Vlast Republike Srpske i predstavnici poslodavaca usaglasili su se oko uvođenja 13. plate u realnom sektoru, koja bi bila oslobođena poreza.&nbsp;Ovaj dogovor, postignut između političkog vrha predvođenog SNSD-om i Unije poslodavaca RS, usmjeren je ka stimulaciji domaće privrede i direktnom povećanju radničkih primanja.<h2>Rezultat dugogodišnjih inicijativa</h2>Iako je tema tek sada dospjela u fokus, iz Privredne komore RS napominju da je riječ o njihovom dugogodišnjem prijedlogu. Inicijativa je zvanično podnošena kroz programe ekonomskih reformi u protekle dvije godine.Predsjednik Privredne komore RS, Goran Račić, objasnio je suštinu za <a href="https://srpskainfo.com/drustvo/dodik-iznio-plan-ovi-poslodavci-ce-svojim-radnicima-dati-13-platu-ali-samo-pod-jednim-uslovom/">Srpskainfo</a>.- Postoji jedan broj kompanija koje posluju pozitivno i koje bi imale ambiciju da svoje radnike stimulišu i nagrade kroz tu 13. platu. Dakle, to se odnosi na one firme koje dobro posluju i koje imaju mogućnost da isplate ovu platu.<h2>Ključni elementi novog modela</h2>Cilj je uspostavljanje zakona koji bi omogućio nagrađivanje radnika bez uobičajenih fiskalnih opterećenja. Glavne stavke prijedloga su:Isplata dodatne godišnje nagrade radnicima u realnom sektoru.Potpuno oslobađanje tog iznosa od poreza i doprinosa.Dobrovoljna osnova, gdje isplata zavisi isključivo od volje poslodavca.U praksi, ovo bi omogućilo da radnik dobije kompletan iznos predviđenog bonusa, bez zadržavanja dijela sredstava za državne namete.<h2>Put do zakonske primjene</h2>Lider SNSD-a, Milorad Dodik, naglasio je nakon sastanka sa privrednicima da je osnovna namjera ove mjere jačanje privrede i unapređenje životnog standarda radnika. Trenutno je riječ o političko-ekonomskom dogovoru, a za punu primjenu neophodno je da izmjene poreskih propisa prođu kroz proceduru u Narodnoj skupštini RS.Bitno je naglasiti da 13. plata neće biti obavezna za sve poslodavce.&nbsp;Država neće nametati isplatu, već će kreirati uslove da uspješna preduzeća, koja ostvaruju profit, mogu nagraditi i zadržati svoj kadar bez plaćanja poreza na taj iznos.Realizacija ovog modela i prvi iznosi na računima radnika očekuju se nakon što Narodna skupština usvoji potrebne izmjene u radnim i poreskim zakonima.

Cilj je uspostavljanje zakona koji bi omogućio nagrađivanje radnika bez uobičajenih fiskalnih opterećenja

Potvrđeno uvođenje neoporezive 13. plate: Provjerite koji radnici ostvaruju pravo na puni bonus

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) jučer je donijela odluku o novom tromjesečnom izuzeću od sankcija, kojim se državama privremeno omogućava kupovina ruske nafte i naftnih derivata na moru, nakon što je prethodno izuzeće isteklo 11. aprila.Ova mjera predstavlja nastavak ranije politike ublažavanja sankcija i omogućava nastavak trgovine ruskom naftom u ograničenom periodu, s ciljem stabilizacije globalnog energetskog tržišta.Vlada Sjedinjenih Američkih Država ovim potezom nastoji uticati na pad cijena nafte, koje su porasle usljed poremećaja izazvanih sukobima na Bliskom istoku. Povećanjem dostupnosti sirove nafte na svjetskom tržištu želi se ublažiti pritisak na cijene energenata.Specijalni izaslanik ruskog predsjednika Kiril Dmitrijev (Kirill Dmitriev) izjavio je na platformi Telegram da će novo izuzeće „utjecati na više od 100 miliona barela nafte koja je trenutno u tranzitu“. Prema njegovim riječima, ukupna količina nafte obuhvaćena oba izuzeća sada dostiže oko 200 miliona barela, prenosi Reuters.Prema dostupnim informacijama, riječ je o privremenoj mjeri usmjerenoj na kratkoročnu stabilizaciju tržišta, dok američke sankcije protiv ruske nafte formalno ostaju na snazi.

