MINISTAR PRAVDE

Bunoza o Zakonu o VSTV-u: Treba predložiti minimalne kvote

Po četiri iz reda svakog konstitutivnog naroda, dva iz reda ostalih, to je ukupno 14, kazao je

Davor Bunoza. Avaz

M. P.

20.1.2026

Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza govorio je o ostanku etničkih kvota u izboru članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, ali i političkom uređenju države.

Šta je prijedlog i koje bi kompromisno rješenje moglo biti, kada je riječ o etničkim kvotama, Bunoza je za Federalnu televiziju rekao:

- Prijedlog ministarstva pravde BiH je takav da mi zapravo od 20 članova predložimo minimalne kvote, po četiri iz reda svakog konstitutivnog naroda, dva iz reda ostalih. To je ukupno 14. Ali da mi to ne biramo unaprijed, nego jednostavno da u prvom krugu za prvih deset članova sama pravosudna zajednica izabere članove koje želi. I onda se reagira – VSTV reaguje na način da, ako vidi da nedostaje Bošnjaka ili Srba ili Hrvata ili ostalih, da se aktiviraju te minimalne kvote. I da se onda pažljivo analizira, ako nedostaje Bošnjak, u kojim institucijama ima velik broj Bošnjaka. I da se sačini pozitivna diskriminacija. I Venecijanska komisija nema ništa protiv tih minimalnih kvota - kaže Bunoza.

Dodaje da je opozicija zadržala stari prijedlog prema kojem suci mogu biti tužitelji Vrhovnog suda i Kantonalnog suda ili Suda BiH, ali i tužitelji ili istaknuti pravnici.

Nova pravila

Prema novim pravilima, put do pozicije sudije BiH znatno je produžen - umjesto dosadašnjih pet, sada je potrebno najmanje deset godina iskustva, i to isključivo stečenog u pravosuđu.

Time se uvodi karijerni sistem napredovanja, prema kojem sudija može postati samo onaj ko se profesionalno razvija unutar sudstva. Iako nije u potpunosti zatvoren pristup pravosuđu, mogućnost dolaska iz drugih pravnih institucija svedena je na minimum.

Predsjedništvo BiH

Govoreći o političkom uređenju Bosne i Hercegovine, istakao je da je prije svega važno razumjeti zašto država ima tročlano Predsjedništvo.

Kako je naveo, članovi Predsjedništva imaju obavezu da zastupaju interese entiteta iz kojih su izabrani, ali i svih građana te konstitutivnih naroda. Kazao je da Predsjedništvo čine dva člana iz Federacije BiH i jedan iz Republike Srpske te naglasio da je legitimitet ključan za zastupanje bilo čijih interesa.

Na pitanje šta bi konkretno promijenio, Bunoza je kazao da bi prvo našao modus i način da svako može biti kandidat, da se svako može kandidirati. 

- Isto tako, našao bih modus na način da za članove Predsjedništva, pa i za Domove naroda mora postojati veza. U BiH imate općinski nivo, općinsko vijeće, kantonalne skupštine, zastupničke domove u Parlamentu Federacije i u Parlamentu na državnom nivou, gdje faktički vrijedi princip 'jedan čovjek, jedan glas' na neki način. I imate institucije gdje se konstitutivnost štiti, Dom naroda, pa čak i Predsjedništvo. I stav Venecijanske komisije je da se u tim institucijama zapravo mora naći modus da se ostvari svrha tih domova - objašnjava Bunoza.

Dokumenti Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju pohranjeni su u Hagu, a rasprave o konačnoj sudbini ove građe traju. Prijedlog o povratku arhive u BiH izazvao je snažne reakcije, a da li će dokumentacija biti preuzeta, Bunoza je odgovorio kako su predložili da preuzmu tu građu, pošto su dobili negativan odgovor državnog arhiva da nemaju uvjete.

- Međutim, ta tačka nije podržana na Vijeću ministara od strane predstavnika Republike Srpske. Činjenica je da trenutno ne postoje materijalni uvjeti jer moraju biti posebne prostorije da se to preuzme u ovome trenutku. Obratili smo se nadležnim institucijama i ja se nadam da će se uskoro naći rješenje za to pitanje - kazao je.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.