Na današnji dan 2020. godine, preminuo je Dževad Hozo, bosanskohercegovački akademik, šef Katedre za grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. U Bihaću je završio gimnaziju i iste godine upisao Historiju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Studij je prekinuo 1958. godine i upisao se na Akademiju likovnih umjetnosti u Ljubljani. Poslije diplome 1963. godine upisao je specijalizaciju grafike kod profesora Rike Debenjaka.

Godine 1966., dobio je status slobodnog umjetnika sve do 1973. godine kada je postao docent za grafiku na novootvorenoj Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, kao šef Katedre za grafiku. Radio je na oblikovanju programa Collegium Artisticuma i napisao rukopis o manuelnim grafičkim tehnikama, koji je kasnije (1988. godine) izdao pod naslovom “Umjetnost multiorginala”. Od 1981. godine bio je član Akademije nauka i umjetnosti BiH.

Inspiraciju i preokupaciju Hozo je pronalazio u prošlosti – u materijalnoj baštini i u tekstovima bosanskohercegovačkih pisaca koji o tom vremenu pripovijedaju (Mak Dizdar, Ivo Andrić).

Djela proglašena nacionalnim spomenikom BiH

Samostalno je izlagao više od četrdeset puta, a grupno učestvovao na brojnim domaćim i međunarodnim izložbama. Dobitnik je mnogih nagrada za grafiku na prestižnim izložbama u zemlji i inozemstvu.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2009. godine donijela je odluku o proglašenju Zbirke umjetničkih djela Dževada Hoze u Muzeju Unsko-sanskog kantona u Bihaću nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, koji čini 30 grafika.

Grafike iz ciklusa „Nišani“ pripadaju ranoj fazi stvaralačkog rada, a nastale su za vrijeme studijskog boravka u Ljubljani. Snažan utjecaj na formiranje ove zbirke ima autorovo djetinjstvo, u Bihaću, u kući koja se nalazila pored mezarja. Nišani, stalni izvor Hozine inspiracije, pretočeni u grafičko-likovni izraz, predstavljaju simbol života i smrti.

Rođena Ivana Kobilica, najznačajnija slovenska slikarica

1861. - Rođena Ivana Kobilica, najznačajnija i najslavnija slovenska slikarica. Pripadala je generaciji slovenskih realista, koji su svoja najznačajnija djela naslikali u 1880-im godinama. Ilustrirala je pjesme S. Jenka (1896) i učestvovala u ilustriranju sarajevskog časopisa "Nada" i sveska “Bosnien und Herzegowina” u djelu "Österreichisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild" (Beč 1901). Prvi put samostalno je izlagala 1889. u Ljubljani, a 1928. godine priređena je retrospektivna izložba njenih radova u Jakopičevu paviljonu u Ljubljani.

1955. - Dara Džokić, srbijanska pozorišna, filmska i televizijska glumica, rođena je na današnji dan. Prvu ulogu dobila je u pozorištu Atelje 212, a igrala je i na daskama Beogradskog dramskog pozorišta, Narodnog pozorišta u Beogradu i Zvezdara teatra. Bila je učesnica festivala u Budvi, Subotici i Splitu. Glumila je u velikom broju filmova i serija i dobitnica je brojnih nagrada. Udovica je novinara Bogdana Tirnanića, s kojim ima kćerku Jovanu.

1968. - Umro američki pisac Džon Stajnbek (John Steinbeck), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1962. godine. Djela: romani "Plodovi gnjeva", "Zima našeg nezadovoljstva", "Istočno od raja", "Kvart Tortilja", "O miševima i ljudima", "U neizvjesnoj bici", drama "Mjesec je zašao", putopis "Putovanja s Čarlijem", esej "Kratka vladavina Pipina Četvrtog“.

1982. - Preminuo srbijanski kompozitor i akademik Milan Ristić. Studirao je u Beogradu, Parizu i Pragu. Djela: devet simfonija, "Muzika za kamerni orkestar", "Suita giocosa", "Simfonijske varijacije", koncerti za violinu, za klavir, za kamerni orkestar, za klarinet, kamerne, klavirske i vokalne kompozicije.

1982. - Umro slavni poljski pijanist Artur Rubinštajn (Arthur Rubinstein), čije se virtuozno muziciranje odlikovalo bogatstvom emocija i žestokim temperamentom. Napisao je memoarsko djelo "Godine moje mladosti".

Preminuo Karl Sagan, pionir egzobiologije

1996. - Preminuo Karl Sagan (Carl), američki astronom i književnik. Pionir je egzobiologije (nauke o vanzemaljskom životu), a mnogi današnji vrhunski naučnici u tom području njegovi su bivši studenti i saradnici. Po njemu je nazvan asteroid 2709 Sagan. Za svoju knjigu “Zmajevi raja: razmišljanja o evoluciji ljudske inteligencije” dr. Sagan je dobio Pulicerovu nagradu, a autor je i mnogih drugih uspješnica, uključujući “Kosmos”, najbolje prodavanu naučnopopularnu knjigu na engleskom govornom području. Dokumentarni serijal “Kosmos”, prvi put emitiran 1980. godine, postigao je veliki uspjeh kod publike i stekao kultni status. Godine 2014., tv-kanal National Geographic snimio je svojevrsni rimejk izvorne serije.

1998. - Amerikanka nigerijskog porijekla Nkem Čukvu (Chukwu) rodila osmorke, što je bio prvi takav poznat slučaj u svijetu. Najmanja beba umrla je sedam dana kasnije.

1998. - Umro Alan Lojd Hodgkin (Lloyd), britanski fiziolog i biofizičar, koji je 1963. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu zajedno s Endrjuom Hakslijem (Andrew Huxley) za svoj rad na osnovi rada živčanih akcijskih potencijala. Njihova otkrića navela su ih da postave i hipotezu o ionskim kanalima, koja je potvrđena nekoliko desetljeća kasnije.

2001. - Umro Leopold Sedar Sengor, senegalski filozof, književnik i akademik, prvi predsjednik nezavisnog Senegala. Godine 1983., kao prvi afrikanac izabran je za člana Francuske akademije. Napisao je nekoliko knjiga, a za zbirku poezije “Antologija nove crnačke i madagaskarske poezije” iz 1948. predgovor je napisao Žan-Pol Sartr (Jean-Paul Sartre).

Preminula američka glumica Britani En Bertoloti

2009. - Preminula američka glumica Britani En Bertoloti (Brittany Anne Bertolotti), koja je tada imala 32 godine, što je šokiralo Holivud i cijeli svijet. Navodno je imala simptome slične gripi, ali njena smrt proglašena je nesrećom.

2016. - Umrla francuska filmska, pozorišna i televizijska glumica i slikarica Mišel Morgan (Michele), najbolja glumica Prvog filmskog festivala u Kanu i jedna od najvećih svjetskih filmskih zvijezda sredine 20. stoljeća. Filmovi: "Oluja", "Obala u magli", "Tegljači", "Ogledalo s dva lica", "Detektiv mačak".