Riječ je o privremenoj mjeri usmjerenoj na kratkoročnu stabilizaciju tržišta

Trampova administracija ublažila sankcije: Privremeno dopuštena kupovina ruske nafte radi stabilizacije tržišta

Robotski psi, čija je efikasnost već potvrđena na osjetljivim lokacijama poput podatkovnih centara, američko-meksičke granice, pa čak i privatnog posjeda Donalda Trampa (Trumpa) Mar-a-Lago, sada dobivaju novu ulogu koja mnoge podsjeća na distopijske scenarije.&nbsp;Kako prenosi <a href="https://futurism.com/robots-and-machines/robot-dog-food-crisis">Futurism</a>, poljoprivredni giganti poput kompanije Bayer počeli su implementirati ove mašine za nadzor izuzetno vrijednih nasada kukuruza čija se vrijednost mjeri u stotinama hiljada dolara.<h2>Automatizirani čuvari plantaža</h2>Prema izvještaju stručnog časopisa <a href="https://www.thefencepost.com/news/high-tech-robotic-dogs-now-on-patrol-guarding-valuable-corn-crops/">The Fence Post</a>, Bayer je angažovao robotske pse tehnološke firme Asylon kako bi pojačali ljudske patrole na svojoj farmi na Havajima.&nbsp;Riječ je o ogromnom posjedu koji se proteže na 8.000 hektara, gdje ovi mehanički čuvari imaju zadatak da neprestano štite kukuruz od potencijalnih vandala, prirodnih nepogoda poput požara, te upada divljih životinja.Asylonovi roboti opremljeni su naprednim termalnim kamerama i elektro-optičkim senzorima, tehnologijom koja je identična onoj na vojnim dronovima.&nbsp;Svaka jedinica je direktno uvezana s Bayerovim operativnim centrom na Havajima i Asylonovim sigurnosnim čvorištem, što bilo kakav pokušaj krađe ili neovlaštenog pristupa čini praktično neizvodivim.<h2>Osiguravanje investicije vrijedne milione</h2>Iako ovakve mjere sigurnosti na prvi pogled mogu djelovati ekstremno, podaci koje iznosi The Fence Post opravdavaju ovakav pristup.&nbsp;Naime, Bayerovi usjevi na Havajima predstavljaju čak 90 posto njihovog ukupnog međunarodnog izvoza sjemenskog kukuruza.&nbsp;Uz prosječnu cijenu od 113,50 dolara po hektaru, početno ulaganje u kukuruz na ovoj lokaciji premašuje 900.000 dolara, dok je tržišna vrijednost finalnog proizvoda vjerovatno milionska.&nbsp;To treba posmatrati i kroz prizmu šire američke industrije kukuruza, koja je samo tokom 2024. godine generisala nevjerovatnih 123 milijarde dolara prihoda.Iako su poređenja s mračnim vizijama iz serije "Black Mirror" postala uobičajena, činjenica je da se ovi robotski čuvari uvode u jeku velike globalne krize s hranom.&nbsp;Sukob koji je Tramp pokrenuo protiv Irana izazvao je poremećaje u trećini svjetske opskrbe gnojivima, što je natjeralo poljoprivrednike na ozbiljna upozorenja o neizbježnom skoku cijena osnovnih namirnica.&nbsp;Sve se ovo odvija u trenutku kada se, prema zvaničnim procjenama, oko 2,3 milijarde ljudi u svijetu bori s nekim oblikom nesigurnosti u opskrbi hranom.<h2>Stavovi stručne javnosti</h2>Tokom nedavnog obraćanja medijima povodom sukoba SAD i Irana, Maksimo (Máximo Torero), glavni ekonomist Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), iznio je upozorenje o "sistemskom šoku koji pogađa globalne poljoprivredno-prehrambene sisteme".- Poljoprivrednici su suočeni s dvostrukim udarom na troškove: gnojiva su skuplja, a istovremeno rastu i cijene goriva, što utječe na cijeli poljoprivredni lanac, uključujući navodnjavanje i transport - izjavio je Torero.Dok se još uvijek procjenjuju razmjere i trajanje ovih ekonomskih posljedica koje diktiraju ratna zbivanja, jedna činjenica ostaje nepobitna: zakoračili smo u eru u kojoj milioni ljudi trpe glad, dok visokotehnološki robotski psi čuvaju komercijalne usjeve namijenjene prodaji.

Svaka jedinica je direktno uvezana s Bayerovim operativnim centrom na Havajima

Robotski psi postali čuvari polja kukuruza

U prostorijama Vlade Republike Srpske potpisan je ugovor o izgradnji magistralnog gasovoda Šepak – Novi Grad, vrijednog više od milijardu konvertibilnih maraka, čime je ozvaničen početak jednog od najvećih energetskih projekata u ovom entitetu.Ugovor su potpisali Nedeljko Elek, direktor "Sarajevo-gasa" iz Istočnog Sarajeva, i Miloš Petrović iz beogradske kompanije "Konvar".Projekt će biti finansiran iz budžeta RS, bez kreditnog zaduženja, a planirano je da bude realizovan u naredne četiri godine.Gasovod, ukupne dužine oko 500 kilometara, gradit će se u tri faze – od Šepka do Banje Luke, zatim kroz mrežu priključnih gasovoda prema gradovima i opštinama, te dalje od Banje Luke do Novog Grada. Planirana je gasifikacija 18 lokalnih zajednica duž trase.Elek je istakao da je riječ o najvećem energetskom ugovoru u historiji RS, naglasivši da je projekt finansijski specifičan jer se u potpunosti realizuje iz budžetskih sredstava, bez zaduživanja.- Specifičnost projekta je što se u potpunosti finansira iz budžeta Vlade RS, bez kredita, u 60 mjesečnih rata. Vlada je preuzela obaveze 18 opština kroz koje prolazi gasovod. Tender je proveden bez ijedne žalbe, transparentno, uz podršku i vlasti i opozicije - rekao je.Dodao je da je još rano govoriti o dobavljaču gasa, te da će to zavisiti od budućih politika i cijena na tržištu.Prema njegovim riječima, realizacija ovog projekta mogla bi doprinijeti i smanjenju zagađenja zraka, posebno u Banjoj Luci.

