Ryanair se pripremio za „armagedonsku situaciju“ usred krize s mlaznim gorivom, rekao je u ponedjeljak za CNBC glavni finansijski direktor niskotarifne aviokompanije.„Imamo li planove za neku vrstu armagedonske situacije? Naravno da imamo, ali ne vidim da će se to dogoditi. Kako stvari stoje, ovog ljeta radimo punim rasporedom i planiramo raditi punim rasporedom i u zimskom razdoblju“, rekao je Nil Sorahan (Neil) Ritiki Gupti s CNBC-a nakon što je aviokompanija objavila zaradu za cijelu godinu.Kako je rekao, on misli da ćemo vidjeti neke od slabijih prijevoznika koji su se već borili prije rata kako će možda bankrotirati zimi.

Kažu da će ovog ljeta ipak raditi standardnim rasporedom

Ryanair ima plan za scenarij iz Armageddona

Bosna i Hercegovina je zemlja bogata prirodnim resursima i značajnim prirodnim potencijalima. Posebno se ističe obiljem vode — brojnim rijekama, planinskim izvorima i velikim hidroenergetskim potencijalom koji je među važnijima u regiji. Pored vodnih resursa, tu su i značajne šumske površine, kao i rudna i mineralna bogatstva koja mogu predstavljati snažan osnov za industrijski razvoj.Ipak, uprkos tim prirodnim prednostima, privreda Bosne i Hercegovine i dalje ima izražen problem visoke zavisnosti od uvoza. Veliki dio hrane, industrijskih proizvoda i energije dolazi iz inostranstva, što pokazuje da domaći potencijali nisu dovoljno iskorišteni kroz proizvodnju i preradu.U javnosti se često može čuti i kritika da institucije i nadležne vlasti ne čine dovoljno kako bi se ti resursi bolje iskoristili. Nedostaju veća ulaganja, jasnija strategija i dugoročne reforme koje bi ojačale domaću proizvodnju i smanjile zavisnost od uvoza. Kao rezultat toga, prirodna bogatstva koja zemlja posjeduje ne daju puni doprinos ekonomskom razvoju koji bi se mogao ostvariti.Voda je najbolji primjer, a podaci za ovu godinu pokazuju da se trend u potpunosti nastavlja. Tako je prema podacima Porezne uprave koji su na raspolaganju Avazu uvezeno gotovo 100 miliona KM vode i proizvoda koji su na bazi vode. Tačan iznos je 99.777.606,30 KM.Uvoz je ubjedljivo najveći iz Srbije. U prva četiri mjeseca ove godine uvezli smo vode, uključujući prirodne ili vještačke mineralne vode i gazirane vode, bez dodatog šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aroma u iznosu od 13.134.916,76 KM, što je jedna tarifna oznaka.Druga tarifna oznaka Porezne uprave BiH kaže da smo vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, sa dodatim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju i ostala bezalkoholna pića, osim sokova voća ili povrća iz Srbije uvezli u iznosu od 30.240.127,23 KM. Slijedi uvoz iz Hrvatske. Po ta dva osnova uvezeno je 4.227.894,73 KM i 16.484.580,51 KM.U istom periodu ove godine Bosna i Hercegovina je izvezla vode u vrijednosti 16.484.580,51 KM.&nbsp;&nbsp;

Uvoz je ubjedljivo najveći iz Srbije, a potom slijedi Hrvatska

Deficit u sektoru voda i bezalkoholnih pića

BiH zemlja prirodnih bogatstava: U četiri mjeseca ove godine uvezli smo skoro 100 miliona KM vode

U prva četiri mjeseca ove godine u Bosni i Hercegovini prikupljeno je više od 8,5 milijardi KM javnih prihoda, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Porezne uprave FBiH i Poreske uprave Republike Srpske.Prema dostupnim podacima, UIO BiH prikupila je gotovo četiri milijarde KM indirektnih poreza, dok je u Republici Srpskoj zabilježen rast naplate od 11 posto. Istovremeno, Federacija BiH evidentirala je blagi pad prihoda u odnosu na isti period prošle godine.Iz UIO BiH saopćeno je da su prihodi od indirektnih poreza u prva četiri mjeseca 2026. godine iznosili tri milijarde i 965 miliona KM, što je za 216 miliona KM ili 5,77 posto više nego u istom periodu 2025. godine.- Uprava je u prva četiri mjeseca 2026. godine izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od 701 milion KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima za prva četiri mjeseca 2026. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su tri milijarde i 264 miliona KM i veći su za 8,4 posto u odnosu na prihode raspoređene korisnicima za prva četiri mjeseca 2025. godine - navedeno je iz UIO BiH.Tokom aprila ove godine prikupljena je milijarda i 45 miliona KM indirektnih poreza, što predstavlja rast od 47 miliona KM ili 4,73 posto u odnosu na april prošle godine.Federaciji BiH sa jedinstvenog računa pripalo je milijardu i 792 miliona KM, Republici Srpskoj milijarda i četiri miliona KM, dok je Brčko distrikt dobio 101 milion KM.

