Izraelska vojska je u nedjelju tvrdila da je ubila šefa vojnog ureda vrhovnog vođe Irana u zračnom napadu u Teheranu.U vojnom saopćenju navodi se da je Abu al-Kasem Baba'ijan "eliminiran" u Teheranu na osnovu "preciznih obavještajnih podataka" Obavještajne uprave vojske.Tvrdi se da je Baba'ijan bio šef vojnog ureda vrhovnog vođe i šef štaba komande za vanredne situacije u sjedištu Khatam al-Anbiya.Vojska tvrdi da je Baba'ijan bio odgovoran za koordinaciju između iranskih institucija "radi unapređenja vojnih planova i upravljanja sistemima za vanredne situacije protiv Izraela".Navodi se da je Baba'ijan imenovan na tu poziciju nakon smrti Mohamada Širazija, bivšeg šefa vojnog ureda vrhovnog vođe, tokom prvih dana američko-izraelske ofanzive.Regionalna eskalacija se rasplamsala otkako su Izrael i SAD pokrenuli zajednički napad na Iran 28. februara, u kojem je ubijeno više od 1.200 ljudi, uključujući vrhovnog vođu Alija Hamneija, a ranjeno preko 10.000 drugih, prema iranskim vlastima.Teheran je odgovorio raketnim i napadima dronovima usmjerenim na Izrael, Irak, Jordan i zemlje Perzijskog zaljeva u kojima se nalaze američka vojna sredstva.

Vojska tvrdi da je meta bio šef vojnog ureda vrhovnog vođe

Izrael tvrdi da je u napadu u Teheranu ubio visokopozicioniranog iranskog vojnog zvaničnika

Predsjednik Francuske Emanuel Makron danas je razgovarao telefonom s iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom, a tokom razgovora uputio je oštru poruku Teheranu zbog aktuelne situacije na Bliskom istoku.Makron je istakao da je iranskom predsjedniku naglasio potrebu da Iran odmah obustavi napade na zemlje u regiji.- Iran također mora garantovati slobodu plovidbe okončanjem de facto zatvaranja Hormuškog moreuza. Na kraju, ponovio sam našu duboku zabrinutost zbog razvoja iranskog nuklearnog i balističkog programa i cijelog spektra njegovih destabilizirajućih aktivnosti u regiji, koje su u korijenu trenutne krize - naveo je Makron.Dodao je da je diplomatsko rješenje potrebnije nego ikada ranije kako bi se prevazišli ključni izazovi, zaustavila dalja eskalacija i očuvao mir.Kako je dodao, diplomatsko rješenje je potrebnije nego ikad "kako bi se riješili ovi ključni izazovi, okončala eskalacija i očuvao mir".- Složili smo se da ostanemo u kontaktu - zaključio je Makron.

Dodao je da je diplomatsko rješenje potrebnije nego ikada ranije kako bi se prevazišli ključni izazovi, zaustavila dalja eskalacija i očuvao mir

Makron upozorio Teheran: "Prekinite napade i zaustavite eskalaciju u regiji, vaš nuklearni program je korijen krize"

"Sjedeći u pidžami ispred laptopa, prije prve šolje čaja, mogu nanijeti više štete nego ti za godinu dana na terenu.“ Rečenica koju mladi tehnološki genije Q upućuje Džejmsu Bondu u filmu Skyfall (2012) više nije samo dio fikcije. Danas je to realnost izraelske vojne obavještajne službe, personificrane u Jedinici 8200.Ova elitna grupa unutar Uprave vojne obavještajne službe Izraela specijalizirana je za sajber-ratovanje, rudarenje podataka i tehnološke udare. Iako Izrael rijetko komentira svoje operacije, strani mediji poput Reutersa i The Jerusalem Posta direktno ih povezuju s najsofisticiranijim napadima modernog doba: od hakovanja iranskih nuklearnih postrojenja do prošlogodišnje serije eksplozija pejdžera pripadnika Hezbolaha, piše <a href="https://www.lavanguardia.com/internacional/20260303/11480162/forma-unidad-8200-equipo-israeli-ciberguerra-clave-asesinato-jamenei.html">La Vanguardia</a>.<h2>Teška mrlja</h2>Uprkos njihovoj reputaciji nepobjedivosti, Jedinica 8200 nosi i tešku mrlju. Nisu uspjeli predvidjeti niti spriječiti napade sedmog oktobra 2023. godine, u kojima je stradalo više od 1.200 Izraelaca. Taj neuspjeh doveo je do ostavke komandanta jedinice, brigadnog generala Josija Sariela, koji je priznao: "Nisam ispunio svoju misiju."Upravo taj krah obavještajnog sistema pretvorio je lociranje i eliminaciju iranskog vrha, uključujući ajatolaha Hamneija, u apsolutni prioritet jedinice. Njihova uloga u nedavnim operacijama potvrđuje da su AI tehnologiju i masovno prikupljanje signala (SIGINT) podigli na nivo koji direktno utiče na sudbinu cijelog Bliskog istoka.Proces selekcije u Jedinicu 8200 specifičan je i nemilosrdan. Izraelska inteligencija regrutira mlade talente još u srednjim školama, birajući najbolje iz visokokonkurentnih programa za tehnologiju i sajber-sigurnost.<h2>Najbolja preporuka</h2>"Bio sam pripadnik Jedinice 8200", rečenica je koja u tehnološkom svijetu otvara sva vrata. Prema pisanju Forbesa, ova jedinica služi kao najbolja preporuka za posao u vodećim svjetskim IT kompanijama.Reuters opisuje njihovu atmosferu kao onu u tehnološkim inkubatorima. Unutar jedinice vlada "start-up kultura" koja podstiče kreativnost, slobodno razmišljanje i predviđanje neprijateljskih poteza. Ipak, postoji i mračna strana te kreativnosti: dok start-up kompanije kreiraju aplikacije za poboljšanje života, "inovacije" Jedinice 8200 često rezultiraju gubitkom ljudskih života, nerijetko i nevinih civila.Još 2010. godine, francuski Le Monde locirao je sjedište jedinice u bazu Urim u pustinji Negev, oko 30 kilometara od Beeršebe. Iako je postojanje baze potvrđeno, u 2026. godini, s trenutnim stepenom tehnologije, teško je povjerovati da je jedna ovakva jedinica vezana za samo jednu fizičku lokaciju. Njihov front je digitalan, a domet globalan.Dok svijet pokušava shvatiti razmjere novog sukoba, Jedinica 8200 ostaje u sjenama, dokazujući da se moderni ratovi više ne dobijaju samo brojem vojnika na terenu, već brzinom procesora i preciznošću algoritama.