Jedan od najvećih energetskih projekata realizovat će se u tri faze

Od Šepka do Novog Grada: Potpisan ugovor o izgradnji gasovoda kroz RS vrijedan više od milijardu KM

Potpisan ugovor o izgradnji gasovoda kroz RS vrijedan više od milijardu KM

Radovi na izgradnji ceste Šićki Brod – Đurđevik u Tuzlanskom kantonu uveliko napreduju, a novi videosnimak pokazuje trenutno stanje na jednom od najvećih gradilišta u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Riječ je o saobraćajnici dugoj oko 17 kilometara, čija je izgradnja započela prošle godine. Trenutno se izvode radovi na dionici dugoj 5,85 kilometara.Ova cesta ima poseban značaj jer će rasteretiti saobraćaj kroz Živinice i ubrzati putovanje između Tuzle i Sarajeva, jedne od najfrekventnijih saobraćajnih veza u Federaciji BiH.Projekat realizuju Ceste Federacije BiH, dok radove izvodi konzorcij domaćih kompanija predvođen firmama Euro-Asfalt i Jata Group.Vrijednost ugovora za ovu dionicu iznosi 58,5 miliona KM s PDV-om, a rok za završetak radova je 30 mjeseci. Projekt uključuje izgradnju kompletne trase, pratećih objekata i čvorišta, sistema odvodnje te postavljanje saobraćajne signalizacije i opreme.Tuzlanski kanton već duže vrijeme suočava se s nedostatkom savremene cestovne infrastrukture, s obzirom na to da na njegovom području nije izgrađena nijedna autocesta ili brza cesta, uprkos razvijenoj industriji i velikom broju stanovnika.Nova saobraćajnica planirana je kao dvotračna cesta s projektovanom brzinom od 80 kilometara na sat, dok će postojeća magistralna cesta M18 ostati u funkciji lokalnog saobraćaja.Izgradnja ove, poznate i kao obilaznica oko Živinica, ima za cilj povećanje sigurnosti, smanjenje gužvi i brži protok ljudi i robe, što bi trebalo pozitivno utjecati na privredu i svakodnevni život građana.

Ova cesta ima poseban značaj jer će rasteretiti saobraćaj kroz Živinice i ubrzati putovanje između Tuzle i Sarajeva

Napreduju radovi na izgradnji važne ceste u TK: Brža veza prema Sarajevu

U okviru programa unapređenja direktne saradnje sa poljoprivrednim proizvođačima, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona Edvin Alijanović sa saradnicima posjetio je domaćinstvo "Farma Harbaš" u Cazinu, ističući značaj kontinuirane podrške domaćoj proizvodnji i posebno ulozi žena u agraru.Vlasnica obrta, Edita Harbaš, dugogodišnja proizvođačica mlijeka, na svom imanju uzgaja oko 40 grla stoke, ostvarujući godišnju proizvodnju do 100.000 litara mlijeka. Tokom razgovora s ministrom, naglasila je da je saradnja s resornim kantonalnim ministarstvom korektna, te posebno istakla značaj poticajnih mjera u uslovima rasta cijena repromaterijala i pada otkupnih cijena mlijeka.Ministar Alijanović upoznao je domaćine s ovogodišnjim programima podrške poljoprivrednim proizvođačima, te čestitao vlasnici na uspješnom vođenju proizvodnje.– Ministarstvo prepoznaje i aktivno promoviše ulogu žena u poljoprivredi. Kroz fond kapitalnih ulaganja planirana je značajna podrška, uključujući sufinansiranje do 50 posto vrijednosti investicija za žene proizvođače. Ukupan fond za kapitalna ulaganja u 2026. godini iznosi 500.000 KM – istakao je Alijanović.Ova posjeta dio je šireg nastojanja kantonalnih vlasti da kroz direktan kontakt s proizvođačima unaprijede mjere podrške i dodatno ojačaju domaću poljoprivrednu proizvodnju.

