navodi da ključnim savjetnicima nije bilo dozvoljeno da predsjedniku Donaldu Trampu iznesu sumnje o zračnim napadima

Džo Kent progovorio: Izrael je natjerao SAD na rat, ubistvom Laridžanija katastrofalno smo pogriješili

Kuvajtska vojska saopćila je da se suočava s “neprijateljskim napadima projektilima i bespilotnim letjelicama” usmjerenima na teritorij države, izvještavaju regionalni mediji pozivajući se na Glavni stožer vojske.U saopćenju se navodi da su eventualne eksplozije koje stanovnici mogu čuti posljedica djelovanja protuzračne odbrane, koja presreće dolazne projektile, te se građani pozivaju na smirenost.Ranije je kuvajtska Nacionalna garda objavila da je tokom jutarnjih napada srušila više bespilotnih letjelica.

Građani se pozivaju na smirenost

Kuvajt presreće dronove i projektile, odjekuju eksplozije

U autorskom tekstu za magazin <a href="https://www.economist.com/by-invitation/2026/03/18/americas-friends-must-help-extricate-it-from-an-unlawful-war">The Economist</a>, omanski ministar vanjskih poslova Badr Albusaidi upozorava da su Sjedinjene Američke Države izgubile kontrolu nad vlastitom vanjskom politikom te poziva njihove saveznike da pomognu okončati, kako ga naziva, nezakoniti rat.Albusaidi ističe da su se u posljednjih devet mjeseci Sjedinjene Američke Države i Iran dva puta našli na pragu postizanja dogovora o najosjetljivijem pitanju koje ih dijeli, iranskom nuklearnom programu i američkim strahovima da bi mogao imati vojnu namjenu. Zbog toga, kako navodi, nije bilo iznenađenje, ali jest šok kada su 28. februara, svega nekoliko sati nakon najkonkretnijih pregovora do tada, Izrael i SAD ponovno pokrenuli vojni udar koji je prekinuo izglede za mir.<h2>Iran bez izbora</h2>Iranski odgovor, koji uključuje napade na ciljeve koje Teheran smatra američkima na teritoriju susjednih država, Albusaidi opisuje kao neizbježan, iako duboko žaljenja vrijedan i neprihvatljiv. Suočen s ratom koji su Izrael i SAD opisali kao pokušaj okončanja Islamske Republike, iransko vodstvo, prema njegovu mišljenju, nije imalo mnogo izbora.Posljedice takve eskalacije najviše osjećaju države južnog dijela Perzijskog zaljeva. Zemlje koje su se oslanjale na sigurnosnu saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama sada tu istu suradnju doživljavaju kao izvor ranjivosti, što ugrožava njihovu sigurnost i privrednu budućnost.Albusaidi upozorava da je ugrožen i razvojni model zaljevskih država, koji se oslanja na globalni sport, turizam, zrakoplovstvo i tehnologiju. Planovi za razvoj podatkovnih centara također bi mogli biti dovedeni u pitanje. Istovremeno, posljedice iranskog odgovora već se osjećaju globalno, pogotovo kroz ozbiljne poremećaje pomorskog prometa kroz Hormuški moreuz, što dovodi do rasta cijena energije i prijeti dubokom recesijom.<h2>Rušenje režima</h2>Prema njegovu mišljenju, najveća greška američke administracije bila je uopće ulazak u ovaj rat. Albusaidi naglašava da to nije američki rat i da ne postoji realan scenarij u kojem bi i Izrael i SAD ostvarili svoje ciljeve. Izraelsko vodstvo, tvrdi, otvoreno teži rušenju iranskog režima, dok američka retorika o promjeni režima možda nije jednako čvrsta.Autor smatra da je Izrael uvjerio Bijelu kuću kako je Iran oslabljen sankcijama, unutrašnjim podjelama i prethodnim napadima na nuklearna postrojenja, te da bi brza pobjeda bila moguća. No sada je, ističe, jasno da bi ostvarenje takvih ciljeva zahtijevalo dugotrajan rat i angažman američkih kopnenih snaga, što bi otvorilo novo poglavlje u dugotrajnim ratovima koje je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) ranije obećao okončati.Albusaidi postavlja ključno pitanje američkim saveznicima: šta mogu učiniti kako bi pomogli izvući SAD iz ovog neželjenog sukoba? Kao prvi korak navodi potrebu za iskrenošću, priznavanjem da ni Iran ni Sjedinjene Američke Države nemaju koristi od ovog rata te da je u interesu obje strane što brži prekid neprijateljstava. Iako je takvo priznanje politički neugodno jer ukazuje na gubitak kontrole nad američkom vanjskom politikom, omanski ministar smatra da je nužno.<h2>Novi pregovori</h2>Dalje ističe da će američko vodstvo morati jasno definirati vlastite nacionalne interese, koji bi trebali uključivati zaustavljanje širenja nuklearnog oružja, sigurnost opskrbe energijom i nove investicijske prilike u regiji. Sve to, smatra, moguće je postići samo ako Iran bude u miru sa svojim susjedima.Iako priznaje da će povratak pregovorima biti težak i za Washington i za Teheran, Albusaidi tvrdi da put izlaska iz rata vjerojatno vodi upravo kroz obnovu dijaloga.Kao mogući poticaj za ponovno pokretanje pregovora predlaže povezivanje američko-iranskih razgovora sa širim regionalnim procesom koji bi uspostavio transparentan okvir za korištenje nuklearne energije i energetsku tranziciju. Takav pristup mogao bi, prema njegovu mišljenju, pružiti zajednički interes svim državama regije.Zaključno, Albusaidi sugerira da bi se kroz postupne razgovore i izgradnju povjerenja moglo doći do regionalnog konsenzusa o ulozi nuklearne energije, pa čak i do sporazuma o nenapadanju. Iako je ishod takvog procesa neizvjestan, pogotovo u jeku rata, naglašava da je upravo to smjer u kojem bi trebalo tražiti rješenje krize.