Strani mediji poput Reutersa i The Jerusalem Posta direktno ih povezuju s najsofisticiranijim napadima modernog doba

Ko čini Jedinicu 8200, izraelski tim za sajber ratovanje koji je bio ključan u likvidaciji Hamneija?


Iran je saopćio da je najmanje 104 iranska vojnika poginula, a 32 ranjena u američkom napadu na iranski ratni brod prošle sedmice, prenosi iranska novinska agencija Fars, pozivajući se na izvore iz iranske vojske.

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://t.co/PiqQpVIrMu">https://t.co/PiqQpVIrMu</a> <a href="https://t.co/Wc1e0B0um7">pic.twitter.com/Wc1e0B0um7</a>&mdash; Department of War 🇺🇸 (@DeptofWar) <a href="https://twitter.com/DeptofWar/status/2029193757162139762?ref_src=twsrc%5Etfw">March 4, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Tokom trenutnog sukoba, IRIS Dena je potopljena od američke podmornice u Indijskom okeanu - navodi se u saopćenju iranske vojske.Utvrđeno je da je brod učestvovao u pomorskoj vježbi i da nije bio naoružan.Napad izveden u srijedu, kako je rekao američki ministar odbrane Pit Hegset, predstavlja "prvo potapanje neprijateljskog broda torpedom od Drugog svjetskog rata".Većina posade broda smatra se nestalom, a dokumentacija pokazuje da je kapacitet broda bio 180 članova posade.Američki napad, izveden bez prethodnog upozorenja i u međunarodnim vodama, izazvao je bijes među iranskim zvaničnicima.

Većina posade broda smatra se nestalom, a dokumentacija pokazuje da je kapacitet broda bio 180 članova posade

Teheran tvrdi da su 104 osobe poginule u napadu američke podmornice na ratni brod

Pitanje koje se postavlja od početka rata na Bliskom istoku je da li će Sjedinjene Američke Države proširiti operacije protiv Irana s vazdušnih udara na kopnenu intervenciju. Prema izvorima, u SAD se razmatra slanje trupa u Iran, piše <a href="https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2026/3/8/iran-live-israel-bombs-tehran-oil-depots-attacks-on-gulf-states-continue?update=4378943">Al Jazeera</a>.Odmori su otkazani, neki vojni treninzi su odloženi, a osoblje se prekvalifikuje na druge zadatke – što sugeriše da postoje planovi ukoliko vrhovni komandant, odnosno predsjednik SAD Donald Tramp, izda naredbu za kopnenu akciju.Moguća su dva scenarija: prvi je invazija klasičnim pristupom, što bi, prema procjenama analitičara, zahtijevalo oko 500.000 vojnika na terenu, ali nije jasno da li SAD mogu tako brzo premjestiti toliku silu u region.Druga opcija uključuje operacije specijalnih snaga unutar iranske teritorije. O tome se govorilo i ranije, uključujući i posljednjih 24 do 48 sati. U toj varijanti specijalne snage bi bile korištene za osiguranje zaliha obogaćenog uranijuma Irana.

Bijela kuća: Tramp ne isključuje slanje kopnenih trupa u sukobu s Iranom

Naravno, trenutno se ovakva akcija neće desiti. Postoji mnogo razloga za to, uključujući nastavak bombardovanja Irana.Situacija na terenu je veoma komplikovana, ali ovo je nešto što bi moglo biti razmotreno u budućnosti ukoliko Bijela kuća odluči da proširi operaciju s vazdušnih udara na kopnenu intervenciju, zaključuje Al Jazeera.