Rast naplate indirektnih poreza u odnosu na prošlu godinu

U BiH za četiri mjeseca prikupljeno više od 8,5 milijardi KM javnih prihoda

Nakon sastanka Donalda Trampa (Trumpa) i Si Đipinga (Xi Jinpinga) u Pekingu, Kina je pristala povećati uvoz američkih poljoprivrednih proizvoda, uključujući govedinu i perad.Iz Bijele kuće saopćeno je da bi Kina tokom 2026. godine trebala kupovati američku poljoprivrednu robu u vrijednosti od 17 milijardi dolara godišnje, a isti nivo trgovine planiran je i za 2027. i 2028. godinu.Dogovor uključuje ponovno otvaranje kineskog tržišta za američku govedinu, kao i nastavak uvoza peradi iz saveznih država koje je američko Ministarstvo poljoprivrede proglasilo područjima bez ptičje gripe.Ovaj sporazum dolazi nakon velikog pada kineskog uvoza američkih poljoprivrednih proizvoda. Nakon rekordnih 38 milijardi dolara iz 2022. godine, vrijednost uvoza je prema podacima USDA pala na osam milijardi dolara u 2025. godini. Posebno je zabilježen pad kupovine soje, koja je sa skoro 18 milijardi dolara pala na tri milijarde.Iako još nije poznato koliko će Kina dodatno kupovati soje, upravo je taj sektor bio među najvećim gubitnicima trgovinskog sukoba između dvije zemlje. Sporazum se nadovezuje na trgovinsko primirje iz oktobra, kada je Peking pristao obnoviti kupovinu američke soje.Prema ranijim podacima, Kina se obavezala na kupovinu 12 miliona metričkih tona soje u tekućoj marketinškoj godini te po 25 miliona tona godišnje u naredne tri godine. USDA navodi da su SAD do 7. maja već izvezle 10,9 miliona tona soje u Kinu.Dvije države najavile su i dodatno širenje trgovinske saradnje kroz uzajamno smanjenje carina na određene proizvode. Kinesko ministarstvo trgovine poručilo je da će raditi na uklanjanju prepreka za pristup tržištu poljoprivrednih proizvoda, dok će Vašington (Washington) razmotriti kineske primjedbe koje se odnose na mliječne proizvode, morsku hranu, izvoz bonsaija i status pokrajine Šandong (Shandong) kao područja bez ptičje gripe.Iz Bijele kuće navode da će stotine američkih pogona za preradu govedine, uključujući kompanije Tajson Fuds (Tyson Foods) i Karlig (Cargill), ponovo dobiti mogućnost izvoza u Kinu, iako Peking još nije službeno potvrdio sve detalje sporazuma.

Ovaj sporazum dolazi nakon velikog pada kineskog uvoza američkih poljoprivrednih proizvoda

Amerika i Kina smanjuju carine i obnavljaju trgovinsku saradnju: U fokusu meso

Nakon što je sarajevska kompanija Ananas d.o.o. zabilježila višemilionske gubitke, došlo je i do promjene u vlasničkoj strukturi firme koja posluje u okviru poslovnog sistema srbijanskog biznismena Miroslava Miškovića.Prema najnovijim podacima iz sudskog registra, manjinski udio u kompaniji sada posjeduje i direktor firme Erol Ferović, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/nakon-milionskih-gubitaka-miskoviceva-firma-u-sarajevu-dobila-novog-suvlasnika/">BiznisInfo.ba</a>.Većinski vlasnik kompanije i dalje je beogradska firma ANANAS E-COMMERCE d.o.o., koja posluje u okviru Delta Holdinga Miroslava Miškovića.<h2>Direktor postao suvlasnik</h2>Prema dostupnim podacima, kompanija iz Beograda i dalje drži većinski dio kapitala firme u Sarajevu, dok je manji udio prenesen na Ferovića, koji obavlja funkciju direktora kompanije.Ukupan kapital firme iznosi nešto više od 4,12 miliona KM, od čega je oko 6.200 KM sada registrovano na ime direktora kompanije.Promjena nije velika u finansijskom smislu, ali je zanimljiva jer dolazi nakon veoma loših poslovnih rezultata firme u Bosni i Hercegovini.<h2>Firma gomila gubitke</h2>Podsjetimo, BiznisInfo.ba je nedavno objavio da je kompanija Ananas d.o.o. Sarajevo u 2025. godini ostvarila prihode manje od milion KM, dok je gubitak iznosio gotovo šest miliona KM.I godinu ranije firma je poslovala s velikim minusom, pa je ukupan akumulirani gubitak veoma brzo značajno porastao.Platforma Ananas ranije je predstavljena kao veliki regionalni marketplace projekat i svojevrsni “balkanski Amazon”, ali dosadašnji rezultati na tržištu BiH nisu opravdali velika očekivanja.<h2>Šta bi mogao biti razlog promjene</h2>Za sada nema zvaničnog objašnjenja zašto je dio vlasništva prenesen na direktora kompanije. Ipak, ovakvi potezi nisu neuobičajeni u poslovnoj praksi i mogu imati više razloga.Jedan od mogućih motiva jeste jače vezivanje lokalnog menadžmenta za poslovanje kompanije i davanje većeg nivoa odgovornosti upravi na tržištu BiH.Također, moguće je da se radi o dijelu šire reorganizacije poslovanja ili pripremi za novu fazu razvoja kompanije nakon slabih rezultata u prve dvije godine rada.<h2>Odsutali od investicije na Stupu</h2>Za sada nema indicija da se Delta Holding ili Miroslav Mišković povlače iz poslovanja u Bosni i Hercegovini, s obzirom na to da beogradska kompanija i dalje ostaje uvjerljivo najveći vlasnik firme u Sarajevu.Podsjetimo da Delta Holding u BiH posjeduje i tržni centar Delta Planet Banjaluka, dok je ranije Mišković odustao od velike investicije u izgradnju šoping centra i stambenog kompleksa na području Stupa u Sarajevu.