Ministarstvo prepoznaje i aktivno promoviše ulogu žena u poljoprivredi, istakao je Alijanović

Žene sve značajniji nosioci razvoja poljoprivredne proizvodnje

Ministarstvo poljoprivrede USK: Žene sve značajniji nosioci razvoja poljoprivredne proizvodnje

U Republici Srpskoj počela je primjena odluke o povratu 0,10 KM po litru goriva, ali reakcije vozača su uglavnom negativne.Riječ je o mjeri kojom se RS privremeno odriče dijela akcize, a koja će važiti do 16. maja. Ipak, mnogi građani smatraju da je pomoć simbolična i nedovoljna.– I nisu bogzna kako oduševljeni. Traže povrat, a onda gunđaju da se država i nije puno potrudila da pomogne građanima – kažu radnici na pumpama za <a href="https://srpskainfo.com/drustvo/foto-obisli-smo-pumpe-i-iznenadili-se-evo-sta-vozaci-misle-o-povratu-01-km-po-litru-kupljenog-goriva/">Srpskainfo.</a>Dodaju i da pojedini vozači prvo provjeravaju da li pumpa učestvuje u mjeri, pa tek onda odlučuju da natoče gorivo.– Kad im kažemo da će dobiti povrat od 10 feninga po litru, tek onda sipaju. Kažu da bi, u suprotnom, išli na drugu pumpu – navode.Jedan od vozača ističe da mu ovakav popust ne znači mnogo.– U rezervoar mog auta stane oko 70 litara goriva, a riječ je o količini na koju, kad natočim do vrha, dobijem 7 KM popusta. Prije poskupljenja to je koštalo oko 180 KM, a sada skoro 250 KM. Nešto bi značio popust od 10%, jer bi to bilo oko 25 KM. Ovako, 7 KM mi, zaista, ne znači puno – kaže on.

Blanuša: "Vlast vraća 10 feninga, a uzme 35 – to je ponižavanje građana"

Prema trenutnim cijenama, za 50 KM goriva vozači dobiju oko 14 litara, što znači povrat od svega 1,40 KM, zbog čega mnogi ovu mjeru smatraju nedovoljnom.

Popust od 10 feninga po litru mnogi smatraju beznačajnim

Vozači ismijavaju mjeru Vlade RS: "Naspeš 50 KM, vrate ti 1,40"

Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Branko Blanuša ponovo je apelovao na delegate SNSD-a u Domu naroda PS BiH da zaštite egzistenciju građana i omoguće privremeno zamrzavanje akciza.- Imamo najniže plate u regionu i najskuplje gorivo. Nije nikakva pomoć to što se na benzinskim pumpama vraća 10 feninga po litru, jer država od građana uzme 30 feninga akciza i još PDV na taj iznos, što znači da po litru dizela izdvojimo 35 feninga. Uzmu 35 feninga, vrate 10 i kažu da su pomogli. Zamrzavanjem akciza, na rezervoar od 40 litara dizela, cijena bi bila manja za 14 KM. Nije pomoć nego ponižavanje građana to što umjesto 14 KM vrate 4 KM - naglašava Blanuša.On ilustruje primjerom da je prosječna plata u Hrvatskoj duplo veća nego u Republici Srpskoj i BiH, ali njihova Vlada reaguje svako 14 dana i cijene goriva su niže nego u BiH.- Isto rade i Vlada Srbije, gdje je prosječna plata za 200 evra veća nego u Republici Srpskoj, kao i u Crnoj Gori gdje je prosječna plata isto veća za 200 evra nego kod nas. Samo naša vlast se ponaša u maniru Selo gori, a baba se češlja - istakao jePredsjednik SDS-a ističe da su priče o navodnom prenosu nadležnosti čista budalaština.- Nadležnost nad sistemom indirektnog oporezivanja je prenijeta prije dvije decenije i sve što se tiče indirektnih poreza je u nadležnosti institucija na nivou BiH. Ako se SNSD-u nije dopala mogućnost da Savjet ministara može intervenisati, jer je to operativno i najjednostavnije rješenje, i ako sumnjaju u svoje ministre u Savjetu ministara, onda su mogli djelovati amandmanski i reći da Parlamentarna skupština BiH u slučaju krize može zamrznuti akcize na period do šest mjeseci. Izostanak takvog amandmana jasno govori da je njihov jedini cilj da sav teret krize svale na pleća naroda - konstatuje Blanuša.Predsjednik SDS-a Branko Blanuša navodi da je inflatorni udar prisutan svuda i da bez ozbiljne i sistemske intervencije države kojom bi se sačuvala energetska stabilnost možemo očekivati dalji rast i onako rekordnog broja siromašnih.- Znam da oni sa platama od preko 6.000 KM ne razmišljaju o cijenama hljeba, goriva, lijekova, pa ih pozivam da jedan mjesec pokušaju preživjeti od 1.600 KM - poručio je Blanuša.