Pitanje koje se postavlja od početka rata na Bliskom istoku je da li će Sjedinjene Američke Države proširiti operacije protiv Irana 

Tramp razmatra kopneni udar na Iran, potrebno mu je 500.000 vojnika: Moguća su dva scenarija

Iranska vojska upozorila je da će napadati naftna postrojenja u regiji ukoliko Izrael nastavi s udarima na energetsku infrastrukturu Islamske Republike.- Od vlada islamskih zemalja očekuje se da što prije upozore zločinačku Ameriku i divljački cionistički režim na ovakve kukavičke, nehumane akcije - izjavio je za državnu televiziju Ebrahim Zolfaghari, portparol centralne iranske vojne komande.On je dodao da će, u suprotnom, slične mjere biti preduzete širom regije, i poručio: "Pa ako možete tolerisati naftu na više od 200 dolara po barelu, nastavite ovu igru".Podsjetimo, Izrael je sinoć izveo napade na iranska naftna postrojenja. Iransko društvo Crvenog polumjeseca upozorilo je stanovnike Teherana da ne izlaze iz kuća zbog crne kiše koja pada nakon napada, za koju tvrde da je opasna.Iranski Crveni polumjesec upozorio je civile da kiša može biti otrovna, navodeći da kontaminirana kiša može izazvati hemijske opekotine kože i oštećenje pluća.Iranski državni mediji objavili su jutros da su Sjedinjene Američke Države i Izrael sinoć napali pet naftnih postrojenja u i blizu Teherana, pri čemu je poginulo četiri osobe.Nešto ranije danas, SAD su se ogradile od napada, ističući da nemaju namjeru napadati iranska energetska postrojenja.

Iranska vojska upozorila je da će napadati naftna postrojenja u regiji ukoliko Izrael nastavi s udarima na energetsku infrastrukturu

Iran zaprijetio regiji: "Nafta ide na 200 dolara po barelu ako nastavite ovu igru"


Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči odbacio je danas pozive na prekid vatre na Bliskom istoku, naglašavajući da Iran mora nastaviti borbu "zarad svog naroda i bezbjednosti". Dodao je da saradnja Irana i Rusije nije ni nova ni tajna i da Islamska Republika ne napada namjerno susjedne države, već cilja američke instalacije koje se nalaze na tim teritorijama.<h2>"Potreban kraj rata"</h2>U intervjuu za američki NBC News, Aragči je istakao da Sjedinjene Američke Države i Izrael ubijaju iranske civile.- Oni ubijaju naš narod, ubijaju učenice, napadaju bolnice - rekao je Aragči.On je ocijenio da su Izrael i SAD već narušili primirje postignuto nakon prošlogodišnjeg dvanaestodnevnog rata.- Sada ponovo tražite prekid vatre? To ne funkcioniše na taj način - rekao je Aragči, dodajući da je potreban trajan kraj rata.- Dok se to ne postigne, mislim da moramo nastaviti borbu zarad našeg naroda i naše bezbjednosti - naveo je.Aragči je pojasnio i da Iran nije namjerno napadao susjedne države.- Napadamo američke baze, instalacije i imovinu, koje se, nažalost, nalaze na teritoriji naših susjeda - rekao je.<h2>Raspoređivanje kopnenih snaga</h2>Takođe je upozorio da bi Iran reagovao na eventualno raspoređivanje američkih kopnenih snaga.- Imamo veoma hrabre vojnike koji čekaju svakog neprijatelja koji uđe na našu teritoriju da se bore s njim, ubiju ga i unište - rekao je.Na pitanje o Trampovim izjavama da želi učestvovati u izboru novog iranskog lidera, Aragči je poručio da Iran neće dozvoliti miješanje u unutrašnje poslove.- Na iranskom narodu je da izabere svog novog lidera. Oni su već izabrali Vijeće eksperata, a oni će obaviti taj posao - rekao je.

Oni ubijaju naš narod, ubijaju učenice, napadaju bolnice, rekao je

Aragči odbacio pozive na prekid vatre, Iran će nastaviti borbu

Izraelska vojska izvela je više od 100 zračnih napada na Liban u posljednja 24 sata.U današnjem saopćenju, izraelska vojska je navela da su pogođena skladišta oružja Hezbolaha, desetine vojnih lokacija, zapovjedni centar i vojni kamp za obuku.U jednom od udara u dolini Bekaa, na istoku zemlje, poginuo je Mustafa Ahmad al-Zein, za kojeg izraelska vojska tvrdi da je bio operativac Hezbolaha.

Izraelska vojska je navela da su pogođena skladišta oružja Hezbolaha, desetine vojnih lokacija, zapovjedni centar i vojni kamp za obuku

Izrael izveo više od 100 napada u Libanu u posljednja 24 sata

Američki predsjednik Donald Tramp i britanski premijer Kir Starmer razgovarali su telefonom o situaciji na Bliskom istoku, nakon što je Tramp uputio oštre kritike na račun Ujedinjenog Kraljevstva i njegovog čelnika.Prema saopćenju iz Downing Streeta, dvojica čelnika razgovarala su o najnovijim događajima u regiji te o vojnoj saradnji Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva, uključujući i korištenje baza Kraljevske ratne avijacije (RAF) u potpori kolektivnoj odbrani partnera u regiji.Premijer je također izrazio iskrenu sućut predsjedniku Trampu i američkom narodu zbog smrti šest američkih vojnika tokom sukoba s Iranom, dodao je glasnogovornik.<h2>Poziv nakon kritika</h2>Razgovor je uslijedio dan nakon što je Tramp kritikovao Ujedinjeno Kraljevstvo jer nije odmah podržalo američko-izraelske napade na Iran.Na društvenim mrežama opisao je Veliku Britaniju kao nekada velikog saveznika te napao London jer je tek počeo ozbiljno razmišljati o slanju nosača zrakoplova na Bliski istok.Starmeru je poručio: "Zapamtit ćemo to. Ne trebaju nam ljudi koji se priključuju ratovima tek nakon što smo ih već dobili!"Tramp je Starmera kritikovao više puta u posljednjih nekoliko dana, a u Bijeloj kući u utorak rekao je da nije zadovoljan britanskim premijerom.<h2>Starmer: Treba nam ozbiljnost</h2>Starmer je odgovorio da Ujedinjenom Kraljevstvu treba ozbiljnost, a ne političke igre.U tekstu za Sunday Mirror naveo je da njegova vlada ostaje usredotočena na sigurnost zemlje.- Dok opozicione stranke nastoje potkopati Britaniju na svjetskoj pozornici, moja laburistička vlada usredotočena je na zaštitu britanskog naroda u domovini i inozemstvu - napisao je.U britanskom parlamentu ranije je dodao da nije spreman uključiti zemlju u rat ako nije uvjeren da postoji pravna osnova i izvediv, dobro razrađen plan.

