U naselju Hodžići kod Doboja jučer je klanjana dženaza 19-godišnjem Mehmedu Hasanamidžiću, koji je u subotu podlegao usljed teških tjelesnih povreda nastalih u eksploziji mine koju je aktiviralo stado koza koje je nesretni mladić vraćao kući.

- Ova tragedija, nažalost, pokazuje koliko je deminiranje bitan segment u ovom društvu – kaže u razgovoru za „Dnevni avaz“ Enis Horozović, direktor Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC).

Kontaminirano područje

Trenutna veličina površine u BiH, za koju se sumnja da ima mina, iznosi gotovo 800 kvadratnih kilometara, navodi Horozović, napominjući da su ove godine certificirana, odnosno očišćeno je kontaminirano područje površine 22 kvadratna kilometra.

Na tom prostoru, u blizini minski sumnjivih površina, na kojem se prema bazi podataka BHMAC-a nalazi gotovo 170.000 mina, živi blizu 500.000 građana, a gotovo svake godine BHMAC, naglašava Horozović, obnavlja između 1.500 i 2.000 znakova upozorenja na minsku opasnost.

- To je, zaista, porazan podatak. Nažalost, naši građani uz to što uklanjaju i uništavaju te znakove, diraju i minsko-eksplozivna sredstva. Dobijamo informacije da čak vade eksploziv i time ruše stabla u šumi – rekao nam je Horozović.

Potvrdio nam je da BiH svoje obaveze, kada je riječ o deminiranju, neće ispuniti do datog strateškog roka, odnosno 2027. godine. Glavna prepreka tome jeste nedostatak sredstava, ali i ljudstva koje vrši deminiranje.

- Trenutno je aktuelan tender za 41 projekat minsko-sumnjive površine koje će nam finansirati Evropska unija u iznosu od 10 miliona eura, a to su sredstva iz IPA 3 programa. U ovom trenutku trenutno se radi šest velikih minsko-sumnjivih područja, četiri u Federaciji BiH, a dva u Republici Srpskoj, dok će iduće godine početi deminiranje desne obale Save. Taj projekat će finansirati Svjetska banka sa osam miliona eura – kazao nam je Horozović.

Pronalaze granate

Ukazao je na to da je situacija s koronavirusom značajno usporila proces deminiranja u BiH, ali i činjenica da je broj deminera s 2.000 opao na 1.200.

- Sve je to usporilo taj proces. Ako ne bude značajnog smanjenja donacija i ako se ozbiljno naša država, ali i entitetske i kantonalne vlasti ne uključe u ovaj proces, bojim se da BiH neće biti očišćena od mina ni 2034. godine. Jer mine i minska sredstva, odnosno protupješadijske i protutenkovske mine će se očistiti u roku, ali su problem neeksplodirana ubojita sredstva, odnosno NUS-ovi, a poznato je da se pronalaze granate i iz Drugog svjetskog rata – objasnio je Horozović.

Odlazak donatora

Horozović je ukazao i na činjenicu da su brojni donatori, tj. strane zemlje napustile proces deminiranja, poput Švedske, Švicarske i Japana, a odnedavno se isključila i Njemačka.

- Velike projekte sada nam finansiraju SAD i Norveška, a manje Češka – kazao nam je direktor BHMAC-a.