Iranski odgovor, koji uključuje napade na ciljeve koje Teheran smatra američkima na teritoriju susjednih država, Albusaidi opisuje kao neizbježan

Omanski ministar poručio Americi: Izgubili ste kontrolu, okončajte rat

Pentagon je od Bijele kuće zatražio da odobri zahtjev Kongresu za više od 200 milijardi dolara za financiranje rata u Iranu, otkrio je visoki dužnosnik administracije. Riječ je o golemom novom zahtjevu koji će gotovo sigurno naići na otpor zastupnika koji se protive sukobu.Taj bi iznos daleko premašio dosadašnje troškove masovnih zračnih udara i bio bi usmjeren na hitno povećanje proizvodnje ključnog naoružanja potrošenog u napadima američkih i izraelskih snaga na hiljade ciljeva tokom protekle tri sedmice, potvrdile su još tri osobe upućene u planiranje. Izvori su, kao i drugi sagovornici u ovom članku, govorili pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti teme, piše The Washington Post.Ostaje nejasno koji će konačni iznos Bijela kuća zatražiti od Kongresa. Prema riječima visokog dužnosnika, dio dužnosnika Bijele kuće sumnja da Pentagonov zahtjev ima realne izglede za odobrenje. Ministarstvo odbrane je u posljednje dvije sedmice predložilo nekoliko različitih verzija zahtjeva za financiranje, navode upućeni izvori.<h2>Bitka u Kongresu</h2>Zahtjev za financiranje vjerojatno će pokrenuti veliku političku bitku u Kongresu, s obzirom na to da je podrška javnosti ratnim naporima i dalje slaba, a demokrati su izrazito kritični. Republikanci su signalizirali da će podržati nadolazeći zahtjev, ali se još nisu usaglasili oko zakonodavne strategije niti su pronašli jasan put do potrebnih 60 glasova u Senatu.Predsjednik Donald Tramp (Trump) svoju je kampanju temeljio na obećanju o kraju američkog vojnog intervencionizma u svijetu te je često kritizirao Bajdenovu administraciju zbog iznosa odobrenog za financiranje rata u Ukrajini. Do decembra je Kongres za rat u Ukrajini odobrio oko 188 milijardi dolara, prema podacima posebnog glavnog inspektora SAD za operaciju Atlantic Resolve.Ministarstvo odbrane odbilo je komentirati situaciju, a Bijela kuća nije odmah odgovorila na upite za komentar.<h2>Rast troškova</h2>Troškovi rata u Iranu naglo su porasli i samo u prvoj sedmici premašili 11 milijardi dolara, tvrdi više dužnosnika. Nedugo nakon početka zajedničke američko-izraelske kampanje krajem prošlog mjeseca, Trampova administracija počela je pripremati dodatni zahtjev za financiranje kako bi pokrila troškove. To je uobičajen postupak kojim se osigurava da vojska može održati spremnost za obranu od prijetnji diljem svijeta čak i tokom rata.Unutar Pentagona, napore je predvodio zamjenik ministra odbrane Steven Feinberg, koji se tokom protekle godine fokusirao na jačanje američke odbrambene industrije i povećanje proizvodnje precizne municije, čije su zalihe u ratu naglo smanjene. Feinbergov ured sastavio je niz paketa s ciljem brzog rješavanja manjka municije i poticanja ponekad spore domaće odbrambene industrije.<h2>Test za industriju</h2>Čak i prije rata u Iranu, Tramp je pozivao na odbrambeni proračun od 1.5 biliona dolara, što je povećanje od preko 50 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ostaje nejasno kako će se, i hoće li se uopće, ovaj dopunski proračun uklopiti u taj ukupan iznos. Ured za upravljanje i proračun Bijele kuće u internim se raspravama protivio tom iznosu, smatrajući ga prevelikim. Senator Tom Cotton, republikanac iz Arkansasa i predsjednik Senatskog odbora za obavještajne poslove, također se založio da administracija u konačni paket uključi i dodatna sredstva za obavještajnu zajednicu.Stručnjaci kažu da će nadolazeća borba oko Pentagonovog zahtjeva za financiranje vjerojatno biti test popularnosti rata, jer se očekuje da će kritičari pokušati srušiti mjeru kao znak svog protivljenja američkom sudjelovanju u sukobu.