Razgovor je uslijedio dan nakon što je Tramp kritikovao Ujedinjeno Kraljevstvo

Tramp i Starmer razgovarali telefonom: Evo o čemu su pričali poslije teških riječi koje su pale zbog Irana

Ministarstvo odbrane Ujedinjenih Arapskih Emirata objavilo je snimak na kojem se vidi kako njihove vazdušne snage obaraju iranske dronove koji su ušli u vazdušni prostor Emirata.- Ne postoji kompromis kada je u pitanju sigurnost i suverenitet naše zemlje. Oružane snage UAE spremne su da odvrate svaku prijetnju - saopćili su.

<blockquote class="twitter-tweet">لقطات تظهر اعتراض وتدمير الدفاعات الجوية الإماراتية طائرات مسيّرة إيرانية حاولت استهداف الدولة. لا تهاون بأمن الوطن وسيادته... والقوات المسلحة الإماراتية جاهزة لردع أي تهديد. Footage showing the UAE’s air defences intercepting and destroying Iranian UAVs that attempted to… <a href="https://t.co/vvHmZkcBri">pic.twitter.com/vvHmZkcBri</a>&mdash; وزارة الدفاع |MOD UAE (@modgovae) <a href="https://twitter.com/modgovae/status/2030664175811199400?ref_src=twsrc%5Etfw">March 8, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ujedinjeni Arapski Emirati su u nedjelju saopćili da su četiri osobe poginule, a 112 povrijeđeno u iranskim napadima na njihov teritorij od prošle sedmice, prenosi Anadolu.U saopćenju Ministarstva odbrane navedeno je da je u nedjelju iz Irana otkriveno 17 balističkih raketa i 117 dronova, pri čemu je protivzračna odbrana presrela i uništila 16 raketa i 113 dronova, dok je jedna raketa pala u more, a četiri drona pogodila teritorij Emirata.

Ne postoji kompromis kada je u pitanju sigurnost i suverenitet naše zemlje. Oružane snage UAE spremne su da odvrate svaku prijetnju, poručili su

UAE objavili snimke obaranja iranskih dronova

Iranski državni mediji javljaju da su se u gradu Komu čule eksplozije.

<blockquote class="twitter-tweet">Iranian opposition sources: Airstrikes in the city of Qom in central Iran a short while ago. IDF spokesperson claimed this morning that the assembly of experts to select the Supreme Leader was supposed to convene today in the city of Qom. <a href="https://t.co/IJiALex0AY">pic.twitter.com/IJiALex0AY</a>&mdash; Dr Sharp Sharp (@WISEWISDOM_2022) <a href="https://twitter.com/WISEWISDOM_2022/status/2030690072673112081?ref_src=twsrc%5Etfw">March 8, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema navodima poluslužbene novinske agencije Tasnim, američko-izraelski napadi pogodili su dva područja u Komu, jednom od najvažnijih središta šijitskog vjerskog obrazovanja u Iranu.Kom, koji se nalazi južno od Teherana, već je bio među gradovima u kojima su prijavljene eksplozije nakon početka američko-izraelskih napada na više ciljeva diljem Irana.Za sada nema službenih informacija o mogućim žrtvama ili razmjerima štete.

Kom, koji se nalazi južno od Teherana, već je bio među gradovima u kojima su prijavljene eksplozije nakon početka američko-izraelskih napada

Video / Eksplozije odjeknule u iranskom Komu

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto objavio je na mreži X novu poruku Ukrajincima u kojoj traži objašnjenje za velike iznose gotovine koji su, kako tvrdi, prošli kroz Mađarsku.- Još čekamo odgovor: zašto je kroz Mađarsku prebačeno 900 miliona dolara i 420 miliona eura u gotovini? Za šta je to korišćeno i u čijem interesu? Koliki je dio potrošen u Mađarskoj i u čiju korist - napisao je Sijarto.<h2>Zaoštravanje odnosa</h2>Objava dolazi nakon incidenta koji je dodatno zaoštrio odnose Budimpešte i Kijeva. Mađarske vlasti ranije su saopštile da protjeruju sedam zaposlenih u ukrajinskoj banci koji su privedeni dok su vozilima za transport novca prevozili 80 miliona dolara i devet kilograma zlata prema Ukrajini.Mađarska poreska uprava navela je da su privedeni pod sumnjom za pranje novca, dok je ukrajinska strana tvrdila da je riječ o redovnom bankarskom transportu.Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha optužio je Budimpeštu da je grupu uzela za taoce i da je ukrala novac, dok je Sijarto tada postavio pitanje zašto se takve svote uopšte prevoze u gotovini ako je riječ o bankarskoj transakciji.<h2>Spor oko Družbe</h2>Cijela priča odvija se u trenutku kada su odnosi Mađarske i Ukrajine već ozbiljno pogoršani zbog spora oko ruske nafte i tranzita preko naftovoda Družba, kao i zbog blokiranja paketa pomoći Evropske unije Ukrajini vrijednog 90 milijardi eura od strane Viktora Orbana, što Kijev vidi kao pritisak i ucjenu.Sijarto u novoj objavi fokus prebacuje na još veće iznose i traži odgovor ko je i zašto preko Mađarske prebacivao 900 miliona dolara i 420 miliona eura u gotovini, te kome je taj novac koristio.

