Potcjenjivanje, podsmijavanje ili šutnja jedine su reakcije iz probosanskih stranaka na posjetu članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, v.d. predsjednice RS Ane Trišić-Babić i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika Vašingtonu i susrete s veoma važnim ljudima u administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump).

Od sankcija do vrha

Osim prisustva Molitvenom doručku, oni su se, pored ostalih, susreli sa predsjedavajućim Predstavničkog doma Kongresa Majkom Džonsonom (Mike Johnson), ministrom odbrane Piterom Hegsetom (Peter Hegseth), Trampovim bivšim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Majklom Flinom (Michael Flynn), dok je Cvijanović ranije imala sastanke i s ministrom trgovine SAD Hauardom Latnikom (Howard Lutnick) te republikanskom kongresmenkom Anom Paulinom Lunom (Anna).

Bez obzira na to da li se ovakvi susreti dešavali na hodnicima ili kabinetima, Dodik je za manje od godinu prešao put od političara pod američkim sankcijama do zvaničnika u društvu najutjecajnijih ljudi u SAD, pa se s pravom postavlja pitanje čemu ćemo svjedočiti za godinu, uz njegovo intenzivno lobiranje za RS i nemoć i pasivnost Sarajeva.

- Kada se desilo da se bilo kakav bh. ili zapadnobalkanski zvaničnik ili vlada sastane s ovoliko visokorangiranih američkih zvaničnika, kao što su Dodik i Cvijanović u posljednjih par dana?! I ako hoćemo da kažemo da su sastanci s Džonsonom ili Hegsetom bili tek neko rukovanje u prolazu, ipak smo imali i formalne sastanke s Latnikom i još nekim izuzetno važnim ljudima. Ovo je kategoričan diplomatski uspjeh i diplomatska pobjeda za Dodika – komentirao je za “Avaz” politolog i politički analitičar, saradnik New Lines instituta u Vašingtonu Jasmin Mujanović.

Smatra da su pokušaji da se posjeta zvaničnika iz RS predstavi drugačije opasni po BiH, jer je važno da javnost i zvaničnici ove zemlje “pogledaju surovoj realnosti u lice”, te da se pokrene ozbiljna rasprava čemu ovo vodi.

- Kakav je njihov plan, postoji li uopšte, jer očigledno su u ovom momentu BiH i te patriotske opcije doživjeli potpuni diplomatski i politički kolaps. Na stranu što Dodik nije na nekoj zvaničnoj poziciji osim predsjednika SNSD-a – to se donekle može smatrati nekom pobjedom – ipak je on s ovim uzvratio udarac deset puta jače. Prioriteti vanjske politike moraju biti vraćanje američkih i proširenje evropskih sankcija za Dodika i iznalaženje pravnog puta da se on makne s pozicije lidera stranke, jer to mu omogućava ključne finansijske i političke resurse – ističe Mujanović.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Elvis Fejzić u zaokretu SAD prema Dodiku vidi primjer koliko politika može biti nedosljedna i spekulativna, pa da osuđeni i sankcionirani političar dobije oprost i ranijih grijeha.

- To je destruktivan doprinos pokušajima demokratske konsolidacije i izgradnje države u BiH – kaže Fejzić.

Bezidejnost Trojke

Iza svega, dodaje, jesu budžetska sredstva usmjerena na lobiranje u SAD, ali i bezidejnost i nedovoljan angažman zvaničnika BiH i naše diplomatske mreže. Jedini rezultat njihovih brojnih posjeta u SAD je podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, što je ova zemlja dobila još u Dejtonu.

- Ponovno rađanje Dodika pokazuje da vanjskopolitička mreža BiH nije učinila dovoljno. Ovo govori i o propadanju demokratije u globalnoj politici. Kontroverze se osjećaju i u odnosu SAD prema BiH. Šta nam znači verbalna podrška integritetu kad ta vlada nagrađuje političare koji otvoreno promoviraju separatizam. Jasno je da vlada Trojke nije odgovorila ni na sve unutrašnje, ni na vanjske izazove. Njihov politički aktivitet nije bio dovoljan odgovor diktatu koji su nametale stranke okupljene oko Dodika i HDZ-a i HNS-a. Podređen, reaktivan položaj stranaka Trojke ukazuje da je njihov politički aktivitet i mandat bio nedovoljan – naglašava profesor Fejzić.

Niko nije bio u stanju da angažuje kompetentnu lobističku organizaciju

- Bez lobiranja, onoga što se zove druga traka diplomatije a koja uopšte ne postoji, BiH ne može očekivati suštinske promjene. Nevjerovatno je da se 15 godina priča o ovome, a da od ljudi u vlasti i u opoziciji niko nije bio u stanju da angažuje kompetentnu lobističku organizaciju da izgradi odnose s relevantnim zvaničnicima u SAD. Politička nepismenost i nepostojanje političke volje ostaju ključni problemi u političkom Sarajevu, koji će ukopati bilo kakvu šansu za BiH da ostvari svoje evropske i atlantske ciljeve – naglašava Mujanović.