Premijer Andrej Plenković izjavio je danas da je na sastanku "koalicije voljnih" u Parizu veliki broj zemalja iskazao spremnost pomoći Ukrajini u održavanju mira nakon prekida vatre – neke sa vojnim snagama, dok će druge, uključujući Hrvatsku, to činiti diplomatskim aktivnostima i paketima vojne pomoći.

Predstavnici 35 zemalja članica "koalicije voljnih" okupili su se u utorak u Parizu kako bi razgovarali o načinima održavanja mira u Ukrajini ukoliko dođe do prekida vatre. Na sastanku je govorio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, a prisutni su bili i američki izaslanik za pregovore s Rusijom Stiv Vitkof te Džared Kušner, jedan od pregovarača.

Sigurnosne garancije za Ukrajinu

Premijer Plenković istakao je da je sastanak bio važan jer su mnoge zemlje, svaka na svoj način, izrazile spremnost da budu dio koalicije koja Ukrajini pruža sigurnosne garancije protiv moguće nove ruske agresije.

- Neke zemlje će učestvovati sa snagama koje bi, u slučaju postizanja dogovora o prekidu vatre, bile raspoređene u Ukrajini, dok će druge zemlje, poput Hrvatske, koja neće slati svoje vojnike, nastaviti podržavati Ukrajinu kroz političke i diplomatske napore ili pakete vojne pomoći - rekao je Plenković.

U završnoj deklaraciji skupa, evropske zemlje su izrazile spremnost pružiti "pravno obavezujuća" sigurnosna jamstva Kijevu, uključujući međunarodne snage predvođene Europom, uz podršku američkih resursa.

Sjedinjene Američke Države pristale su predvoditi mehanizam praćenja primirja, pružati obavještajnu i logističku podršku mirovnim snagama te vojno intervenirati u slučaju novog ruskog napada, navodi se u deklaraciji.

Nastavak vojne pomoći i obnova Ukrajine

Koalicija, uz podršku SAD-a, dogovorila je i nastavak vojne pomoći Ukrajini kao "prve linije odbrane i odvraćanja".

To uključuje pakete vojne pomoći, podršku u finansiranju ukrajinskih oružanih snaga i omogućavanje pristupa zalihama naoružanja u slučaju budućih sukoba.

Plenković je dodao da su razgovarali i o "paketu prosperiteta", odnosno pomoći Ukrajini u obnovi i ekonomskom razvoju, uz spremnost na američke javne i privatne investicije. Koalicija je razmatrala i ukrajinske aspiracije prema članstvu u Evropskoj uniji.

- Sada slijede daljnji razgovori između ukrajinske, američke, evropske i ruske strane kako bi se pokušao iskoristiti politički trenutak postignut u Parizu - izjavio je premijer.

- Intenzitet razgovora o postizanju mira u Ukrajini sada je u fazi velike dinamike - dodao je Plenković.

Pitanje Grenlanda na sastanku

Svjetski mediji su prije sastanka u Elizejskoj palači pisali da su nove poruke američkog predsjednika Donalda Trampa o Grenlandu bacile sjenu na skup.

Tokom dolaska čelnika, Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Španija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska su zajedničkim priopćenjem istakle da Grenland "pripada svojim stanovnicima" te da samo Kopenhagen i Nuuk mogu odlučivati o njegovoj sudbini.

Plenković je rekao da je danska premijerka Mete Frederiksen na sastanku "između redaka" naglasila važnost jedinstva svih saveznika i transatlantskog partnerstva.

- Za njih je to ne-tema, u smislu da ne dolazi u obzir da se iskazuju pretenzije prema Grenlandu koji je dio Danske - rekao je premijer, dodajući da Kopenhagen u tome ima podršku ne samo potpisnica izjave u utorak, nego „svih ostalih unutar NATO-a“.