Objava dolazi nakon incidenta koji je dodatno zaoštrio odnose Budimpešte i Kijeva

Sijarto pita Ukrajinu: Ko je kroz Mađarsku prebacivao stotine miliona u kešu?

Protesti povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena održavaju se u Madridu, Barceloni, Valenciji, Sevilli, Granadi, Bilbau i San Sebastianu, između ostalih gradova."Ne ratu" i "Antifašističke feministkinje protiv imperijalističkog rata" nalaze se među sloganima ispisanim na natpisima tokom protesta.U Madridu se održavaju dvije demonstracije, jedna za prava transrodnih osoba, a druga za legalizaciju i regulaciju prostitucije.- U našoj je moći da zaustavimo rat, da zaustavimo varvarstvo i da osvojimo prava. Proglašavamo se u odbranu mira, u odbranu iranskog naroda, u odbranu iranskih žena", izjavila je novinarima na skupu Yolanda Diaz.Premijer Španije Pedro Sanchez izazvao je bijes američke administracije nakon što je odbio korištenje španskih vojnih baza za napade na Iran, koje je nazvao "izvanrednom greškom" i "koje nisu u skladu s međunarodnim pravom".Američki predsjednik Donald Trump obrušio se na Sanchezovu vladu, prijeteći prekidom svake trgovine sa članicom EU i NATO-a, koju je nazvao "gubitnikom".

"Ne ratu" i "Antifašističke feministkinje protiv imperijalističkog rata" nalaze se među sloganima ispisanim na natpisima tokom protesta

Protesti u Španiji: Hiljade ljudi na ulicama za Dan žena, rat u Iranu u fokusu


Iranske službe i ranije su djelovale po Njemačkoj, primjerice špijunirajući aktiviste iz dijaspore. Stručnjaci se sada boje i udara na sinagoge ili židovske škole. No konkretnih prijetnji još nema, piše <a href="https://www.dw.com/hr/prijeti-li-u-njema%C4%8Dkoj-odmazda-iranskih-slu%C5%BEbi/a-76250736">Deutsche Welle</a>.Službe drže stanje pod nadzorom, rekao je nekoliko dana nakon izbijanja rata Alexander Dobrindt, njemački ministar unutarnjih poslova. Ovaj političar bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) spomenuo je "apstraktnu prijetnju".Drugim riječima, nema konkretnih planova, ili barem službe ne znaju za njih, za bilo kakvu vrstu iranske odmazde protiv Njemačke ili teroristički napad.Služba za zaštitu ustavnog poretka upozorila je, brzo nakon što su prve američke i izraelske bombe pale na Iran, da bi židovske škole i sinagoge u Njemačkoj mogle biti meta "raznih mjera odmazde".Osim toga, i diplomatska predstavništva u Njemačkoj ili vojne baze. Mogućim ciljem smatraju se i iranski opozicionari koji žive u Njemačkoj. Oni su, kaže Služba, desetljećima na meti praćenja, prijetnji ili čak otmica od strane iranskih tajnih službi.<h2>Iranske službe aktivne u Njemačkoj</h2>U sjećanje dolazi tragična sudbina njemačko-iranskog državljanina Džamšida Šarmahda. On je dugo živio u Americi i bio aktivan u monarhističkoj organizaciji Tondar, koja je navodno izvodila napade u Iranu.Šarmahda su iranske službe otele tijekom putovanja u Dubai 2020. godine, nakon čega mu je bila izrečena smrtna kazna. Navodno je umro u zatvoru prije pogubljenja.Sada bi, smatraju stručnjaci, dugi prsti odmazde mogli biti opasni i za ljude koji nemaju takve veze s Iranom.- Posebno nakon ubistva iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija može se računati da će Iran iskoristiti svoje mreže ovdje kako bi izvršio terorističke udare na židovske i izraelske institucije - kaže Felix Klein, povjerenik njemačke Vlade za borbu protiv antisemitizma.Sličnu mogućnost vidi i Omid Nouripur, poznati političar Zelenih koji je rođen u Teheranu. Kaže da su iranske službe u stanju izvršiti napade u Njemačkoj ili drugdje u Europi.&nbsp;- Iranci su u prošlosti uvijek otvoreno prijetili time - rekao je Nouripur.Njemačke službe su iranske kolege stavile pod povećalo još početkom godine, nakon što su u Iranu krvavo ugušeni masovni prosvjedi. Jer i u Njemačkoj su se mnogi ljudi iranskih korijena solidarizirali s prosvjedima u staroj domovini.<h2>Kibernetička špijunaža u dijaspori</h2>Služba za zaštitu ustavnog poretka u odgovorima na pitanja DW-a kaže da iranske službe protiv disidentskih organizacija ili pojedinaca u dijaspori provode "špijuniranje, diskreditaciju, prijetnje", pa i "nasilje".U februaru se u jednom izvještaju tvrdilo da je uočena skupina koja je "inficirala" elektroničke komunikacije Iranaca u egzilu. Na meti špijunaže bili su aktivisti, novinari i pravnici.- Napadaju se privatne e-mail adrese i profili na društvenim mrežama ljudi iz dijaspore", pojašnjava Služba za zaštitu ustavnog poretka. Iranske službe tako mogu izraditi "profile kretanja - skicirati svakodnevni život meta i otkriti njihove privatne i poslovne kontakte.Iako konkretnih prijetnji trenutačno nema, svi su suglasni: vjerojatnost neke iranske akcije u Njemačkoj samo je porasla.

