Još od 1992.godine, osnovni problem Republike Makedonije - je njeno državno ime - koje joj u ovoj formi, osporava Grčka. Ali, region ne smije više biti taoc Atine, koja očito polaže monopol na ime - Makedonija, znajući i da se teritorijalne naznake - na Balkanu, prečesto vežu za teritorijalne pretenzije.
Zbog rigidnog stave Grčke, koja je na samitu NATO-a, u Bukureštu, 2008, iako je Skoplje još tada ispunilo sve uvjete za prijem – stavila veto Makedoniji – u trenutku kada su u najjaču globalnu vojnu alijansu primljene Albanija i Hrvatska – ova zemlja s dva miliona mješovitog makedonskog i albanskog stanovništva se našla u sigurnosnom vakumu. I time, kao da je opet otvorena stara balkanska Pandorina kutija.
Od prošlogodišnjeg incidenta u Kumanovu, u maju 2015, kada se grupa naoružanih lokalnih, ali i Albanaca sa Kosova - sukobila sa makedonskom policijom, državom koja se već dugo personificira s vlašću Nikole Gruevskog, situacija je dodatno eskalirala.
Vlasti u Skoplju su bez oklijevanja pokušale iskoristiti nacionalističku energiju kao vjetar u leđa vlastitom opstanku, optužujući Albance "za terorizam" i međunarodnu zavjeru. Bio je to, nažalost i pokušaj dodatne nacionalne homogenizacije i mobiliziranja jedne nacionalne komponente protiv druge.
Zato je sve do posljednjih protesta u Skoplju zabrinjavajuća retorika službene Moskve, s komentarima kako se za Makedoniju sprema "ukrajinski scenario". I optužbe, da iza toga stoji Zapad - samo dodatno dolivaju ulje na vatru.
Kriza u Makedoniji kulminirala je u ogoljenoj borbi za vlast - polariziranog bloka dvije najjače partije VMRO-DPMNE, koju vodi Grujevski i Socijaldemokratskog saveza (SDSM) koju predvodi Zoran Zaev.
U januaru je međunarodna zajednica natjerala Grujevskog da da privremenu ostavku kako bi se organizirali novi izbori, sada zakazani za početak juna. Ali, ali to nije dovoljno za rješenje otvorenog makedonskog pitanja.
Zato se i abolicija koju je, u ovom izbornom vremenu potpisao predsjednik Makedonije Georgi Ivanov, za sve učesnike kriminalne afere prisluškivanja oko 20.000 makedonskih građana, navodno, od strane od makedonske policije koju je, kao i druge resore kontrolirao Grujevski - pretvara u novi sigurnosni izazov za zemlju.
Kada međunarodna zajednica poziva na nove izbore, kritikuje jedne ili druge - možda bi trebala prvo krenuti od priznanja svoje greške: Da nije uspjela naći rješenje oko glavnog problema - između Atine i Skoplja. Tome se opet treba vratiti ispočetka.