Nakon što je sarajevska kompanija Ananas d.o.o. zabilježila višemilionske gubitke, došlo je i do promjene u vlasničkoj strukturi firme

Nakon milionskih gubitaka: Miškovićeva firma u Sarajevu dobila novog suvlasnika


Kompanija Mercedes-Benz razmatra mogućnost širenja poslovanja na vojnu industriju, upozoravajući da je globalna sigurnosna situacija sve neizvjesnija.&nbsp;- Svijet je postao još više nepredvidiv i zato Europa mora proširiti svoj odbrambeni profil. Mi smo spremni ako možemo u tom procesu odigrati pozitivnu ulogu - rekao je predsjednik uprave Mercedes Benza Ole Kelenijus (Ole Källenius) u razgovoru za dnevnik Wall Street Journal.Kelenijus smatra da automobilska industrija, zahvaljujući iskustvu u proizvodnji preciznih i visokokvalitetnih sistema, ima potencijal i za proizvodnju vojne opreme. Ipak, naglasio je da bi osnovna djelatnost kompanije i dalje ostala proizvodnja automobila, dok bi vojni sektor predstavljao dodatni poslovni pravac.On je podsjetio da Mercedes već godinama sarađuje s vojskom kroz različite verzije modela G-klase koje se koriste kao vojna vozila u brojnim zemljama i u okviru aktivnosti NATO.Slične planove ranije je najavio i Volkswagen. Njemački mediji navode da bi pogon u Osnabruku mogao preuzeti izraelska kompanija Rafael Advanced Defense Systems radi proizvodnje dijelova za protivraketni sistem Iron Dome.Predsjednik uprave Volkswagena Oliver Blume također je najavio veći angažman kompanije u sektoru vojnih transportnih vozila. Njemačka autoindustrija posljednjih godina suočava se s padom potražnje, zatvaranjem pogona i mogućim otpuštanjima radnika.

Svijet je postao još više nepredvidiv i zato Europa mora proširiti svoj odbrambeni profil, rekao je Kelenijus

Mercedes razmatra prelazak na proizvodnju naoružanja

Njemački automobilski gigant ulazi u vojnu industriju: Mercedesa spreman za proizvodnju oružja