Očekuje se otpor zastupnika koji se protive sukobu

Pentagon razmatra "umjereno smanjenje snaga"

Pentagon traži dodatnih 200 milijardi za financiranje rata u Iranu

Dubai je na društvenim mrežama godinama izgledao kao mjesto gdje ratovi i krize ne postoje - grad luksuza, niskih poreza i beskrajnih poslovnih prilika.Instagram i Tik Tok pretvorili su ga u simbol glamuroznog života: jahte, neboderi, luksuzni hoteli i poslovne prilike bez poreza. Influenceri, investitori i digitalni nomadi promovirali su ga kao moderni raj u kojemu se može živjeti glamurozno i sigurno, daleko od geopolitičkih trvenja koja opterećuju ostatak svijeta.<h2>Eksplozija projektila</h2>No kada su krajem februara i početkom marta 2026. iznad njegovih nebodera počeli eksplodirati projektili, digitalna slika savršenog grada sudarila se s brutalnom stvarnošću Bliskog istoka. Rakete i dronovi lansirani iz Irana podsjetili su da ni najbogatija metropola Zaljeva nije izvan dosega regionalnog sukoba.Prema podacima emiratskog ministarstva odbrane, Iran je prema UAE ispalio ukupno 189 balističkih projektila i 941 dron, od kojih je velika većina presretnuta, no 71 dron ipak je pao na tlo države.Krhotine su oštetile objekte u Dubaiju uključujući područja na Otocima palmi i hotela Burdž Al Arab, a izbio je i požar u industrijskom kompleksu Ruvais u Abu Dabiju, dom najveće naftne rafinerije u zemlji.To je prisililo nacionalnu naftnu kompaniju da privremeno zatvori postrojenje kapaciteta 922.000 barela na dan. Napadi su uzrokovali tri smrtna slučaja i 94 povrede, među ljudima 18 različitih nacionalnosti, uglavnom stranih radnika.<h2>Primarni cilj</h2>UAE je, prema analizama, bio Iranski primarni cilj u Zaljevu, što je donekle paradoksalno s obzirom na to da je bilateralna trgovina dviju država dosegla 28 milijardi dolara u 2024. godini, čineći UAE Iranskim drugim najvećim trgovinskim partnerom nakon Kine, dok u UAE živi oko pola miliona iranskih državljana.Iran je kao opravdanje za napade citirao višedesetljetni strateški savez Abu Dabija s Washingtonom - UAE je prošle godine proglašen "ključnim odbrambenim partnerom" SAD - kao i Abrahamske sporazume iz 2020. kojima su UAE i Izrael normalizirali odnose. Za Teheran, koji Izrael smatra glavnim regionalnim protivnikom, takvo zbližavanje predstavlja dovoljan razlog da UAE tretira kao dio suprotstavljenog geopolitičkog bloka.Napadi na UAE nisu izoliran incident nego dio šireg sukoba koji se u roku od svega sedam dana proširio na cijeli Zaljev. Iranski napadi pogodili su i međunarodne zračne luke u Dubaiju, Abu Dabiju i Kuvajtu, prisiljavajući aviokompanije da obustave letove širom Bliskog istoka, dok su karte letova prikazivale gotovo potpuno prazni zračni prostor iznad Irana, Iraka, Kuvajta, Izraela i Bahreina. Ali Bakir, obrambeni analitičar i profesor na Univerzitetu u Kataru, opisao je strateški problem: "Sukob je pokazao strukturalne ranjivosti. Uprkos desetljećima teških odbrambenih ulaganja, zaljevske države ostaju visoko izložene raketnom i dronskom ratovanju. Sistemi protuzračne odbrane mogu presretati, ali ne u velikom omjeru niti po niskim troškovima. Takozvani napadi zasićenjem, tj. ogromnim