TEMPO ŽIVOTA

Fizička spremnost: Koliko brzo biste trebali trčati u skladu sa svojom dobi

Tempo trčanja se mijenja s godinama, ali kondicija se može održati uz pravilan trening

Trčanje i godine: Koliko brzo biste trebali trčati u skladu sa svojom dobi. Facebook

I. Š.

27.4.2026

Koliko brzo možemo trčati prirodno se mijenja s godinama, ali tempo i dalje ostaje dobar pokazatelj fizičke spremnosti. 

Lični trener i nutricionista Džozef Veb (Joseph Webb) ističe da godine ne moraju biti ograničenje ako se trenira pametno i uz dovoljno oporavka.

Od 20 do 39 godina: 7–10 minuta

Zdravim odraslim osobama u ovoj dobnoj grupi obično treba između sedam i deset minuta da pretrče 1,6 kilometara, dok neki mogu postići i bolje rezultate. 

Aerobni kapacitet je tada na vrhuncu, a zglobovi i tetive su otporniji, što omogućava veće brzine. Preporučuju se tri do pet treninga sedmično uz kombinaciju različitih intenziteta.

Od 40 do 59 godina: 9–12 minuta

U ovoj dobi realno vrijeme za 1,6 kilometara kreće se između devet i 12 minuta. Mišićna masa i izdržljivost prirodno opadaju, ali redovan trening može značajno ublažiti te promjene. 

Oporavak traje duže, pa je važno održavati balans između treninga i odmora.

60 i više godina: 11–15 minuta

Za osobe starije od 60 godina preporučeno vrijeme je između 11 i 15 minuta. Fokus bi trebao biti na umjerenom tempu, sigurnosti i redovnom kretanju. 

Održavanje pokretljivosti i ravnoteže u ovoj dobi ima veću važnost od brzine.

Zašto trčanje postaje teže s godinama

S godinama dolazi do prirodnih promjena u tijelu. Nakon 40. godine, bez treninga snage, mišićna masa se postepeno smanjuje, što utiče na tehniku trčanja i povećava opterećenje na zglobove. Tetive postaju kruće, a oporavak sporiji jer tijelu treba više vremena za regeneraciju.

Zbog toga su san, odmor i pravilna ishrana ključni za očuvanje kondicije.

Alternative ako je trčanje prezahtjevno

Ako vam je trčanje previše naporno, postoje druge aktivnosti koje mogu pomoći u održavanju forme uz manji stres za tijelo. Joga i pilates poboljšavaju fleksibilnost i ravnotežu, dok brzo hodanje i vožnja bicikla jačaju kardiovaskularni sistem. 

Plivanje i vježbe u vodi su posebno pogodne jer štite zglobove, dok veslanje na spravi kombinuje kardio trening i jačanje mišića.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.