NA DANAŠNJI DAN

Prije 102 godine osnovan FK Velež

Danas je srijeda, 26. juni/lipanj 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 189 dana

FK Velež. historija.ba

I.P.

prije 2 dana

Na današnji dan 1922. godine, na inicijativu grupe građana, mahom radnika i đaka Učiteljske škole, u Mostaru je osnovan Fudbalski klub Velež, i to s predznakom RŠK (radnički šport klub). Ime je dobio po obližnjoj planini.

Prvi predsjednik Veleža bio je Anđelko Vlaho. U dvadesetim i tridesetim godinama prošlog vijeka kalio se tim, koji je igrao po regionalnim ligama i većinom s protivnicima iz regije. S iskustvom su došle i prve pobjede, a Velež je bio rado viđen gost, pogotovo kada su radnički klubovi u pitanju.

Zabranjen rad

Upravo zbog toga, tadašnjoj vlasti je smetao rad kluba, pa su igrači i simpatizeri bili pod stalnom torturom policije, a vrhunac je stigao 1940. godine, kada je zabranjen rad kluba. Naime, 1. septembra 1940. u Mostaru su prijateljsku utakmicu odigrali Velež i podgorička Crna Gora, a poslije utakmice, fudbaleri oba tima, zajedno sa svim prisutnim na utakmici, krenuli su ulicama Mostara demonstrirajući protiv tadašnjeg režima. Tada je policija na demonstracije odgovorila oružjem, a dva dana kasnije službeno je zabranjen rad FK Velež.

Nakon toga uslijedio je Drugi svjetski rat, a gotovo svi članovi i simpatizeri crvenog kluba od prvog dana su se uključili u borbu protiv okupatora i njegovih domaćih pomagača. Odmah po završetku rata obnavljaju rad kluba i kreću s takmičenjem. Godine 1952., Velež je prvi put član Prve savezne lige Jugoslavije. 

Najveći uspjesi

Najuspješnije sezone bile su 1972/73., 1973/74. i 1987/88., kada su “Rođeni” bili nadomak titule (vicešampioni). U Kupu Maršala Tita postignuti su i najveći uspjesi, a Velež je ovaj pehar dizao dva puta – 1981. i 1986. godine. U ovom periodu Velež je i šest puta učestvovao u UEFA-inim kupovima.

Za vrijeme ratnih djejstava tokom agresije na BiH (1992. – 1995.), godine 1994., entuzijasti u napola okupiranom Mostaru uspjeli su reorganizovati rad kluba, koji je za vrijeme rata protjeran iz svojih prostorija i sa stadiona. Odigravane su prijateljske utakmice, a 1995. krenulo se s odigravanjem Prve lige Bosne i Hercegovine.

Fransisko Pisaro. wikipedia.org

Ubijen vođa španskih osvajača Fransisko Pisaro, osnivač Lime

1541. - Tokom obračuna španskih osvajača za vlast u Limi ubijen njihov vođa Fransisko Pisaro (Francisco Pizarro). On je 1532. godine sa samo 200 vojnika, na prevaru, zauzeo prijestonicu Inka Kahamarku i zarobio cara Atahualpu, poslije čega je Peru postao španska kolonija, a 1535. je osnovao Limu, kasnije prijestonicu Perua.

1810. - Umro francuski pronalazač Žozef Mišel Mongolfje (Joseph Michel Montgolfier), koji je s bratom Žakom Etjenom (Jacques Etienne), 1783. godine, konstruisao prvi vazdušni balon napunjen zagrijanim vazduhom.

1856. - Preminuo njemački filozof Maks Štirner (Max Stirner), prvi teoretičar anarhizma. Smatra se jednim od preteča anarhizma i egzistencijalizma, a posebno individualističkog anarhizma. Štirner je ekplicitno odbijao priklanjanje bilo kakvoj apsolutnoj poziciji u filozofiji, pa je govorio da, ako se mora identificirati s nekim “-izmom ", neka to bude onda egoizam, antiteza svim ideologijama i društvenim uzrocima. Najznačajnije Štirnerovo djelo je “Ego i njegovo vlasništvo” (Der Einzige und sein Eigentum), koje je prvo objavljeno u Lajpcigu 1844., a od tada se pojavilo u velikom broju izdanja i prijevoda.