brojem letjelica, ozbiljno zabrinjavaju" <h2>Politički problem</h2>Zaljevskim državama sukob stvara iznimno složen politički problem. S jedne strane, sigurnosno ovise o američkoj vojnoj zaštiti, a s druge su godinama ulagale napore u upravljanje odnosima s Iranom kako bi zaštitile svoju energetsku infrastrukturu i privredni model.Ryan Bohl, viši analitičar za Bliski istok pri RANE Networku, upozorio je da bi "ako se iranski napadi nastave, moglo očekivati da će zaljevske arapske države eventualno sudjelovati u protunapadima". Napetosti postoje i unutar samog saveza s Vašingtonom. Diplomatski izvori tvrde da neke zaljevske države smatraju kako ih SAD nije dovoljno upozorio na moguće posljedice napada na Iran. Mina Al-Oraibi, urednica emiratskog lista The National, opisala je brzu promjenu raspoloženja u javnosti.- Jutro kada je rat počeo, razgovarali ste s ljudima koji su bili stvarno uznemireni zbog toga što su Izrael i SAD krenuli vojnom opcijom, ali vrlo brzo, kada je Iran počeo udarati UAE i druge države, bijes i osjećaj nepravde okrenuli su se prema Americi - kazala je.Uz sigurnosnu dimenziju, sukob ima i teške privredne posljedice za državu čiji je cijeli ekonomski model utemeljen na percepciji stabilnosti i sigurnosti.Zabrinutost je najviše istaknuo Halif Al Habtura, jedan od najbogatijih poslovnih ljudi u Dubaiju i osnivača konglomerata koji je jedan od arhitekata modernog Dubaija. U otvorenom pismu upućenom Trampu na platformi X 5. marta 2026., Al Habtur je postavio izravno pitanje: "Ko ti je dao ovlast da uvučeš našu regiju u rat s Iranom? Ko ti je dao dozvolu da našu regiju pretvoriš u ratište?"- Naše ekonomije, naša sigurnost i stabilnost naših naroda nisu arene za obračune velikih sila. Mi smo zagovornici stabilnosti i mira, i nismo odabrali biti dio ove konfrontacije. Pa ipak, plaćamo cijenu eskalacije koju nismo stvorili - naglasio je. Pismo je privuklo gotovo tri miliona pregleda i pokrenulo rijetku javnu raspravu o granicama emiratske lojalnosti prema Vašingtonu.<h2>Influenceri i dalje snimaju </h2>Dok se političari bave strategijom, diplomatijom i vojnim odgovorima, društvene mreže nude potpuno drugačiju perspektivu. Influenceri koji su godinama promovirali Dubai kao savršenu destinaciju sada objavljuju snimke presretanja raketa iznad nebodera ili pokušavaju uvjeriti pratitelje da život u gradu i dalje funkcionira normalno.Za mnoge od njih situacija je bila neugodno otrežnjenje. Grad koji je na Instagramu izgledao kao izolirani otok luksuza odjednom se našao u središtu jedne od najopasnijih regionalnih kriza od Zaljevskog rata naovamo.Kontrast između digitalnog glamura i geopolitičke stvarnosti nikada nije bio oštriji. Godinama je Dubai bio predstavljan kao sigurna oaza za kapital i luksuz, mjesto gdje globalne elite mogu živjeti izvan političkih turbulencija.Projektili koji su udarili u Burdž Al Arab i zapalili luke pokazali su nešto drugo: u svijetu sukobljenih velikih sila i dubokih regionalnih rivalstava, čak ni najblještaviji gradovi ne mogu pobjeći geopolitici.&nbsp;

Uprkos desetljećima teških odbrambenih ulaganja, zaljevske države ostaju visoko izložene raketnom i dronskom ratovanju

