Kina je, prema navodima iz nacrta izvještaja Pentagona, rasporedila više od 100 interkontinentalnih balističkih raketa u svoja tri najnovija silosna polja te ne pokazuje spremnost za razgovore o kontroli naoružanja. U dokumentu se upozorava na sve izraženije vojne ambicije Pekinga.

Kako navodi Bilten atomskih naučnika, neprofitna organizacija sa sjedištem u Čikagu, Kina svoj nuklearni arsenal širi i modernizira brže od bilo koje druge države koja posjeduje nuklearno oružje. Kineske vlasti ove izvještaje odbacuju, tvrdeći da je riječ o pokušajima da se „okleveta i diskredituje Kina te svjesno dovede u zabludu međunarodna zajednica“.

Peking bez interesa 

Prošlog mjeseca američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je da bi mogao raditi na planu denuklearizacije zajedno s Kinom i Rusijom. Ipak, prema nacrtu izvještaja Pentagona, u koji je imao uvid Reuters, ne postoje naznake da Peking ima interes za takav pristup.

- I dalje ne uočavamo spremnost Pekinga da provede takve mjere ili da uđe u sveobuhvatnije pregovore o kontroli naoružanja - navedeno je u dokumentu.

Posebno se ističe da je Kina vjerovatno rasporedila više od 100 interkontinentalnih balističkih raketa DF-31 na čvrsto gorivo u silosnim poljima u blizini kinesko-mongolske granice, što predstavlja najnovije u nizu takvih lokacija. Pentagon je i ranije govorio o postojanju tih silosa, ali bez navođenja broja raspoređenih raketa.

Bez komentara

Pentagon je odbio da komentariše ove tvrdnje.

S druge strane, kineska ambasada u Vašingtonu (Washington) saopćila je da Kina „provodi odbrambenu nuklearnu strategiju, održava nuklearne snage na minimalnom nivou potrebnom za nacionalnu sigurnost te poštuje moratorij na nuklearna testiranja“.

U nacrtu izvještaja ne navode se mogući ciljevi novoraspoređenih raketa. Američki zvaničnici napominju da bi sadržaj izvještaja mogao biti izmijenjen prije nego što bude dostavljen zakonodavcima.

Navodi se i da se kineski nuklearni arsenal bojevih glava tokom 2024. godine i dalje kretao u niskim šestotinama, što ukazuje na sporiji tempo proizvodnje u odnosu na ranije godine. Ipak, naglašava se da se širenje nastavlja te da je Kina na putu da do 2030. godine raspolaže s više od 1.000 nuklearnih bojevih glava.

Kina je ponovila da se pridržava „nuklearne strategije samoodbrane i politike nekorištenja nuklearnog oružja kao prve“.

Tramp je u međuvremenu izjavio da želi da Sjedinjene Američke Države ponovo započnu s testiranjem nuklearnog oružja, iako nije precizirao na koji način bi se to moglo realizirati.

Bivši američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden), kao i Tramp tokom svog prvog mandata, pokušavali su uključiti Kinu i Rusiju u pregovore o zamjeni sporazuma New START (New Strategic Arms Reduction Treaty) novim trostranim sporazumom o strateškoj kontroli nuklearnog naoružanja.

Opsežan izvještaj Pentagona detaljno opisuje kinesko vojno jačanje i navodi da Peking očekuje da će do kraja 2027. godine biti sposoban voditi i dobiti rat protiv Tajvana (Taiwan).

Kina, koja Tajvan – kojim se upravlja demokratski – smatra dijelom vlastite teritorije, nikada nije isključila upotrebu sile radi, kako navodi, „ponovnog ujedinjenja“ s otokom.

U dokumentu se ističe da Peking unapređuje vojne opcije za zauzimanje Tajvana „sirovom silom“, pri čemu bi jedna od mogućnosti uključivala udare na udaljenostima od 1.500 do 2.000 nautičkih milja od Kine.

- U dovoljnom obimu, takvi udari mogli bi ozbiljno ugroziti i poremetiti prisustvo Sjedinjenih Američkih Država u ili oko sukoba u azijsko-pacifičkoj regiji - upozorava se u izvještaju.

Brojni stručnjaci strahuju da bi istek postojećih sporazuma mogao potaknuti trostranu nuklearnu utrku u naoružanju.

- Više nuklearnog oružja i izostanak diplomatije neće učiniti sigurnijima ni Kinu, ni Rusiju, ni Sjedinjene Američke Države - poručio je Deril Kimbol (Daryl Kimball), izvršni direktor Asocijacije za kontrolu naoružanja.