Lider SDS-a traži zamrzavanje akciza i upozorava na rast siromaštva

Na Sarajevskoj berzi danas je ostvaren promet od 93.332,54 KM kroz 15 realizovanih transakcija, pri čemu je prometovano 1.568 dionica.Na Kotaciji je zabilježena trgovina dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo koje su ostvarile promet od 21.604 KM. Taj emitent bio je ujedno i jedini sa negativnim kretanjem cijene, zabilježivši blagi pad od 0,02 posto na 27 KM.Segment Slobodnog tržišta (ST1) obilježila su pretežno stabilna cjenovna kretanja, uz pozitivne pomake kod pojedinih dionica.Emitenti ASA banka d.d. Sarajevo i HM cement BiH d.d. Kakanj zadržali su prethodne cjenovne nivoe od 240 KM i 121,45 KM, uz promete od 11.999,94 KM i 16.031,40 KM.S druge strane, Rudnik soli Tuzla d.d. Tuzla privukao je pažnju investitora ostvarivši porast od 6,09 posto, uz promet od 7.175 KM, čime je cijena dostigla 35 KM.Na ST2 segmentu trgovanja dominirala je Unicredit bank d.d. sa prometom od 30.000 KM i najvećim dnevnim rastom cijene od 7,14 posto na 15.000 KM.Pozitivno raspoloženje na tržištu reflektovalo se i na kretanje indeksa: SASX-10 je porastao za 0,09 posto, SASX-30 za 0,22 posto, SASX-BBI za 0,19 posto, te SASX-FN za 0,23 posto, dok je BIFX ostao na nivou prethodnog trgovanja, saopćeno je iz Sarajevske berze.

Pozitivno raspoloženje na tržištu reflektovalo se i na kretanje indeksa

Na Sarajevskoj berzi promet 93.332,54 KM 

Poremećaji u zračnom prometu u velikim evropskim čvorištima, poput Njemačke, imaju utjecaj i na širu mrežu, uključujući zračni prostor Bosne i Hercegovine.Kako je saopćeno iz BHANSA-e, produženi štrajk pilota kompanije Lufthansa, u organizaciji sindikata Vereinigung Cockpit, i dalje uzrokuje otkazivanja i prilagodbe letova, posebno u čvorištima Frankfurta i Minhena. Posljedično dolazi do smanjenja dijela prometa koji bi uobičajeno prelazio preko Bosne i Hercegovine ili se povezivao s tim destinacijama.Prema operativnim procjenama, očekuje se privremeno smanjenje prometa od približno 5 do 10% na dnevnoj razini, ovisno o intenzitetu štrajka i prilagodbi prijevoznika.Na zračnoj luci Sarajevo moguća su povremena otkazivanja ili izmjene letova, uz smanjenu dostupnost povezanih letova. Ipak, riječ je o ograničenim poremećajima koji ne utječu na ukupnu funkcionalnost zračne luke.Dio prometa preusmjerava se alternativnim rutama ili ga preuzimaju druge zrakoplovne kompanije, čime se ublažava ukupni utjecaj na mrežu. Stoga se ne očekuju značajniji poremećaji u funkcioniranju zračnog prostora Bosne i Hercegovine, navode u BHANSA-i.U koordinaciji s EUROCONTROL-om i Network Managerom,iz BHANSA-e navode kako nastavljaju osiguravati sigurno, stabilno i učinkovito pružanje usluga upravljanja zračnim prometom, uz kontinuirano praćenje situacije.

Na zračnoj luci Sarajevo moguća su povremena otkazivanja ili izmjene letova, uz smanjenu dostupnost povezanih letova

Štrajk u Njemačkoj donosi blagi pad zračnog prometa u BiH

Danas na području bh. entiteta Republika Srpska stupa odluka vlade kojom se odriče akcize na gorivo od 10 feninga po litru goriva, a ugovori su potpisani s trgovcima naftnih derivata.Odluku o direktnoj podršci donijela je Vlada RS-a zbog poremećaja na tržištu naftnih derivata.Odnosi se na 123 prodajna mjesta kod 11 trgovaca naftnim derivatima na malo.To su: Nestro petrol” a.d. Banja Luka, “Krajina petrol” a.d. Banja Luka, “Hifa petrol” d.o.o. Sarajevo, “Madžar” d.o.o. Gradiška, “Despotović” d.o.o. Bijeljina, “Trigma” d.o.o. Banja Luka, “Pemako” d.o.o. Banja Luka, “Sana kop” d.o.o. Ribnik, “Vicanović” d.o.o. Laktaši, “Leburić komerc” d.o.o. Prnjavor i “Nes petrol” d.o.o. Banja Luka.Odluka će važiti do 16. maja, nakon čega će biti razmatrane nove mjere podrške.Na umanjenje cijene goriva pravo imaju svi punoljetni građani sa ličnom kartom koju je izdao MUP RS-a i koji imaju domaće registarske tablice.Litar dizela u Banjoj Luci trenutno košta oko 3,70 KM, a benzina oko 3 KM.