Iranski napadi na zaljevske zemlje razotkrili njihovu veliku ranjivost 

Zbog ubistva dvojice policijskih službenika tokom nacionalnih protuvladinih protesta u januaru, Iran je pogubio trojicu demonstranata, izvještava Reuters pozivajući se na iransku pravosudnu novinsku agenciju Mizan.Iransko pravosuđe saopćilo je da su proglašeni krivima za ubistvo i “vođenje rata protiv Boga”, uz optužbe da su djelovali u korist Izraela i Sjedinjenih Američkih Država.Protesti su započeli kao reakcija na privrednu situaciju, a kasnije su prerasli u široke, nacionalne demonstracije protiv iranske vlade.Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency (HRANA), tokom protesta ubijeno je oko 6.488 demonstracija. Taj broj ne uključuje 236 djece, 76 osoba koje nisu sudjelovale u protestima te 207 pripadnika vojske i vladinih snaga koji su također izgubili živote.HRANA navodi da još uvijek analizira oko 11.744 slučaja nakon brutalnog gušenja protesta od strane iranskih sigurnosnih snaga.

Optuženi i da su djelovali u korist Izraela i Sjedinjenih Američkih Država

Iran pogubio trojicu demonstranata 

Džo Kent (Joe) koji je ove sedmice podnio ostavku na funkciju visokog kontraterorističkog zvaničnika u znak protesta zbog rata protiv Irana, pod istragom je FBI-ja zbog sumnji da je nezakonito dijelio povjerljive informacije, kazala je u srijedu osoba upoznata sa slučajem.Istraga je pokrenuta prije Kentove ostavke u utorak na mjesto direktora Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma američke vlade, naveo je isti izvor, koji je govorio pod uslovom anonimnosti zbog toga što je istraga FBI-ja još u toku.Istraga se odvija u trenutku kada je Ministarstvo pravde u protekloj godini pokrenulo više procesa protiv političkih protivnika predsjednika Donalda Trampa (Trump), među kojima su bivši direktor FBI-ja Džejms Komi (James Comey) i glavna tužiteljica New Yorka Leticija Džejms (Letitia James). Tužioci su više puta imali problema da podignute optužnice održe na sudu zbog odluka sudija ili čak da uopće osiguraju podizanje optužnice.Dodatni detalji o tome na šta je tačno fokusirana istraga, o kojoj je prvo izvijestio Semafor, nisu odmah bili dostupni.Kent je svoju ostavku na funkciju u administraciji objavio u saopćenju na društvenoj mreži X, u kojem je naveo da je zabrinut zbog opravdanja za vojne napade na Iran te poručio da "ne može mirne savjesti" podržati rat protiv Irana.- Iran nije predstavljao neposrednu prijetnju našoj naciji i jasno je da smo ovaj rat započeli zbog pritiska Izraela i njegovog moćnog američkog lobija - napisao je Kent.Tramp je kasnije rekao novinarima da je uvijek smatrao da je Kent "slab po pitanju sigurnosti" te dodao da, ako neko u njegovoj administraciji ne vjeruje da Iran predstavlja prijetnju, "ne želimo te ljude". Drugi zvaničnici Trampove administracije, uključujući direktora CIA-e Džona Retklifa (John Ratcliffe), u međuvremenu su se distancirali od Kenta i njegovih ocjena.U srijedu navečer Kentu je, preko njegovog bivšeg menadžera kampanje, ostavljena govorna poruka s molbom za komentar.

Zbog sumnji da je nezakonito dijelio povjerljive informacije

FBI istražuje kontraterorističkog zvaničnika koji je podnio ostavku zbog rata u Iranu

Vlada Južne Koreje vodi pregovore s kompanijama o mogućnosti uvoza ruske nafte, saopćilo je seulsko ministarstvo industrije, dok nastoje osigurati opskrbu energijom usred eskalacije sukoba na Bliskom istoku.Pitanje uvoza ruske nafte povezano je s ublažavanjem ekonomskih sankcija Rusiji, saopćilo je ministarstvo u saopćenju. Južna Koreja zaustavila je uvoz ruske sirove nafte od decembra 2022. nakon invazije Moskve na Ukrajinu, prema podacima Korejske nacionalne naftne korporacije.Ruska sirova nafta činila je 5,6 posto južnokorejskog uvoza u 2021., navodi se u izvještaju državnog think tanka Korejski institut za međunarodnu ekonomsku politiku.Južna Koreja uvozi oko 70 posto sirove nafte i polovicu prerađene nafte kroz Hormuški moreuz, prema južnokorejskim zakonodavcima i ministarstvu industrije.Ministar finansija Koo Yun-cheol rekao je u srijedu da će zemlja ograničiti izvoz nafte i privremeno označiti sirovinu kao stavku ekonomske sigurnosti u lancu opskrbe.