&nbsp;Inspektori Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine su 15. maja na području Federacije BiH proveli 248 inspekcijskih nadzora. Kontrole su izvršene kod poreznih obveznika koji obavljaju djelatnosti trgovine, ugostiteljstva, građevinarstva pekarstva, kao i drugih uslužnih djelatnosti.Predmet kontrola bile su i pravne osobe koje nisu predale finansijske izvještaje za 2025. godinu, odnosno koje nisu postupile u skladu s odredbama člana 44. stav 4. Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH.<h2>Prekršajni nalozi</h2>U izvršenim kontrolama utvrđeno je da 15 poreznih obveznika nije predalo finansijske izvještaje, zbog čega su izdati prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 168.000 KM.Tokom provedenih kontrola inspektori su provjeravali poštivanje odredbi Zakona o Poreznoj upravi FBiH, Zakona o fiskalnim sistemima u FBiH, Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, Zakona o doprinosima, kao i drugih važećih poreznih propisa.U inspekcijskim nadzorima zatečeno je 741 prijavljeni radnik i 61 neprijavljeni radnik. Otkriveno je 14 objekata koji su obavljali djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa, osam obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj i 65 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja.Zbog utvrđenih nepravilnosti: rada bez odobrenja nadležnog organa, angažiranja neprijavljenih radnika, nepostojanja instaliranog fiskalnog uređaja i neevidentiranja prometa putem fiskalnog uređaja zapečaćeno je 36 objekta i u 136 kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 479.350 KM.Rezultati izvršenih inspekcijskih nadzora pokazali su da 54 posto obveznika svoje poslovanje nije uskladilo s važećim zakonima na području FBiH.Pregled izvršenih kontrola i utvrđenih nepravilnosti prikazujemo po kantonima.Na području Kantona Sarajevo izvršeno je 47 kontrola, u kojima je zatečeno 112 prijavljenih radnika, 17 neprijavljenih radnika, jedan objekat koji nije imao odobrenje za rad nadležnog organa, jedan obveznik koji nije imao instaliran fiskalni uređaj i sedam obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćeno je 10 objekata i u 19 slučajeva izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 47.500 KM.U Tuzlanskom kantonu izvršeno je 36 kontrola, u kojima je zatečeno 59 prijavljenih radnika, 10 neprijavljenih radnika, četiri objekta koji nisu imali odobrenje za rad nadležnog organa i 12 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. U toku kontrola utvrđeno je da šest poreznih obveznika nije predalo finansijske izvještaje.Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćeno je osam objekata i u 28 slučajeva izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 138.200 KM.U Zeničko-dobojskom kantonu izvršene su 44 kontrole, u kojima je zatečeno 195 prijavljenih radnika, 11 neprijavljenih radnika, tri objekta koja nisu imala odobrenje za rad nadležnog organa, dva obveznika koja nisu imala instaliran fiskalni uređaj i 12 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. U toku kontrola utvrđeno je da jedan porezni obveznik nije predao finansijski izvještaj. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćeno je devet objekata i u 23 slučaja izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 62.800 KM.Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona izvršeno je 36 kontrola, u kojima su zatečena 53 prijavljena radnika i pet neprijavljenih radnika i 11 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. U toku kontrola utvrđeno je da četiri porezna obveznika nisu predala finansijske izvještaje. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćen je jedan objekat i u 17 slučajeva izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 81.000 KM.U Srednjobosanskom kantonu izvršene su 24 kontrole, u kojima je zatečeno 175 prijavljenih radnika, osam neprijavljenih radnika, tri objekta koja nisu imala odobrenje za rad nadležnog organa i šest obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. U toku kontrola utvrđeno je da jedan porezni obveznik nije predao finansijski izvještaj. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćena su dva objekta i u 16 slučajeva izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 40.850 KM.Na području Zapadno-hercegovačkog kantona izvršeno je 16 kontrola, u kojima je zatečeno 29 prijavljenih radnika i pet obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. U toku kontrola utvrđeno je da dva porezna obveznika nisu predala finansijske izvještaje. Zbog utvrđenih nepravilnosti u 10 slučajeva izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 42.500 KM.<h2>21 kontrola</h2>Na području Unsko-sanskog kantona izvršena je 21 kontrola, u kojoj je su zatečena 34 prijavljena radnika, sedam neprijavljenih radnika, dva objekta koja nisu imala odobrenje za rad nadležnog organa i jedan obveznik koji nije imao instaliran fiskalni uređaj i osam obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćena su četiri objekta i u 13 slučajeva izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 35.700 KM.U Kantonu 10 izvršeno je 12 kontrola, u kojima je zatečeno 47 prijavljenih radnika i 1 neprijavljeni radnik, jedan objekat koji nije imao odobrenje za rad nadležnog organa i tri obveznika koja nisu evidentirala promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćena su dva objekta i u pet slučajeva izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 13.300 KM.Na području Bosansko-podrinjskog kantona izvršene su četiri kontrole, u kojima su zatečena tri prijavljena radnika. U toku kontrola utvrđeno je da jedan porezni obveznik nije predao finansijski izvještaj. Zbog utvrđenih nepravilnosti u tri slučaja izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 13.000 KM.U Posavskom kantonu izvršeno je osam kontrola, u kojima su zatečena 34 prijavljena radnika, dva neprijavljena radnika i jedan obveznik koji nije evidentirao promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti u dva slučaja izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 4.500 KM.Porezna uprava FBiH nastavit će aktivnosti usmjerene na jačanje porezne discipline i suzbijanje sive ekonomije, s ciljem osiguranja zakonitog poslovanja i zaštite javnih prihoda, saopćeno je iz Porezne uprave FBiH.&nbsp;

U Tuzlanskom kantonu izvršeno je 36 kontrola, u kojima je zatečeno 59 prijavljenih radnika, 10 neprijavljenih radnika, četiri objekta koji nisu imali odobrenje za rad nadležnog organa i 12 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja

U jučerašnjim poreznim kontrolama utvrđene nepravilnosti u više od 50 posto provjeravanih firmi

Život u Bosni i Hercegovini iz mjeseca u mjesec postaje sve skuplji, dok najnoviji podaci Saveza samostalnih sindikata BiH ponovo otvaraju pitanje kako prosječne porodice uspijevaju pokriti osnovne troškove života.Prema sindikalnim proračunima, potrošačka korpa za april 2026. godine iznosila je 3.340,70 KM, dok je prosječna plata u Federaciji BiH oko 1.643 KM. To znači da jedna prosječna plata ne pokriva ni polovinu mjesečnih potreba četveročlane porodice.Situacija je još teža kada se uzme u obzir minimalna plata od 1.027 KM, koja pokriva tek oko trećinu osnovne sindikalne korpe.Iza statistike stoji svakodnevica građana koji pažljivo planiraju svaki trošak, odgađaju kupovine, smanjuju izdatke za hranu i često izbjegavaju ljekarske preglede kako bi mogli platiti račune.Najveći dio kućnog budžeta odlazi na hranu, zatim na stanovanje i komunalne usluge, dok se ostatak troši na obrazovanje djece, odjeću, obuću i osnovne higijenske potrebe.U praksi, mnoge porodice funkcionišu tako da dvije zaposlene osobe rade cijeli mjesec, ali i dalje nisu sigurne hoće li uspjeti pokriti sve troškove bez dodatnog zaduživanja.Iako zvanične statistike govore o ekonomskom napretku i rastu plata, građani u svakodnevnom životu u prodavnicama i pri plaćanju računa osjećaju potpuno drugačiju realnost.Sindikalna korpa pritom prikazuje samo osnovne životne troškove, bez luksuza, putovanja ili štednje, što znači da veliki broj porodica živi ispod nivoa dostojnog i sigurnog života.