Na umanjenje cijene goriva pravo imaju svi punoljetni građani sa ličnom kartom koju je izdao MUP RS

U RS danas stupa na snagu odluka o jeftinijem gorivu

Međunarodni monetarni fond upozorio je da bi daljnja eskalacija sukoba između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana mogla svjetsku ekonomiju dovesti na ivicu recesije, uz porast inflacije i snažne potrese na finansijskim tržištima.U najnovijem izvještaju, MMF navodi da se posljedice rata na Bliskom istoku već osjećaju, zbog čega su smanjene globalne prognoze ekonomskog rasta za 2026. godinu. Fond upozorava da bi i kratkotrajan sukob imao negativne efekte, dok bi dugotrajniji rat mogao izazvati ozbiljne globalne poremećaje.Prema osnovnom scenariju, globalni rast bi mogao pasti sa 3,4 posto na 3,1 posto u 2026. godini, dok bi inflacija porasla na 4,4 posto. U nepovoljnijem scenariju, uz zadržavanje visokih cijena energenata, rast bi usporio na 2,5 posto, a inflacija bi mogla dostići 5,4 posto.Najgori mogući scenario, koji uključuje dugotrajan sukob i cijene nafte iznad 110 dolara po barelu, doveo bi svjetsku ekonomiju na prag recesije sa rastom od oko 2 posto.MMF podsjeća da je globalna ekonomija ispod tog nivoa rasta bilježila samo nekoliko puta od 1980. godine, uključujući finansijsku krizu 2008. i pandemiju 2020. godine.<h2>Tržišta pod pritiskom</h2>Dodatni pritisak dolazi sa tržišta energenata. Cijene nafte su početkom sedmice prešle 100 dolara po barelu nakon zastoja u pregovorima između Vašingtona i Teherana te američke blokade Hormuškog moreuza, ključne svjetske rute za transport nafte.Iako su cijene kasnije blago pale, neizvjesnost i dalje dominira globalnim tržištima.MMF upozorava da će najveći udar osjetiti zemlje u razvoju i neto uvoznici energije, dok će posljedice osjetiti i razvijene ekonomije. Posebno je pogođena Velika Britanija, gdje je prognoza rasta spuštena na 0,8 posto, uz inflaciju blizu 4 posto, što je najviši nivo među zemljama G7.Također, Fond je blago smanjio prognozu rasta za Sjedinjene Američke Države na 2,3 posto, navodeći da se posljedice sukoba već odražavaju na domaćinstva kroz rast cijena energenata i troškova života.<h2>Poziv na hitnu reakciju</h2>Na proljetnim sastancima MMF-a i Svjetske banke u Vašingtonu, finansijski lideri raspravljali su o mogućim mjerama odgovora na krizu. Britanska ministrica finansija Rejčel Rivs pozvala je na koordinisan međunarodni odgovor, uz naglasak na zaštitu građana i ciljanu podršku ekonomiji.Glavni ekonomista MMF-a Pjer-Olivije Gurinša upozorio je da je dio ekonomske štete već nastao, uprkos signalima povremenog smirivanja tenzija.Zaključak MMF-a je jasan: najefikasniji način da se spriječi dublja globalna kriza jeste brzo okončanje sukoba.

MMF navodi da se posljedice rata na Bliskom istoku već osjećaju

MMF upozorio: Nastavak sukoba s Iranom će gurnuti svijet na ivicu recesije

&nbsp;U "Rudniku i Termoelektrani Ugljevik" danas je potpisan ugovor o izmirenju obaveza po arbitražnim odlukama prema preduzeću "Elektrogospodarstvo Slovenije", čime se obustavlja arbitražni postupak u Vašingtonu. Ovo je treći ugovor kojim se ispunjavaju sve obaveze, te definišu i naredni koraci obustavljanja arbitražnog postupka koji se vodi povodom samoupravnih sporazuma u vezi sa izgradnjom Termoelektrane "Ugljevik"."RiTe Ugljevik" više nema pravnih problema – uglja ima, arbitraža nema, istakao je nakon potpisivanja trećeg sporazuma sa "Elektrogospodarstvom Slovenije" Luka Petrović, direktor "Elektroprivrede Republike Srpske".- Dogovoreno je da smo, da kažemo, obje strane odustale od vašingtonske arbitraže, tako da na neki način želim da sublimiram: 67 miliona je prvi, 54 miliona drugi i 37 miliona treći sporazum. Sve ovo je dogovoreno na sedam, šest, nešto na dvije i po godine. Sa današnjim danom biće uplaćene dvije rate - kazao je Petrović."Rudnik i Termoelektrana Ugljevik" su, po osnovu kamata za neisporučenu električnu energiju, dugovali "Elektrogospodarstvu Slovenije" 67 miliona eura, ali je slovenačko preduzeće nedavno prihvatilo da otpiše 30 miliona eura.- Uspjeli smo doći do rješenja koje se temelji na poštovanju pravomoćnih odluka, zaštiti ekonomskih interesa kompanije i dugoročnoj održivosti za obje strane. Za 'EGS' ovaj sporazum znači pravni i finansijski zaključak pitanja iz prošlosti - rekao je direktor "Elektrogospodarstva Slovenije" Darko Kramar.Svi potpisnici ugovora tvrde isto, a to je da je problem konačno riješen. Iz "Rudnika i Termoelektrane Ugljevik" ističu da su pokrenuti razgovori o povećanju cijene trećine proizvedene struje koju isporučuju Slovencima.- Na ovaj način stvaramo i preduslove za pregovore sa holdingom slovenačkih elektrana oko buduće cijene električne energije, za koju smatramo da je niska i potrebna nam je veća kako bismo brže ozdravili i u budućnosti proizvodili veću količinu električne energije - smatra direktor "RiTE Ugljevik" Žarko Novaković.Nakon dogovora, postavlja se pitanje ko će isplatiti 37 miliona eura Slovencima - RiTE, ERS ili neko treći. Resorni ministar Petar Đokić, koji je također prisustvovao potpisivanju ugovora u Ugljeviku, ranije je istakao da će entitetska vlada dati garancije za izvršavanje ove finansijske obaveze.

