U Mostaru trenutno djeluju četiri javne kuhinje, koje svakodnevno predstavljaju jedinu sigurnost za stotine socijalno ugroženih građana. Iza svakog podijeljenog obroka krije se priča o siromaštvu, bolestima, samoći i borbi za dostojanstven život.

Nužnost, ne izbor

Prema podacima Crvenog križa Grada Mostara, javna kuhinja ima 253 redovna korisnika, dok se, uključujući i korisnike smještene u Izbjegličko-prihvatnom centru Salakovac, taj broj povećava na 280. Svakodnevno se pripremaju 253 obroka za korisnike kuhinje, a dodatni 81 obrok distribuira se u Salakovcu, što ukupno čini 334 obroka dnevno.

– Javna kuhinja za mnoge nije izbor, nego nužnost. To je jedini obrok u danu koji mogu dobiti – ističe Alen Kajtaz iz Crvenog križa Mostar za “Avaz”.

Rad javne kuhinje u Mostaru najvećim dijelom finansira se iz budžeta Grada Mostara, koji pokriva gotovo 68 posto troškova. Ostatak sredstava dolazi kroz projekte i donacije.

Crveni križ FBiH upravlja s tri javne kuhinje – u Sarajevu, Mostaru i Ljubuškom. Kako navodi Indira Krijestorac, PR Crvenog križa FBiH, samo u Sarajevu se svaki dan hrana dijeli za više od 950 korisnika na 19 punktova.

Sistemski problem

Krijestorac kaže da su korisnici javnih kuhinja osobe u stanju socijalne potrebe, te da se u posljednjih nekoliko mjeseci ne bilježi nagli porast novih slučajeva. Isti ljudi godinama zavise od pomoći, što govori o duboko ukorijenjenoj socijalnoj krizi.

– Stabilan broj korisnika ne znači manju potrebu. To samo pokazuje da su socijalni problemi dugoročni i sistemski – upozoravaju iz Crvenog križa FBiH.