Situacija je još teža kada se uzme u obzir minimalna plata od 1.027 KM, koja pokriva tek oko trećinu osnovne sindikalne korpe

Troškovi daleko veći od prosječne plate

Građani u FBiH biraju između hrane, režija i lijekova: Za život četveročlane porodice potrebno 3.340 KM

Nakon višegodišnjih najava i pripremnih aktivnosti, Grad Čapljina je zvanično pokrenuo postupak javne nabavke za izgradnju novog mosta preko rijeke Neretve, koji će biti građen na mjestu postojećeg starog mosta, uz rekonstrukciju saobraćajnice Tasovčići – Čapljina.Riječ je o jednom od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u posljednjih nekoliko decenija, kojim bi se trebala unaprijediti i rasteretiti saobraćajna veza između ovog dijela grada i centra Čapljine.<h2>Vrijednost projekta</h2>Vrijednost projekta procijenjena je na oko 9,8 miliona KM bez PDV-a, odnosno 11,46 miliona KM sa PDV-om. Tender će biti proveden kroz otvoreni postupak i e-aukciju, a ponude se mogu dostaviti do 7. jula 2026. godine do 10 sati.Projektom je planirana izgradnja novog mosta preko glavnog toka Neretve, kao i obnova pristupne ceste na relaciji Tasovčići – Čapljina. Novi most će imati dvije saobraćajne trake, širinu kolovoza od osam metara te pješačke staze, čime će se poboljšati sigurnost i protočnost saobraćaja.<h2>Važna veza</h2>Most će biti važna veza magistralne ceste M-17 s gradskim centrom, pa se očekuje da će značajno uticati na svakodnevni saobraćaj u Čapljini. Osim funkcionalnog aspekta, projekat ima i urbanistički značaj, jer bi trebao doprinijeti uređenju prostora uz Neretvu i boljoj povezanosti grada s riječnim područjem.Projekt je ranije dobio i finansijsku podršku Vlade Republike Hrvatske u iznosu od pet miliona eura, od čega su četiri miliona namijenjena za most, a jedan milion za pristupne ceste.Sporazum o pomoći potpisali su potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te gradonačelnica Čapljine Iva Raguž, uz prisustvo federalne ministrice prometa i komunikacija Andrijane Katić.

Prije raspisivanja tendera završene su sve pripremne procedure, uključujući izradu i reviziju projektne dokumentacije, pribavljanje saglasnosti te utvrđivanje javnog interesa. Također su pokrenuti postupci rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu potrebnom za realizaciju projekta.Izgradnjom novog mosta Čapljina bi trebala dobiti moderniju saobraćajnu infrastrukturu, rasterećen gradski promet, kao i uređeniji ulaz u grad te dodatni potencijal za razvoj prostora uz rijeku Neretvu.

Riječ je o jednom od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u posljednjih nekoliko decenija

Projekat izgradnje novog mosta preko rijeke Neretve

Most preko Neretve: Čapljina kreće u veliki infrastrukturni projekt vrijedan 11 miliona KM

Lihtenštajn, mala evropska država između Austrije i Švajcarske, našao se na vrhu liste najisplativijih destinacija za preseljenje zahvaljujući prosječnoj neto plati od čak 8.249 eura i visokom životnom standardu.Indeks preseljenja bez poreza, odnosno Tax-Free Relocation Index, rang-lista je kompanije William Russell koja identifikuje najbolje destinacije za preseljenje uzimajući u obzir zemlje sa niskom ili nultom stopom poreza na dohodak, prenosi <a href="https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/lihtenstajn-ima-visoke-place---979759.html">Pun kufer</a>.Prilikom izrade indeksa uzimaju se u obzir prosječne plate u državi, troškovi stanovanja i poreske stope. Namijenjen je pojedincima koji traže finansijski najpovoljnija mjesta za život i rad.<h2>Odlično mjesto za preseljenje</h2>Ako želite visoka primanja i relativno niske troškove života u odnosu na zaradu, Lihtenštajn je odlično mjesto za preseljenje u Evropi. Barem tako tvrdi ovaj indeks.Stanovnici ove male države smještene između Austrije i Švajcarske imaju prosječnu neto platu od 8.249 evra.<h2>Ograničen broj dozvola za boravak</h2>Treba uzeti u obzir da Lihtenštajn, zbog ograničenog prostora i broja stanovnika, izdaje ograničen broj dozvola za boravak. Najlakše ih je dobiti ukoliko pronađete poslodavca direktno u toj zemlji. Najtraženiji poslovi su u IT sektoru, finansijama, inženjerstvu i medicini.

<blockquote class="twitter-tweet">If you blink in Liechtenstein, you might miss a beautiful scene. <a href="https://t.co/3oxY8DaGua">pic.twitter.com/3oxY8DaGua</a>&mdash; Travolax | Always Traveling (@travolax) <a href="https://twitter.com/travolax/status/2051887697132691753?ref_src=twsrc%5Etfw">May 6, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ipak, treba imati u vidu da je riječ o veoma maloj zemlji sa svega 40.000 stanovnika, u kojoj čak 70 odsto radne snage čine strani državljani – najviše iz Njemačke, Austrije i Švajcarske.<h2>Netaknuta priroda</h2>Lihtenštajn se može pohvaliti stabilnom ekonomijom usko povezanom sa Švicarskom, visokim životnim standardom i velikim nivoom bezbjednosti – kriminal je ovdje gotovo nepoznat pojam. Osim toga, ova državica ima i prelijepu netaknutu prirodu, jer se nalazi u dolini rijeke Rajne u Alpima.