Za 'EGS' ovaj sporazum znači pravni i finansijski zaključak pitanja iz prošlosti, rekao je direktor "Elektrogospodarstva Slovenije" Darko Kramar

Potpisivanjem sporazuma o izmirenju duga RiTe Ugljevik, obustavlja se arbitraža u Vašingtonu 

Dvadeset i sedmi Mostarski sajam pokazao je snažne trgovinske veze između Sjedinjenih Država i Bosne i Hercegovine te demonstrirao ključnu ulogu američke tehnologije i stručnosti u podršci lokalnim preduzećima i ekonomskom razvoju.Otpravnik poslova Ambasade SAD-a John Ginkel susreo se s kompanijama svjetske klase i malim preduzećima koja uvoze američku robu ili primjenjuju američku tehnologiju u svom poslovanju, što pokazuje kako američki inputi pokreću konkurentnost, efikasnost i rast u različitim industrijama, objavila je Ambasada SAD-a na X-u.

Otpravnik poslova Ambasade SAD-a John Ginkel susreo se s kompanijama svjetske klase i malim preduzećima

Ginkel se susreo s kompanijama svjetske klase i malim preduzećima

Snažne trgovinske veze između Sjedinjenih Država i Bosne i Hercegovine

Direktne strane investicije (DSI) u Bosnu i Hercegovinu u prvoj polovini 2025. godine iznosile su približno 780 miliona konvertibilnih maraka, što predstavlja pad od 111 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Centralne banke BiH.Naime, u prvih šest mjeseci 2024. godine priliv investicija iznosio je 891 milion KM, dok je naredne godine zabilježen osjetan pad. Ovaj trend nastavlja se i na godišnjem nivou, s obzirom na to da je tokom cijele 2024. godine u BiH ušlo 1,76 milijardi KM direktnih stranih investicija, što je za 301 milion KM manje nego 2023. godine, kada je taj iznos bio 2,06 milijardi KM.<h2>Usluge i trgovina</h2>Podaci pokazuju da investitori i dalje najveći interes pokazuju za uslužne i trgovinske djelatnosti, što je potvrdio i generalni direktor Vijeća stranih investitora u BiH Nedim Makarević.

- Kada je riječ o pitanju u šta se najviše ulaže u Bosni i Hercegovini, najnoviji zvanični podaci Centralne banke BiH za 2024. godinu pokazuju da je najveći godišnji priliv stranih investicija zabilježen u finansijskim uslugama u iznosu od 503,8 miliona KM, zatim u trgovini na malo sa 219,8 miliona KM, te u trgovini na veliko sa 205,1 milion KM. To znači da najveći tokovi novog kapitala trenutno ulaze prije svega u finansijski sektor i trgovinu – kazao je Makarević.Dalje objašnjava da ako gledamo ukupno stanje stranih investicija, a ne samo godišnji priliv, struktura je slična, ali još jasnije pokazuje gdje je strani kapital dugoročno najviše prisutan.- Centralna banka navodi da je najveći ukupni “stock” stranih investicija koncentrisan u finansijskim uslugama sa 4,27 milijardi KM, zatim u telekomunikacijama sa 2,02 milijarde KM i u trgovini na veliko sa 2,01 milijardu KM – kazao je.<h2>Hrvatska i Njemačka najprisutnije</h2>To potvrđuje da se BiH i dalje dominantno posmatra kao tržište u kojem su strani investitori najjače pozicionirani u finansijama, trgovini i telekomunikacijama, dok bi u narednom periodu bilo važno snažnije privlačiti ulaganja i u proizvodnju, energetiku, logistiku i projekte veće dodatne vrijednosti.Kada je riječ o porijeklu kapitala, dominiraju investitori iz regiona i Evropske unije. Najviše ulaganja u prvoj polovini 2025. godine stiglo je iz Hrvatske, u iznosu od 203 miliona KM. Slijedi Njemačka sa 174 miliona KM, dok je Srbija investirala 108 miliona KM. Značajan priliv zabilježen je i iz Slovenije (85 miliona KM), Austrije (52 miliona KM), Italije (49 miliona KM) i Mađarske (39 miliona KM). Manji, ali ne zanemariv iznos investicija došao je i iz Luksemburga (34 miliona KM) te Turske (27 miliona KM).Sličan obrazac zabilježen je i tokom 2024. godine, kada su najveći investitori bili Hrvatska sa 391 milion KM, Njemačka sa 255 miliona KM i Slovenija sa 247 miliona KM.<h2>Stumulisati dolazak</h2>- U budućnosti je ključno da politika prema direktnim stranim investicijama bude usklađena sa strukturnom transformacijom privrede. Potrebno je stimulisati dolazak investicija s višim stepenom dodatne vrijednosti, koje otvaraju kvalitetna radna mjesta i povećavaju konkurentnost ekonomije. U tom smislu, ulaganje u obrazovanje je presudno, jer kvalifikovana radna snaga privlači investitore iz tehnološki naprednih sektora – objasnio je ekonomista Predrag Mlinarević.