Stručnjaci se sada boje i udara na sinagoge ili židovske škole

Prijeti li u Njemačkoj odmazda iranskih službi?


Nije teško zamisliti moćnog i nemilosrdnog saudijskog princa prestolonasljednika, Mohameda bin Salmana (MBS), kako u tišini svojih dvoraca u Rijadu, uz čašu svježeg soka, prima vijest o likvidaciji iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija.U složenoj arhitekturi bliskoistočnog mozaika, ovaj klerik bio je decenijski antagonist čovjeka koji već godinama, umjesto svog onemoćalog 90-godišnjeg oca kralja Salmana, povlači sve ključne poteze u Petromonarhiji.Današnji geopolitički potresi čine da riječi koje je Nasljednik izgovorio za The New York Times 2017. godine, kada je Hamneija nazvao „novim Hitlerom Bliskog istoka“, zvuče kao proročanstvo koje on sam pokušava ispuniti. Čak ni prividni diplomatski procesi i ekonomsko približavanje Irana i Saudijske Arabije, kojima smo svjedočili u posljednje dvije godine, nisu mogli sakriti duboku, ontološku rivalnost dviju zaljevskih sila koje decenijama nastoje proširiti svoje oprečne interese preko granica koje su im iscrtale historija i religija, piše list&nbsp;<a href="https://www.elmundo.es/internacional/2026/03/08/69ac321721efa0cd138b45b2.html">El Mundo</a>.<h2>Dvostruka igra</h2>Upravo to rivalstvo objašnjava dvostruku igru koju Rijad vodi pred očima svjetske javnosti. Dok su zvanični kanali saudijske diplomatije sedmicama pozivali na suzdržanost, dijalog i deeskalaciju, zakulisne informacije otkrivaju sasvim drugačiju sliku. Prema dostupnim diplomatskim podacima, Saudijska Arabija je, uprkos javnom proklamovanju mira, aktivno podsticala administraciju Donalda Trumpa da iskoristi trenutak i zada odlučujući udarac režimu u Teheranu. To je igra na sve ili ništa, strategija koja bi MBS-a mogla krunisati kao neprikosnovenog vladara regije, ali i uvući njegovu kraljevinu u vrtlog rata bez povratka.Ključnu ulogu u ovoj operaciji odigrao je Halid bin Salman, ministar odbrane i mlađi brat prestolonasljednika, koji služi kao njegov primarni kanal prema zapadnim centrima moći. Početkom godine, Halid je održao niz diskretnih sastanaka u Washingtonu s Trumpovim najbližim saradnicima i vodećim stratezima iz think-tank organizacija. Njegova poruka, kako su kasnije otkrili izvori bliski Pentagonu, bila je kristalno jasna: svako odlaganje vojnog obračuna s Teheranom samo će dodatno osnažiti iransku hegemoniju. Iako je saudijska ambasada u SAD-u rutinski demantovala ove navode, kretanje saudijskih vojnih resursa i koordinacija s izraelskim obavještajnim službama sugerišu da je Rijad bio integralni dio operativnog planiranja napada.<h2>Historijska raskrsnica</h2>Za Saudijsku Arabiju, ovo je historijska raskrsnica. Javna strategija suzdržanosti služila je kao štit od potencijalne iranske odmazde, ali unutar zidina dvorca u Rijadu, miris krvi rivala bio je previše primamljiv. Od trijumfa Islamske revolucije 1979. godine, Saudijska Arabija i Iran nalaze se u stanju hladnog rata koji je oblikovao čitav moderni Bliski istok.MBS, čovjek koji je u rekordnom roku koncentrisao apsolutnu moć, shvatio je da se ovakva prilika za redefinisanje regionalnog poretka ukazuje jednom u vijeku. Padom iranskog režima, on bi ostao jedini stub zaljevske sigurnosti, ali cijena tog trijumfa mogla bi biti prevelika, jer bi apsolutna dominacija Izraela u regiji, koju ovi napadi omogućavaju, dugoročno mogla ugroziti i samu saudijsku monarhiju.Napad na Iran nije prošao bez neposrednih posljedica po susjede. Režim ajatolaha, iako teško pogođen, reagovao je kao ranjena životinja, usmjeravajući svoje preostale kapacitete prema kritičnoj infrastrukturi arapskih zemalja. Napad na rafineriju Ras Tanura, srce kompanije Saudi Aramco, bio je jasan signal da niko nije siguran. Iako se iranski predsjednik Masoud Pezeshkian izvinio arapskim komšijama, njegova istovremena najava daljih udara na američke ciljeve u regiji stavila je Rijad u nemoguću poziciju. Saudijska Arabija se decenijama oslanja na američki sigurnosni kišobran, ali se sada suočava s realnošću da taj kišobran ne može spriječiti sve kapi vatre koje padaju s neba.<h2>Najveća opasnost</h2>Najveća opasnost za Rijad i partnere iz Vijeća za saradnju u Zaljevu (GCC) leži u potencijalno nekontrolisanoj eskalaciji. Dugotrajan, asimetričan sukob iscrpljivanja mogao bi destabilizovati krhku arhitekturu sigurnosti u regiji i ugroziti vitalne ekonomske interese. Unutrašnje tenzije u saudijskom društvu, koje broji 15% šiitske populacije, predstavljaju tempiranu bombu. Ova zajednica, tradicionalno potlačena i pod strogim nadzorom, veoma je osjetljiva na sudbinu Teherana. Ukoliko rat potraje, unutrašnji nemiri mogli bi postati veća prijetnja od vanjskih raketa. Primjer susjednog Bahreina, gdje su se već dogodili prvi sukobi policije i šiitskog stanovništva, služi kao jezivo upozorenje na reprizu događaja iz 2011. godine.Strah od iranskog nuklearnog programa bio je primarni pokretač saudijske politike u protekloj deceniji. MBS je još 2023. godine otvoreno upozorio da će, ukoliko Teheran dobije atomsku bombu, Saudijska Arabija učiniti isto. Tajni pregovori s Trumpovom administracijom o razvoju civilnog nuklearnog programa bili su samo uvertira u ono što Rijad zaista želi strateški paritet. Dokumenti američkog Kongresa iz 2026. potvrđuju napredak u sporazumu koji bi Saudijskoj Arabiji omogućio obogaćivanje uranija. Trump je, za razliku od svojih prethodnika, pokazao spremnost da MBS-u omogući nuklearnu tehnologiju bez uslovljavanja normalizacijom odnosa s Izraelom, što je izazvalo duboku zabrinutost čak i u Tel Avivu.