70 posto nafte dolazi im iz Hormuza

Većina gasa dolazila im preko Hormuškog moreuza

Južna Koreja razmišlja o uvozu ruske nafte 

Predsjednik Francuske Emanuel Makron (Emmanuel Macron) pozvao je na obustavu napada na naftna i plinska postrojenja na Bliskom istoku, nakon razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trampom (Trump) i katarskim emirom Tamimom bin Hamadom Al Thanijem o ratu u Iranu.- U našem je zajedničkom interesu da bez odgode provedemo moratorij na napade usmjerene na civilnu infrastrukturu, posebno na energetske i vodoopskrbne objekte - rekao je Macron u objavi na platformi X.

<blockquote class="twitter-tweet">I have just spoken with the Emir of Qatar and President Trump following the strikes that hit gas production facilities in Iran and Qatar today. It is in our common interest to implement, without delay, a moratorium on strikes targeting civilian infrastructure,…&mdash; Emmanuel Macron (@EmmanuelMacron) <a href="https://twitter.com/EmmanuelMacron/status/2034406457446170884?ref_src=twsrc%5Etfw">March 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Civilno stanovništvo i njihove osnovne potrebe, kao i sigurnost opskrbe energijom, moraju biti zaštićeni od vojne eskalacije - dodao je.&nbsp;Makron je rekao da je razgovarao s Al Thanijem i Trampom „nakon napada koji su pogodili postrojenja za proizvodnju plina u Iranu i Kataru“ u srijedu.Katar je jedan od najvećih svjetskih proizvođača plina i također igra ključnu ulogu u globalnoj opskrbi ukapljenim prirodnim plinom.Trenutno gotovo nijedan brod ne prolazi kroz Hormuški moreuz, ključnu morsku rutu za transport nafte i plina, zbog straha od iranskog napada. Teheran je pokrenuo raketne napade i napade dronovima širom regije te je postavio mine u strateški važnom moreuzu kao odgovor na američko-izraelsku kampanju koja je započela 28. februara.Nedavno se pojavila i bojazan da bi zaraćene strane mogle sve više gađati vitalnu infrastrukturu za opskrbu vodom za stanovništvo u Iranu i zaljevskim državama, uključujući postrojenja za desalinizaciju.U Bahreinu je prije nekoliko dana u iranskom napadu pogođen važan pogon za obradu vode. Također je bilo izvještaja o napadu na postrojenje za desalinizaciju u Iranu.

Civilno stanovništvo i njihove osnovne potrebe, kao i sigurnost opskrbe energijom, moraju biti zaštićeni od vojne eskalacije, dodao je

Makron: Prestanite napadati plinska i naftna postrojenja na Bliskom istoku

U iranskom raketnom napadu kasno sinoć na okupiranoj Zapadnoj obali poginule su tri Palestinke, saopćio je palestinski Crveni polumjesec.Raketa je pogodila frizerski salon u gradu Beit Awwa, jugozapadno od Hebrona, izvijestila je službena novinska agencija Palestinske uprave WAFA. Šest žena je ranjeno, od kojih jedna teško.To je prvi smrtonosni iranski napad na palestinskom području i prvi u kojem su ubijeni Palestinci od početka američko-izraelskog rata s Iranom.Izraelska vojska izjavila je da su, po njenim informacijama, Palestinke poginule uslijed eksplozije kasetne municije, odnosno dijelova bojeve glave koja se raspada u sitne bombice koje se raspršuju na šire područje.Izraelske zdravstvene službe objavile su u srijedu kasno navečer da je u iranskom raketnom napadu u središnjem dijelu Izraela stradao i jedan strani radnik. Najmanje 14 ljudi ubijeno je u Izraelu otkako su Izrael i SAD pokrenuli napade na Iran krajem februara, izazvavši regionalni sukob.Iran svakodnevno raketama gađa Izrael, no do sada nije bilo izvještaja o namjernom ciljanju palestinskih teritorija pod izraelskom okupacijom.Većina Izraelaca ima pristup skloništima od bombi koja ih štite od kasetne municije i padajućeg ostatka, ali takva skloništa praktički ne postoje za Palestince na Zapadnoj obali.Mnogi Palestinci oslanjaju se na zvuk sirena iz židovskih naselja ili susjednih gradova u Izraelu kao upozorenja na raketne napade.Ulice na Zapadnoj obali bile su posljednjih dana pune jer mnoge palestinske porodice kupuju slatkiše i poklone u iščekivanju Ramazanskog bajrama, završetka svetog mjeseca ramazana.