Ako želite imati velike plaće te relativno niske troškove života u odnosu na primanja, ova je zemlja odlično mjesto za preseljenje u Evropi

U ovoj evropskoj zemlji prosječna plata iznosi 8.249 eura: Evo koje radnike traže

Karipski otok Angvila posljednjih je godina zabilježio dramatično povećanje prihoda zbog rasta tržišta umjetne inteligencije.&nbsp;Međutim, sama Angvila nema velikih startupa u području umjetne inteligencije, svi prihodi dolaze od prodaje domena.Angvila je samoupravni teritorij pod formalnim suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, koji se sastoji od istoimenog otoka, površine 91 kvadratni kilometar (otprilike 10 puta manje od Moskve, primjerice), i desetak drugih sitnih otoka.&nbsp;Angvila ima 18.000 stanovnika. Angvilina vršna domena je ai (kratica za otok Anguilla). Na engleskom jeziku ista kratica označava umjetnu inteligenciju (AI). Zbog toga desetine hiljada kompanija koje se bave umjetnom inteligencijom registriraju web stranice u zoni Angvile, javlja BBC.&nbsp;Dok je krajem 2022. u .ai zoni bilo registrirano nešto više od 100.000 domena, do sredine 2023. već ih je bilo preko 350.000, a do sredine 2025. preko 850.000. Njihov broj sada je premašio 1,2 miliona, rastući za nekoliko hiljada dnevno. Angvila je 2025. godine zaradila preko 85 miliona dolara od prodaje domena. Godinu prije ta je brojka iznosila 39 miliona dolara, a primjerice 2022. – prije nego što je tržište umjetne inteligencije eksplodiralo – iznosila je samo 7,7 miliona dolara.

Povećanje prihoda zbog rasta tržišta umjetne inteligencije

Kako mali karipski otok Angvila zarađuje milione

Posljednjih mjeseci globalno tržište suočava se s novim talasom geopolitičkih i energetskih poremećaja koji sve snažnije utiču na cijene energenata, transporta i robe široke potrošnje. Među sektorima koji posebno osjećaju posljedice ovih promjena nalazi se i tržište kafe, čije formiranje cijena u velikoj mjeri zavisi od logistike, energije i stabilnosti međunarodnih lanaca snabdijevanja.Posebnu pažnju tržišta trenutno izaziva situacija na Bliskom istoku i rastuće tenzije povezane s Hormuškim moreuzom, jednom od najvažnijih energetskih ruta na svijetu. Kroz ovaj moreuz prolazi oko 20% svjetske trgovine naftom i gasom, zbog čega svaki poremećaj ili bezbjednosni rizik u tom regionu izaziva snažne reakcije na globalnom energetskom tržištu.Usljed novih tenzija između SAD i Irana posljednjih mjeseci zabilježen je rast cijena nafte na svjetskim tržištima, dok stručnjaci upozoravaju da visoke cijene energenata direktno povećavaju troškove transporta, logistike i proizvodnje u velikom broju industrija.Pritisak dodatno pojačavaju problemi u pomorskom transportu. Zbog bezbjednosnih rizika u Crvenom moru dio brodarskih kompanija i dalje preusmjerava rute oko Rta dobre nade, što produžava vrijeme transporta i povećava troškove dopremanja robe prema Evropi.Upravo zbog izrazite zavisnosti od međunarodnog transporta i uvoza sirovine, tržište kafe danas veoma brzo reaguje na globalne logističke i energetske poremećaje.Pored dužih ruta, rastu i troškovi goriva, kontejnerskog prevoza i osiguranja brodova, dok logističke kompanije upozoravaju da globalno tržište i dalje funkcionira pod povećanim pritiskom i neizvjesnošću.Stručnjaci ističu da krajnja cijena proizvoda danas ne zavisi isključivo od cijene sirovine. Čak i kada dolazi do oscilacija ili stabilizacije berzanskih cijena pojedinih roba, ukupni troškovi dopremanja, logistike, osiguranja i distribucije mogu ostati visoki zbog energetskih i transportnih pritisaka.Tržište kafe posebno je osjetljivo na takve promjene zbog izrazite zavisnosti od međunarodne trgovine i pomorskog transporta, dok evropsko tržište u velikoj mjeri zavisi od pravaca koji su posljednjih mjeseci pod dodatnim logističkim pritiskom.Dodatni pritisak stvaraju i klimatski faktori. Nestabilni vremenski uslovi i problemi s prinosima u pojedinim zemljama proizvođačima utiču na dostupnost sirovine i povećavaju volatilnost tržišta.Rast cijena energenata dodatno utiče i na druge segmente proizvodnje, od đubriva do ambalažnih materijala, pri čemu pojedine vrste ambalaže povezane s derivatima nafte bilježe značajan rast cijena od početka godine.Ekonomisti upozoravaju da globalno povezana tržišta danas omogućavaju mnogo brže prelivanje poremećaja iz jednog sektora u drugi nego ranije. Upravo zbog toga tema rasta cijena ne može se posmatrati kao izolovan problem jedne kategorije ili industrije, već kao dio šireg globalnog ekonomskog okruženja u kojem energija, logistika i geopolitika imaju sve značajniji utjecaj na svakodnevni život i potrošnju.

Posebnu pažnju tržišta trenutno izaziva situacija na Bliskom istoku

Globalne tenzije i rast cijena energenata pritišću tržište kafe: Slijede li nova poskupljenja?