<h2>Nuklearne ambicije</h2>Pitanje nuklearne ambicije Rijada usko je povezano s njegovim odnosom s Pakistanom. Saudijska Arabija ima potpisan Sporazum o strateškoj odbrani s Islamabadom, koji joj u teoriji pruža zaštitu pakistanskog nuklearnog arsenala u zamjenu za kontinuiranu opskrbu naftom. Ova složena mreža obaveza i prijetnji čini sadašnji sukob najopasnijom igrom u historiji modernog Bliskog istoka. Dok avioni nadlijeću regiju, u Rijadu se kalkuliše s nuklearnim sekundama koje bi mogle odrediti budućnost čitavog islamskog svijeta.Unatoč svojoj slici modernizatora, MBS se suočava s ozbiljnim kritikama unutar regije. Njegov najveći vojni promašaj, rat u Jemenu, ostavio je duboke rane na saudijskom ugledu. Osmogodišnja kampanja protiv Huta, koja je koštala milijarde dolara i odnijela hiljade života, pokazala je nesposobnost saudijske vojske da ostvari odlučujuću pobjedu nad gerilskim snagama koje podržava Teheran. Taj neuspjeh je ohrabrio i druge igrače u regiji, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, da se usprotive hegemoniji Rijada, posebno u sukobima u Africi i na Rogu Afrike.Na unutrašnjem planu, projekt Saudi Vision 2030, koji je trebao transformisati saudijsku ekonomiju i smanjiti ovisnost o nafti, suočava se s finansijskim poteškoćama. Fiskalni deficit raste, a troškovi modernizacije i masovnih građevinskih poduhvata premašuju prvobitne procjene. Rat s Iranom donosi dodatne gubitke i ugrožava strane investicije koje su ključne za uspjeh MBS-ovih reformi. Paradoks Nasljednika leži u činjenici da on pokušava modernizirati društvo dok istovremeno pojačava političku represiju, stvarajući hibridni model autokratije koji se oslanja na novi, agresivni saudijski nacionalizam.<h2>Trenutak opasnosti</h2>Likvidacija iranskog vrha za MBS-a može biti trenutak najveće slave, ali i trenutak najveće opasnosti. Historija nas uči da eliminacija jednog autokrate često otvara prostor za još veći haos. Činjenica da su Sjedinjene Države i Izrael sposobni s takvom lakoćom eliminisati regionalnog lidera ne može donijeti potpuni spokoj ni samom MBS-u, bez obzira na to koliko on u ovom trenutku bio njihov saveznik. U svijetu gdje se pravila međunarodnog poretka brišu brzinom svjetlosti, lojalnost je roba s kratkim rokom trajanja.Ovaj rat, koji mnogi građani Kraljevine vide kao izdaju zajednice vjernika, stavlja saudijske vlasti u defanzivu. Pozicija čuvara dvaju najsvetijih mjesta islama nosi moralnu težinu koja se teško miri s koordinacijom napada s Izraelom. Ukoliko se rat produži i slike stradanja civila preplave digitalni prostor, MBS bi mogao otkriti da je njegova najjača karta, podrška Zapada, ujedno i njegov najveći teret kod kuće. On je kockar koji je uložio sve na jednu kartu, nadajući se da će mu pad Teherana donijeti vječni mir, ne shvatajući da u Bliskom istoku mir nikada nije konačan.Saudijska Arabija je na pragu da postane jedini hegemon regije, ali taj tron je trenutno okružen vatrom. Mohamed bin Salman je, u svom pohodu na moć, izbrisao granicu između reformatora i despota. Njegova vizija budućnosti je faraonska, ali temelji te vizije su podložni podrhtavanju tla koje izazivaju bombe u susjedstvu. Rat koji je počeo kao pokušaj uništenja rivala mogao bi se završiti kao proces koji će iz temelja promijeniti i samu Saudijsku Arabiju, na načine koje čak ni ambiciozni Nasljednik nije mogao predvidjeti.U tami dvoraca u Rijadu, dok se prašina sliježe nad Teheranom, prava borba za budućnost tek počinje. To nije samo borba za teritorije ili naftna polja, već borba za dušu regije koja je predugo bila talac ambicija svojih lidera. MBS je uspio ukloniti svog „Hitlera“, ali ostaje pitanje ko će u novom poretku popuniti prazninu koju je ostavio pad šiitskog carstva. Odgovor na to pitanje odrediće sudbinu Bliskog istoka u decenijama koje dolaze, dok će Nasljednik morati živjeti s posljedicama svoje pobjede, koja bi se lako mogla ispostaviti kao najskuplji poraz u historiji dinastije Saud.Svijet posmatra ovaj opasni ples na ivici ponora. Saudijska Arabija, sa svim svojim bogatstvom i ambicijom, sada je u poziciji iz koje nema povratka. Mohamed bin Salman je prešao svoj Rubikon. Ono što ga čeka s druge strane, bilo da je to apsolutna moć ili totalni kolaps, definisaće ne samo njegovu vladavinu, već i sudbinu miliona ljudi koji žive u sjeni njegovih odluka. Rat u Iranu je samo prvo poglavlje nove, neizvjesne ere u kojoj je jedino izvjesno da će cijena moći biti plaćena krvlju onih koji nikada nisu imali pravo glasa u dvoranama gdje se o ratovima odlučuje.