Raketa je pogodila frizerski salon u gradu Beit Awwa

U napadu na Zapadnu obalu poginule tri Palestinke

Saudijski ministar vanjskih poslova obratio se rano jutros nakon što je Rijad bio meta iranskih balističkih projektila da Saudijska Arabija zadržava pravo vojno djelovati protiv Irana, a svako povjerenje u odnosu s Teheranom je narušeno.Iran je sinoć optužio Izrael da je napao njegova postrojenja u ogromnom plinskom polju Južni Pars u velikoj eskalaciji američko-izraelskog rata koji je doveo do naglog porasta cijena nafte, te je uzvratio obećanjem napada na naftne i plinske ciljeve diljem Zaljeva, ispaljujući projektile na Katar i Saudijsku Arabiju.

<blockquote class="twitter-tweet">Thick black smoke seen rising from fires burning at two impact sites by Iranian ballistic missiles in the Saudi capital of Riyadh. <a href="https://t.co/sbc3PkiL2O">pic.twitter.com/sbc3PkiL2O</a>&mdash; OSINTdefender (@sentdefender) <a href="https://twitter.com/sentdefender/status/2034328191368634620?ref_src=twsrc%5Etfw">March 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Unaprijed smišljene akcije</h2>U najoštrijim komentarima koji su izašli iz zaljevskog kraljevstva u gotovo tri sedmice rata, Farhan je optužio Iran za unaprijed smišljene neprijateljske akcije protiv svojih susjeda, i izravno i putem niza regionalnih saveznika.- Ovaj pritisak Irana će se politički i moralno obiti o glavu i svakako zadržavamo pravo poduzeti vojne akcije ako se to smatra potrebnim - rekao je saudijski ministar vanjskih poslova princ Faisal bin Farhan na konferenciji za novinare nakon sastanka visokih diplomata iz regije u Rijadu.Ministri vanjskih poslova iz oko dvanaest zemalja, uključujući Tursku, Ujedinjene Arapske Emirate, Jordan, Katar i Siriju, okupili su se na konsultativnom sastanku o iranskom ratu, a u blizini hotela u Rijadu, gdje se konferencija održavala, mogla se vidjeti proturaketna paljba.<h2>Stotine projektila i dronova ispaljeno</h2>Saudijska Arabija je od početka sukoba napadnuta stotinama iranskih projektila i dronova, a vlasti tvrde da je velika većina njih presretnuta. No, jučerašnji napadi označili su prvi put da su mnogi u gradu čuli eksplozije ili primili poruke upozorenja putem SMS-a.Ministarstvo odbrane Saudijske Arabije saopćilo je da je oborilo četiri balističke projektile koje su ciljale Rijad, a neki ostaci pali su u blizini rafinerije južno od grada.Bin Farhan rekao je da Saudijska Arabija i dalje preferira put diplomatije, ali "ako Iran odmah ne stane, mislim da gotovo ništa neće moći ponovno uspostaviti povjerenje".

Farhan je optužio Iran za unaprijed smišljene neprijateljske akcije protiv svojih susjeda

Iran napao Rijad balističkim projektilima: Saudijska Arabija oštro poručila da zadržavaju pravo na vojni odgovor

Donald Tramp (Trump), predsjednik SAD izjavio je sinoć da je napad na iransko plinsko polje Južni Pars izveo Izrael, a da SAD i Katar nisu bili uključeni te zaprijetio odmazdom Iranu ako napadne Katar.- Sjedinjene Države nisu znale ništa o ovom konkretnom napadu, a zemlja Katar ni na koji način nije bila uključena u njega, niti je imala pojma da će se to dogoditi - napisao je Tramp na Truth Socialu.Tramp je također rekao da Izrael neće izvoditi daljnje napade na iranske objekte u Južnom Parsu osim ako Iran ne napadne Katar i upozorio da će i SAD napasti te objekte ako Iran poduzme akcije protiv Dohe.

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://t.co/Aat5pIvLqd">pic.twitter.com/Aat5pIvLqd</a>&mdash; Rapid Response 47 (@RapidResponse47) <a href="https://twitter.com/RapidResponse47/status/2034451419420344459?ref_src=twsrc%5Etfw">March 19, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Izrael nije javno preuzeo odgovornost za napad u Južnom Parsu. Prema Wall Street Journalu i Axiosu, Tramp je unaprijed znao za izraelski plan napada na iranski dio najvećeg svjetskog nalazišta prirodnog plina i podržao ga je. Iran dijeli polje Južni Pars s Katarom, bliskim saveznikom SAD.Iran je ranije izjavio da je Izrael u srijedu napao njegova postrojenja u Južnom Parsu, što je dovelo do velike eskalacije američko-izraelskog rata protiv Irana i naglog porasta cijena nafte.

