Grenlandski premijer izjavio je da bi njegov narod, ako bi morao birati "ovdje i sada", izabrao Dansku umjesto Sjedinjenih Američkih Država. Izjava Jensa-Frederika Nilsena, dana na zajedničkoj konferenciji za novinare s danskom premijerkom, najsnažnija je poruka tog poluautonomnog danskog teritorija otkako je američki predsjednik Donald Tramp obnovio plan o njegovoj pripajanju, piše BBC.

Tramp tvrdi da SAD treba "posjedovati" Grenland kako bi se obranio od Rusije i Kine. Bijela kuća predložila je kupnju otoka, ali nije isključila ni mogućnost upotrebe sile za njegovu aneksiju. Danska je članica NATO-a, a premijerka Mete Frederiksen upozorila je da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog obrambenog saveza.

Strateški položaj i američka prisutnost

Položaj Grenlanda između Sjeverne Amerike i Arktika čini ga idealnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u regiji, iako je to najrjeđe naseljeno područje na svijetu. Tramp je više puta izjavio da je Grenland ključan za nacionalnu sigurnost SAD-a, tvrdeći bez dokaza da je "posvuda prekriven ruskim i kineskim brodovima".

SAD već ima više od 100 vojnika stalno stacioniranih u bazi Pituffik na sjeverozapadnom dijelu Grenlanda, objektu kojim upravlja od Drugog svjetskog rata. Prema postojećim sporazumima s Danskom, SAD može dovesti onoliko vojnika koliko želi. Međutim, Tramp je prošli tjedan novinarima u Washingtonu rekao da ugovor o najmu nije dovoljan – SAD "mora imati vlasništvo" i "NATO to mora razumjeti".

Grenland ne želi biti u vlasništvu SAD

Na konferenciji za novinare u Kopenhagenu, Frederiksen je osudila "potpuno neprihvatljiv pritisak našeg najbližeg saveznika" te upozorila da "mnoge naznake govore da je najizazovniji dio pred nama". Grenlandski premijer rekao je da se suočavaju s "geopolitičkom krizom", ali da je stav otoka jasan.

- Ako moramo birati između Sjedinjenih Država i Danske ovdje i sada, biramo Dansku - izjavio je.

- Jedna stvar mora biti jasna svima. Grenland ne želi biti u vlasništvu Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti pod upravom Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti dio Sjedinjenih Država - dodao je-.

Diplomatski napori i potpora saveznika

Konferencija za novinare održana je dan prije nego što danski ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen i njegova grenlandska kolegica Vivian Mocfeld trebaju otputovati u SAD na sastanak s potpredsjednikom Džej Di Vensom i državnim tajnikom Markom Rubiom.

Danski saveznici u NATO-u – velike europske zemlje i Kanada – ovog su tjedna stali u njezinu podršku izjavama kojima potvrđuju da "samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa". Naglasili su da su jednako kao i SAD zainteresirani za arktičku sigurnost, ali da se ona mora postići "kolektivno" od strane saveznika, uključujući SAD. Također su pozvali na "poštivanje načela Povelje UN-a, uključujući suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i nepovredivost granica".

Pozadina i resursi

Zabrinutost za budućnost teritorija ponovno se pojavila nakon Trampove upotrebe vojne sile protiv Venezuele u subotu radi uhićenja njezinog predsjednika Nikolasa Madura. Tramp je ponudio kupnju otoka i 2019. godine, tokom svog prvog predsjedničkog mandata, ali mu je poručeno da Grenland nije na prodaju.

Posljednjih godina porastao je interes za prirodne resurse Grenlanda – uključujući rijetke zemne metale, uran i željezo – koji postaju dostupniji zbog otapanja leda uslijed klimatskih promjena. Znanstvenici smatraju da otok može imati i značajne rezerve nafte i plina.