Na današnji dan 2019. godine, preminuo je “kralj narodne muzike” Šaban Šaulić, od posljedica saobraćajne nesreće koja se dogodila na autoputu nedaleko od njemačkih gradova Bilefeld i Dortmund.
Srbijanski pjevač, muzičar i producent folk muzike samo nekoliko sati prije nesreće održao je svoj posljednji koncert. Sa Šaulićem su u automobilu bili i muzičar Mirsad Kerić, koji je upravljao vozilom i također poginuo, te Šabanov kum Slobodan Stojadinović, koji je prošao s lakšim povredama.
Šaulić je sahranjen u "Aleji zaslužnih građana" na Novom groblju u Beogradu, uz zvuke njegove pjesme “Ne plači, dušo”.
Italijanski filozof, astronom i matematičar Đordano Bruno spaljen kao heretik
1600. – Italijanski filozof, astronom i matematičar Đordano Bruno (Giordano) spaljen je u Rimu kao heretik, na osnovu presude rimokatoličke inkvizicije. Bio je materijalist, čije su teorije anticipirale modernu nauku, strastan propovjednik novih ideja o prirodi i propagator heliocentričnog učenja Nikole Kopernika. Djela: “O uzroku, principu i jednom”, “O beskrajnosti, univerzumu i svjetovima”, “O monadi, broju i figuri”.
1653. – Rođen italijanski kompozitor i violinist Arkanđelo Koreli (Arcangelo Corelli), osnivač bolonjske violinske škole. Djela: 12 končerta grosa, sonate za violinu, tri sonate.
1673. – Umro francuski književnik Žan Batist Molijer (Jean-Baptiste Moliere), jedan od najvećih svjetskih komediografa, iste večeri nakon što je igrao u svojoj posljednjoj komediji “Uobraženi bolesnik”. Poslije krstarenja 14 godina s pozorišnom trupom u Parizu je do smrti vodio pozorište i pisao komedije, u kojima je obično igrao glavne uloge. Prvi veći uspjeh postigao je 1659. djelom “Smiješne precioze”. U više od 30 komada je genijalno ismijavao mane društva, staleške predrasude, pokvarenost aristokratije i gramzivost buržoazije. Ostala djela: “Škola za muževe”, “Škola za žene”, “Tartif”, “Don Žuan”, “Mizantrop”, “Žorž Danden”, “Tvrdica”, “Učene žene”, “Građanin-plemić”.
1856. – Preminuo njemački pisac Hajnrih Hajne (Heinrich Heine), jedan od najvećih pjesnika 19. stoljeća, čija je poezija vrhunsko dostignuće romantizma. Zbog sukoba s reakcionarnim snagama napustio je Njemačku i otišao u Pariz, gdje je napisao čuvenu pjesmu “Tkači” i poemu “Njemačka, zimska bajka”, u kojoj je dosegao vrhunac satirične lirike. Ostala djela: zbirke “Nove pjesme”, “Romansero” i spjev “Ata Trol”.
Rođen književnik Silvije Strahimir Kranjčević
1865. - U Senju, u Hrvatskoj, rođen je književnik Silvije Strahimir Kranjčević. Za samo 43 godine, koliko je živio, Kranjčević je vječno opečatio regionalno pjesništvo s kraja XIX i početka XX stoljeća kao začetnik novog perioda u književnosti naših prostora – realizma. Nakon završenog školovanja Kranjčević se nije uspio zaposliti kao učitelj ni u Senju ni u Zagrebu, zbog čega je 1886. otišao u Bosnu i Hercegovinu i radio u školama u Mostaru, Livnu i Bijeljini do 1893., kada je dobio posao u Sarajevu, gdje je proveo ostatak svog kratkog života. Za života Kranjčević je objavio tri zbirke pjesama: „Bugarkinje“ (1885.), „Izabrane pjesme“ (1898.) i „Trzaji“ (1902.). Objavljivanje četvrte zbirke „Pjesme“ (1908.) pjesnik nije dočekao, jer ga je smrt preduhitrila. Prvu zbirku pjesama „Bugarkinje“ posvetio je svom uzoru, pjesniku Augustu Šenoi, koji je poput Silvija umro u 44. godini. U Sarajevu je devet godina, koliko je izlazila, Kranjčević bio urednik „Nade“ (1895. – 1903.), stvorivši najutjecajniji i najbolji južnoslavenski književni časopis na razmeđu vijekova. Nakon što se „Nada“ ugasila, Kranjčević je 1904. postavljen za direktora Trgovačke škole. Ubrzo obolijeva od kamenaca u mjehuru i biva tri puta operiran. Poslije neuspješnog liječenja u Sarajevu, 1906. godine odlazi na liječenje u Beč, odakle se, nakon operacije i oporavka, naredne godine vraća u Sarajevo i nastavlja obavljati direktorsku funkciju u Trgovačkoj školi. Te, 1907. godine napisao je i operu u tri čina “Prvi grijeh”, koju je komponirao Ivan Zajc. Kranjčeviću se bolest, nažalost, vraća naredne, 1908. godine. Dok je ležao u sarajevskoj bolnici napisao je svoju posljednju pjesmu „Portret“, a preminuo je 29. oktobra 1908. godine te pokopan na sarajevskom groblju „Sveti Josip“.
1909. – Indijanski poglavica Goyathlay, poznatiji kao Geronimo, posljednji poglavica plemena Apache koji se predao američkoj vojsci, preminuo je na današnji dan. Neposredno pred smrt u tvrđavi Fort Sill u Oklahomi izdiktirao je autobiografiju “Geronimo: njegova lična priča”.
1939. – Prototip najlonskih čarapa prikazan na Svjetskoj izložbi 1939. zajedno s još nekim revolucionarnim proizvodima kao što su fotografija u boji, televizor i klima-uređaj.