<blockquote class="twitter-tweet">New footage shows large fires raging at the South Pars gas field in southern Iran following US/Israeli airstrikes. <a href="https://t.co/4RlvATP7Li">pic.twitter.com/4RlvATP7Li</a>&mdash; Visegrád 24 (@visegrad24) <a href="https://twitter.com/visegrad24/status/2034262867063504920?ref_src=twsrc%5Etfw">March 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Teheran je uzvratio najavom napada na naftne i plinske ciljeve diljem Zaljeva, ispaljivanjem projektila na Saudijsku Arabiju i napadom na katarski industrijski grad Ras Laffan, središte energetske industrije.Doha je kritizirala Izrael zbog "opasnog i neodgovornog" napada na iranska postrojenja u Južnom Parsu i osudila Iran zbog onoga što je nazvala "flagrantnim kršenjem" međunarodnog prava, protjeravši dva visoka iranska diplomata.Tramp je na društvenim mrežama napisao da je Iran "neopravdano i nepravedno napao dio katarskog postrojenja za ukapljeni prirodni plin".- IZRAEL NEĆE VIŠE NAPADATI u vezi s ovim iznimno važnim i vrijednim plinskim poljem Južni Pars, osim ako Iran nepromišljeno ne odluči napasti vrlo nevinu zemlju, u ovom slučaju Katar - u kojem slučaju će Sjedinjene Američke Države, sa ili bez pomoći ili pristanka Izraela, masovno dići u zrak cijelo plinsko polje Južni Pars - poručio je.

Pregovori o miru između Rusije, SAD i Ukrajine pauzirani zbog rata s Iranom

Skoro 4.000 Izraelaca povrijeđeno u napadima Irana, raste broj poginulih i ranjenih

Cijene plina u Evropi naglo skočile nakon napada u Kataru

Tramp razmatra raspoređivanje hiljade vojnika na Bliski istok, opcija i operacija na iranskoj obali

Džo Kent progovorio: Izrael je natjerao SAD na rat, ubistvom Laridžanija katastrofalno smo pogriješili

Kuvajt presreće dronove i projektile, odjekuju eksplozije

Omanski ministar poručio Americi: Izgubili ste kontrolu, okončajte rat

Pentagon traži dodatnih 200 milijardi za financiranje rata u Iranu

Iranski napadi na zaljevske zemlje razotkrili njihovu veliku ranjivost

Iran pogubio trojicu demonstranata

FBI istražuje kontraterorističkog zvaničnika koji je podnio ostavku zbog rata u Iranu

Južna Koreja razmišlja o uvozu ruske nafte

Makron: Prestanite napadati plinska i naftna postrojenja na Bliskom istoku

U napadu na Zapadnu obalu poginule tri Palestinke

Iran napao Rijad balističkim projektilima: Saudijska Arabija oštro poručila da zadržavaju pravo na vojni odgovor

Tramp zaprijetio Iranu zbog udara na Katar: Dići ću cijelo plinsko polje u zrak

Globus

Pregovori o miru između Rusije, SAD i Ukrajine pauzirani zbog rata s Iranom

Skoro 4.000 Izraelaca povrijeđeno u napadima Irana, raste broj poginulih i ranjenih

Cijene plina u Evropi naglo skočile nakon napada u Kataru

Tramp razmatra raspoređivanje hiljade vojnika na Bliski istok, opcija i operacija na iranskoj obali

Džo Kent progovorio: Izrael je natjerao SAD na rat, ubistvom Laridžanija katastrofalno smo pogriješili

Kuvajt presreće dronove i projektile, odjekuju eksplozije

Omanski ministar poručio Americi: Izgubili ste kontrolu, okončajte rat

Pentagon traži dodatnih 200 milijardi za financiranje rata u Iranu

Iranski napadi na zaljevske zemlje razotkrili njihovu veliku ranjivost

Iran pogubio trojicu demonstranata

FBI istražuje kontraterorističkog zvaničnika koji je podnio ostavku zbog rata u Iranu

Južna Koreja razmišlja o uvozu ruske nafte

Makron: Prestanite napadati plinska i naftna postrojenja na Bliskom istoku

U napadu na Zapadnu obalu poginule tri Palestinke

Iran napao Rijad balističkim projektilima: Saudijska Arabija oštro poručila da zadržavaju pravo na vojni odgovor

Tramp zaprijetio Iranu zbog udara na Katar: Dići ću cijelo plinsko polje u zrak