Investitori i dalje najveći interes pokazuju za uslužne i trgovinske djelatnosti

U šta se najviše ulaže u BiH: Hrvatska i Njemačka uvoze najviše kapitala

Evropska unija uvodi nova, stroža pravila za uvoz čelika iz zemalja izvan bloka, s ciljem zaštite domaće industrije koja je pod pritiskom jeftinog stranog uvoza, posebno iz Kine.Prema dogovoru koji su postigli predstavnici Evropskog parlamenta i država članica EU, bescarinski uvoz čelika bit će ograničen na 18,3 miliona tona godišnje. To predstavlja smanjenje od 47 posto u odnosu na kvote za 2025. godinu.Za količine koje premaše navedeni limit predviđena je carina od 50 posto, što je dvostruko više u odnosu na dosadašnju stopu.Ovim potezom EU nastoji stabilizovati evropsku industriju čelika i smanjiti pritisak globalne konkurencije.

Potvrđeno uvođenje neoporezive 13. plate: Provjerite koji radnici ostvaruju pravo na puni bonus

Trampova administracija ublažila sankcije: Privremeno dopuštena kupovina ruske nafte radi stabilizacije tržišta

Robotski psi postali čuvari polja kukuruza

Potpisan ugovor o izgradnji gasovoda kroz RS vrijedan više od milijardu KM

Napreduju radovi na izgradnji važne ceste u TK: Brža veza prema Sarajevu

Ministarstvo poljoprivrede USK: Žene sve značajniji nosioci razvoja poljoprivredne proizvodnje

Vozači ismijavaju mjeru Vlade RS: "Naspeš 50 KM, vrate ti 1,40"

Blanuša: "Vlast vraća 10 feninga, a uzme 35 – to je ponižavanje građana"

Na Sarajevskoj berzi promet 93.332,54 KM

Štrajk u Njemačkoj donosi blagi pad zračnog prometa u BiH

U RS danas stupa na snagu odluka o jeftinijem gorivu

MMF upozorio: Nastavak sukoba s Iranom će gurnuti svijet na ivicu recesije

Potpisivanjem sporazuma o izmirenju duga RiTe Ugljevik, obustavlja se arbitraža u Vašingtonu

Snažne trgovinske veze između Sjedinjenih Država i Bosne i Hercegovine

U šta se najviše ulaže u BiH: Hrvatska i Njemačka uvoze najviše kapitala

EU pooštrava pravila: Drastično smanjuje kvote za bescarinski uvoz čelika

Biznis

Potvrđeno uvođenje neoporezive 13. plate: Provjerite koji radnici ostvaruju pravo na puni bonus

Trampova administracija ublažila sankcije: Privremeno dopuštena kupovina ruske nafte radi stabilizacije tržišta

Robotski psi postali čuvari polja kukuruza

Potpisan ugovor o izgradnji gasovoda kroz RS vrijedan više od milijardu KM

Napreduju radovi na izgradnji važne ceste u TK: Brža veza prema Sarajevu

Ministarstvo poljoprivrede USK: Žene sve značajniji nosioci razvoja poljoprivredne proizvodnje

Vozači ismijavaju mjeru Vlade RS: "Naspeš 50 KM, vrate ti 1,40"

Blanuša: "Vlast vraća 10 feninga, a uzme 35 – to je ponižavanje građana"

Na Sarajevskoj berzi promet 93.332,54 KM

Štrajk u Njemačkoj donosi blagi pad zračnog prometa u BiH

U RS danas stupa na snagu odluka o jeftinijem gorivu

MMF upozorio: Nastavak sukoba s Iranom će gurnuti svijet na ivicu recesije

Potpisivanjem sporazuma o izmirenju duga RiTe Ugljevik, obustavlja se arbitraža u Vašingtonu

Snažne trgovinske veze između Sjedinjenih Država i Bosne i Hercegovine

U šta se najviše ulaže u BiH: Hrvatska i Njemačka uvoze najviše kapitala

EU pooštrava pravila: Drastično smanjuje kvote za bescarinski uvoz čelika