1892. - Rođena američka književnica Perl S. Bak (Pearl S. Buck), dobitnica Nobelove nagrade za književnost 1938., koja je napisala seriju romana iz kineskog života. Također je pisala knjige za djecu i eseje. Kao kćerka misionara dugo je živjela u Kini. Poslije Drugog svjetskog rata je osnovala Fondaciju "Perl Bak" za pomoć djeci američkih vojnika koji su služili u Aziji. Fondaciji je 1967. zavještala najveći dio prihoda od knjiga - više od sedam miliona dolara. Djela: romani "Dobra zemlja", "Sinovi", "Zmajevo sjeme", "Rastureni dom", "Majka", "Izgnanstvo", "To ponosno srce", "Obećanje", "Paviljon žena", "Božur", "Skriveni cvijet".

1905. - Umro srbijanski pisac Janko Veselinović, realista i romantik narodnjak, prvenstveno slikar mačvanskog sela, koje je opisivao s mnogo ljubavi, idealizujući njegov patrijarhalni život. Djela: romani "Hajduk Stanko", "Junak naših dana", "Borci", zbirke pripovijedaka "Slike iz seoskog života", "Od srca srcu", "Rajske duše", "Zeleni vajati", "Male priče", "Seljanka”.

1906. - U francuskom radu Le Man održana prva automobilska "Gran pri" trka.

Elvis Prisli. latimes.com

Elvis Prisli održao svoj posljednji koncert 

1977. - Američki pjevač Elvis Prisli (Presley) održao svoj posljednji koncert u Market Square Areni, u Indijanapolisu. U to vrijeme je već bolovao od više bolesti (glaukom oka, povišen krvni tlak, oštećenje jetre). Prema rasporedu, trebao je odletjeti iz Memfisa 16 avgusta 1977. godine na još jednu turneju. Ali, tog poslijepodneva glumica Džindžer Alden (Ginger), posljednja Elvisova ljubav, pronašla ga je mrtvog na podu kupaonice.

1992. – Izvršen brutalni zločin nad Bošnjacima u Kalinoviku. Ubijeno je 14 ljudi, a 30 žena je silovano, ponižavano i mučeno. Na isti dan obilježava se godišnjica zločina u zloglasnom logoru "Barutni magacin" iz kojeg je u smrt otišlo 87 muškaraca, kao i kod štale Tuzlaka, gdje je 25 muškaraca strijeljano, a zatim spaljeno. Svake godine 26. juna odaje se počast stradalima, ispred osnovne škole Kalinovik koja je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bila pretvorena u logor kroz koji je prošlo više od 1.000 žena, djece i muškaraca. Zločinci nisu poštedjeli ni tijela ubijenih, pa ih je većina spaljena, pronalažene su polomljene i drobljene kosti ubijenih, a za najmanje 50 tijela porodice i dalje tragaju.

1993. – Počinjen masakr u Bakarevoj ulici na Bistriku kada je granata ispaljena sa srpskih položaja ubila sedmero djece. Masakr djece u Bakarevoj bio je jedan od brojnih masakara koje je počinila srpska vojska tokom opsade Sarajeva.

1995. - S ruskom svemirskom stanicom "Mir" uspješno se spojio američki šatl "Atlantis".

2019. - Umro Maks Rajt (Max Wright), američki glumac, poznat po ulozi Vilija Tanera (Willie Tanner) u seriji ALF. Rajt je poznat i po ulogama u ostvarenjima "Bufalo Bil", "Kafić Nazdravlje", "Sav taj džez", "Žaoka 2" i drugim. Godine 1998., za ulogu u predstavi "Ivanov" na Brodveju bio je nominovan za nagradu Toni, a glumio je i u seriji "Prijatelji”.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.