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) u prva tri mjeseca 2026. trgovao je vrijednosnicama velikih američkih kompanija, uključujući Nvidiju, Palantir, Paramount, Boeing, Apple, Metu, Teslu, Visu, Citi, Qualcomm i GE Aerospace, pokazuju regulatorne prijave koje je objavio američki Ured za etiku u vladi.Prema dokumentima, ukupna vrijednost prijavljenih transakcija kretala se između 211 miliona i 687 miliona dolara. Tačan iznos nije naveden jer se transakcije prijavljuju u vrijednosnim rasponima, a ne u preciznim brojkama.Objava dolazi u osjetljivom trenutku jer su čelnici niza kompanija čijim se vrijednosnicama trgovalo pratili Trampa na putu u Peking, gdje se američki predsjednik sastao s kineskim predsjednikom.Među njima su bili i vodeći ljudi kompanija poput Nvidije, Applea, Mete, Vise, Citija, Boeinga, Qualcomma i GE Aerospacea. Tramp je na društvenoj mreži Truth Social napisao da mu je “čast” što su poslovni lideri dio delegacije, posebno spomenuvši izvršnog direktora Nvidije Jensena Huanga.Regulatorne prijave pokazuju 15 transakcija povezanih s Nvidijom u prva tri mjeseca godine. Nvidia je jedna od ključnih kompanija u globalnoj utrci za umjetnu inteligenciju, ali i jedna od najosjetljivijih u odnosima SAD i Kine zbog američkih ograničenja izvoza naprednih čipova.Bijela kuća ranije je tvrdila da Trump osobno ne donosi investicijske odluke, nego da njima upravljaju neovisni finansijski menadžeri.

Tačan iznos nije naveden jer se transakcije prijavljuju u vrijednosnim rasponima, a ne u preciznim brojkama

Tramp u tri mjeseca trgovao vrijednosnicama vrijednim stotine miliona dolara

Dok Microsoft masovno ulaže u razvoj vještačke inteligencije i obara finansijske rekorde, kompanija se istovremeno suočava sa sve većim kritikama zbog masovnih otpuštanja i astronomskih plaća za svog generalnog direktora.&nbsp;U centru pažnje bio je Satija Nadela (Satya Nadella), koji je za fiskalnu 2025. godinu dobio ukupnu nadoknadu od čak 96,5 miliona dolara, što je najveći iznos u njegovoj dosadašnjoj karijeri.Ovaj rast zarade od 22 procenta dogodio se u vrijeme kada je Microsoft ukinuo više od 15.000 radnih mjesta u različitim sektorima kompanije. Upravo je taj kontrast ponovo otvorio pitanje odnosa velikih tehnoloških korporacija prema zaposlenima u eri ubrzane automatizacije i razvoja vještačke inteligencije.Tokom 2025. godine, kompanija je nastavila snažan rast poslovanja. Prihodi Microsofta dostigli su 281,7 milijardi dolara, što predstavlja godišnji porast od 15 posto, prije svega zahvaljujući širenju Azure cloud platforme. Istovremeno, dionice kompanije su skočile za 23 posto od početka godine, značajno nadmašujući rast šireg tržišta.&nbsp;Investitori su pozitivno reagirali na agresivnu strategiju kompanije u oblasti vještačke inteligencije, što je pozicioniralo Microsoft među glavne globalne igrače u trci za vještačkom inteligencijom.

Dionice kompanije su skočile za 23 posto od početka godine

Otpustio 15.000 radnika i primio rekordnu plaću od 90 miliona eura

Kinesko tržište automobila u aprilu je zabilježilo snažan pad prodaje, a najveći udar pretrpjeli su automobili na benzinski pogon.Prema podacima udruženja Kineskog udruženja za osobne automobile (PCA), prodaja osobnih vozila pala je za 21,5 posto u odnosu na isti period prošle godine, na ukupno 1,4 miliona vozila. Riječ je o najslabijem aprilu još od 2022., kada su stroga zatvaranja zbog pandemije covida paralizirali tržište.Posebno je dramatičan pad zabilježen kod vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem. Njihova prodaja srušila se za oko trećinu, što analitičari vide kao ozbiljan znak slabljenja potrošnje u drugoj najvećoj svjetskoj ekonomiji.Kao jedan od glavnih razloga pada navodi se rast cijena nafte nakon eskalacije sukoba s Iranom.&nbsp;