Za Saudijsku Arabiju, ovo je historijska raskrsnica

Mračni snovi o hegemoniji: Opasna igra Mohameda bin Salmana

Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baqaei izjavio je da napadi na naftna skladišta oslobađaju opasne i otrovne tvari u zrak, što u velikim razmjerima ugrožava živote ljudi.Tijekom noći pogođeno je nekoliko naftnih rafinerija u Iranu.Među ciljevima koji su pretrpjeli napad bilo je i naftno skladište Shahran na sjeverozapadu iranske prijestolnice Teherana.

Izrael tvrdi da je u napadu u Teheranu ubio visokopozicioniranog iranskog vojnog zvaničnika

Makron upozorio Teheran: "Prekinite napade i zaustavite eskalaciju u regiji, vaš nuklearni program je korijen krize"

Ko čini Jedinicu 8200, izraelski tim za sajber ratovanje koji je bio ključan u likvidaciji Hamneija?

Teheran tvrdi da su 104 osobe poginule u napadu američke podmornice na ratni brod

Tramp razmatra kopneni udar na Iran, potrebno mu je 500.000 vojnika: Moguća su dva scenarija

Iran zaprijetio regiji: "Nafta ide na 200 dolara po barelu ako nastavite ovu igru"

Aragči odbacio pozive na prekid vatre, Iran će nastaviti borbu

Izrael izveo više od 100 napada u Libanu u posljednja 24 sata

Tramp i Starmer razgovarali telefonom: Evo o čemu su pričali poslije teških riječi koje su pale zbog Irana

UAE objavili snimke obaranja iranskih dronova

Video / Eksplozije odjeknule u iranskom Komu

Sijarto pita Ukrajinu: Ko je kroz Mađarsku prebacivao stotine miliona u kešu?

Protesti u Španiji: Hiljade ljudi na ulicama za Dan žena, rat u Iranu u fokusu

Prijeti li u Njemačkoj odmazda iranskih službi?

Mračni snovi o hegemoniji: Opasna igra Mohameda bin Salmana

Iran upozorava: Otrovan zrak prijeti građanima

Globus

Izrael tvrdi da je u napadu u Teheranu ubio visokopozicioniranog iranskog vojnog zvaničnika

Makron upozorio Teheran: "Prekinite napade i zaustavite eskalaciju u regiji, vaš nuklearni program je korijen krize"

Ko čini Jedinicu 8200, izraelski tim za sajber ratovanje koji je bio ključan u likvidaciji Hamneija?

Teheran tvrdi da su 104 osobe poginule u napadu američke podmornice na ratni brod

Tramp razmatra kopneni udar na Iran, potrebno mu je 500.000 vojnika: Moguća su dva scenarija

Iran zaprijetio regiji: "Nafta ide na 200 dolara po barelu ako nastavite ovu igru"

Aragči odbacio pozive na prekid vatre, Iran će nastaviti borbu

Izrael izveo više od 100 napada u Libanu u posljednja 24 sata

Tramp i Starmer razgovarali telefonom: Evo o čemu su pričali poslije teških riječi koje su pale zbog Irana

UAE objavili snimke obaranja iranskih dronova

Video / Eksplozije odjeknule u iranskom Komu

Sijarto pita Ukrajinu: Ko je kroz Mađarsku prebacivao stotine miliona u kešu?

Protesti u Španiji: Hiljade ljudi na ulicama za Dan žena, rat u Iranu u fokusu

Prijeti li u Njemačkoj odmazda iranskih službi?

Mračni snovi o hegemoniji: Opasna igra Mohameda bin Salmana

Iran upozorava: Otrovan zrak prijeti građanima