Kao jedan od glavnih razloga pada navodi se rast cijena nafte

Kineska autoindustrija se urušava: Prodaja pala, benzinci nestaju s tržišta

Zadnjih godina Evropska unija (EU) razmatra koji bi bili najbolji načini za oporezivanje digitalnih usluga, uključivo jedinstveni porez na razini EU, dok istovremeno postaje sve jasnije globalno da postojeći međunarodni sistem oporezivanja ne zahvata na pravi način proces digitalizacije ekonomije.Prema sadašnjem međunarodnom poreznom okviru, multinacionalne kompanije uglavnom plaćaju porez na prihode na mjestu gdje nastaje proizvodnja, a ne gdje su locirani potrošači. To postaje problem jer u digitalnoj eri kompanije mogu zarađivati na digitalnim uslugama od korisnika i pritom se ne nalaziti u zemlji gdje se nalaze potrošači.Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) pokušala je doskočiti problemu organizirajući pregovore 140 zemalja o prilagodbi oporezivanja na međunarodnom nivou, ali pregovori nisu baš bili uspješni jer je prijedlog bio dobrim dijelom u suprotnosti s politikama koje neke zemlje imaju za oporezivanje kompanija koje pružaju digitalne usluge. Štaviše, SAD je zaključio da bi primjena predloženog modela po kojem bi velike multinacionalne kompanije plaćale dio poreza tamo gdje se nalaze korisnici američkoj državnoj blagajni umanjio prihode za 1,4 milijarde dolara.Trenutno, oko polovice članica OECD je najavilo, predložilo ili već primijenilo zaseban porez na digitalne usluge. Očekivano, taj porez najviše udara na američke kompanije, pa je Bijela kuća zaprijetila uzvratnim mjerama putem carina što je neke nagnalo da na neko vrijeme odgode taj porez, podsjeća u analizi američki think-tank Tax Foundation.Konkretno, Austrija, Danska, Francuska, Mađarska, Italija, Poljska, Španija, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo su primijenili porez na digitalne usluge, a Belgija, Češka, Njemačka, Latvija, Norveška, Slovačka i Slovenija su ga najavile ili razmatraju njegovu primjenu.Naravno, struktura digitalnog poreza se razlikuje od zemlje do zemlje. Primjerice, Austrija i Mađarska samo oporezuju prihode od online oglašavanja, a danski se porez primjenjuje samo na usluge streaminga. Francuska je baza oporezivanja pak bitno šira.U svakom slučaju, nivo poreza varira od 1,5 posto u Poljskoj do 7,5 posto u Mađarskoj. Turska je također imala 7,5 posto, ali od 1. januara ove godine stopa je smanjena na pet posto da bi se onda u idućoj smanjila za još 50 posto na 2,5 posto. Mađarska je pak odlučila do kraja juna ove godine ne primjenjivati porez.Njemačka razmatra uvođenje stope od 10 posto na prihode od oglašavanja.Inače, porez na digitalne usluge se općenito smatra prijelaznim perioda do dogovora na nivou OECD-a. No, kako je Trampovo protivljenje takvom rješenju usporilo stvar, Evropska komisija predlaže jedinstveni porez za cijelu EU.

Ryanair ima plan za scenarij iz Armageddona

BiH zemlja prirodnih bogatstava: U četiri mjeseca ove godine uvezli smo skoro 100 miliona KM vode

U BiH za četiri mjeseca prikupljeno više od 8,5 milijardi KM javnih prihoda

Amerika i Kina smanjuju carine i obnavljaju trgovinsku saradnju: U fokusu meso

Nakon milionskih gubitaka: Miškovićeva firma u Sarajevu dobila novog suvlasnika

Njemački automobilski gigant ulazi u vojnu industriju: Mercedesa spreman za proizvodnju oružja

U jučerašnjim poreznim kontrolama utvrđene nepravilnosti u više od 50 posto provjeravanih firmi

Građani u FBiH biraju između hrane, režija i lijekova: Za život četveročlane porodice potrebno 3.340 KM

Most preko Neretve: Čapljina kreće u veliki infrastrukturni projekt vrijedan 11 miliona KM

U ovoj evropskoj zemlji prosječna plata iznosi 8.249 eura: Evo koje radnike traže

Kako mali karipski otok Angvila zarađuje milione

Globalne tenzije i rast cijena energenata pritišću tržište kafe: Slijede li nova poskupljenja?

Tramp u tri mjeseca trgovao vrijednosnicama vrijednim stotine miliona dolara

Otpustio 15.000 radnika i primio rekordnu plaću od 90 miliona eura

Kineska autoindustrija se urušava: Prodaja pala, benzinci nestaju s tržišta

Evropa traži način za oporezivanje digitalnih usluga

Biznis

Ryanair ima plan za scenarij iz Armageddona

BiH zemlja prirodnih bogatstava: U četiri mjeseca ove godine uvezli smo skoro 100 miliona KM vode

U BiH za četiri mjeseca prikupljeno više od 8,5 milijardi KM javnih prihoda

Amerika i Kina smanjuju carine i obnavljaju trgovinsku saradnju: U fokusu meso

Nakon milionskih gubitaka: Miškovićeva firma u Sarajevu dobila novog suvlasnika

Njemački automobilski gigant ulazi u vojnu industriju: Mercedesa spreman za proizvodnju oružja

U jučerašnjim poreznim kontrolama utvrđene nepravilnosti u više od 50 posto provjeravanih firmi

Građani u FBiH biraju između hrane, režija i lijekova: Za život četveročlane porodice potrebno 3.340 KM

Most preko Neretve: Čapljina kreće u veliki infrastrukturni projekt vrijedan 11 miliona KM

U ovoj evropskoj zemlji prosječna plata iznosi 8.249 eura: Evo koje radnike traže

Kako mali karipski otok Angvila zarađuje milione

Globalne tenzije i rast cijena energenata pritišću tržište kafe: Slijede li nova poskupljenja?

Tramp u tri mjeseca trgovao vrijednosnicama vrijednim stotine miliona dolara

Otpustio 15.000 radnika i primio rekordnu plaću od 90 miliona eura

Kineska autoindustrija se urušava: Prodaja pala, benzinci nestaju s tržišta

Evropa traži način za oporezivanje digitalnih usluga