Prije više od 15 godina danski komandir voda Martin Tamm Andersen vodio je svoje sunarodnjake i američke marince kroz vrućinu i pijesak juga Afganistana nakon talibanskog napada.
Dok se Andersenovo vozilo kretalo na začelju kolone, sve je bilo normalno dok se u jednom trenutku cijeli svijet nije pretvorio u boju pijeska. Tijelo mu je snažno zadrhtalo.
Američke i danske trupe bili saborci
- Nisam imao pojma šta se dešava - prisjetio se. Prešao je rukama preko ruku i nogu da provjeri jesu li još uvijek na mjestu.
Kada se prašina slegla, vidio je jednog od svojih vojnika kako teško krvari iz lica. Drugi je bio izbačen iz kupole i ležao je na zemlji, jaučući od bola, sa kičmom slomljenom na dva mjesta. Eksplozija je potpuno raznijela vozilo.
Andersen je pozvao pomoć američkih marinaca, koji su prekinuli razmjenu vatre s talibanima, vratili se da osiguraju mjesto napada, zbrinuli ranjene i pomogli u pripremi za evakuaciju.
Tada su američke i danske trupe bile saborci koji su u zajedničkoj misiji rizikovali živote jedni za druge.
Danas Andersen jedva može povjerovati šta se dogodilo s američko-danskim savezom dok predsjednik Donald Tramp (Trump) pojačava prijetnje da će zauzeti Grenland, poluautonomni teritorij koji pripada Danskoj. Tramp je više puta rekao da Sjedinjene Američke Države moraju preuzeti kontrolu nad strateški važnim i mineralima bogatim ostrvom, te da silu vidi kao jedan od načina da to postigne.
- Kada je Amerika trebala nas nakon 11. septembra, bili smo tu - rekao je 46-godišnji veteran u razgovoru za Associated Press.
- Kao veteran i kao Danac, znate, osjećate se tužno i veoma iznenađeno što SAD žele preuzeti dio Kraljevine Danske. To je izdaja lojalnosti naše države prema SAD-u i našem zajedničkom savezu, NATO-u - naglasio je.
Govorio je iz Danskog ratnog muzeja u Kopenhagenu, gdje je izložen njegov oklopni transporter koji je 2010. u provinciji Helmand naletio na improviziranu eksplozivnu napravu.
Prije Afganistana, Andersen je služio i u Iraku. Dobri prijatelji su poginuli i ranjeni u oba rata. Vjerovao je da je njegova služba u ratovima koje je vodio SAD bila u službi slobode i demokratije.
Kako SAD pojačavaju prijetnje da će zauzeti Grenland, prvobitni šok koji se osjetio širom Evrope prerastao je u dubok osjećaj tuge, izdaje i straha od toga šta bi takav potez mogao značiti za sigurnost Evrope u vrijeme ruske agresije. Premijerka Danske je poručila da bi to značilo kraj NATO-a.
Za danske veterane to je duboko lično
Članica NATO-a od 1949. godine, Danska je bila pouzdan saveznik Amerike. U Afganistanu su poginula 44 danska vojnika, što je najveći broj poginulih po glavi stanovnika među koalicionim snagama. Još osam ih je poginulo u Iraku.
- Osjeća se nestvarno. Kao neka loša šala. Ne možete zapravo pojmiti da se ovako nešto uopće govori naglas. Jednostavno djeluje previše ludo - kaže Andersen.
Soren Knudsen (Søren), danski veteran koji je dvaput služio u Afganistanu, gledao je televiziju prošle godine kada je američki potpredsjednik Džej DI Vense (JD Vance) na Fox Newsu rekao da Danska "nije dobar saveznik". Vanse je zastupao Trampov stav da SAD moraju imati veći "teritorijalni interes" u Grenlandu radi vlastite sigurnosti, optužujući Dansku da "ne radi svoj posao".
Knudsen nije mogao vjerovati onome što čuje. U svom domu u Kopenhagenu, 65-godišnji veteran čuva fotografiju na kojoj je okružen djecom u afganistanskom gradu Qalat. Misija je, kako ju je on tada shvatao, bila da se pomogne Amerikancima da zaštite budućnost afganistanske djece. Na kraju njegove druge misije, američki vojnici su mu kao rastanak poklonili američku zastavu.
Godinama je s ponosom držao uokvirenu zastavu i američku Bronzanu zvijezdu, kojom je odlikovan za službu u Afganistanu, uz druge medalje iz svoje karijere.
U očaju je medalju i zastavu sklonio sa zida i spremio ih.
Ženi je rekao da će ih izvaditi iz skladišta tek kada američko-danski savez bude obnovljen.
Knudsen, koji je zamjenik predsjednika Danske asocijacije veterana, kaže da svakodnevno sluša od drugih veterana koji izražavaju tugu i povrijeđenost zbog toga kako se američka administracija okrenula protiv Danske.
- Mnogi veterani koji nose rane, bilo na duši ili na tijelu, sigurno ovo doživljavaju kao uvredu direktno u svoje srce - kaže on.
Danski veterani su bijesni zbog načina na koji retorika Bijele kuće zanemaruje pravo Grenlanda i Danske na samoodređenje. Oštro odbacuju i Trumpovu tvrdnju da je Danska, nakon što je rame uz rame ratovala s američkim snagama, nesposobna zaštititi sigurnosne interese Zapada na Arktiku.
I Andersen i Knudsen kažu da razumiju zabrinutost zbog sigurnosti u tom regionu, ali su uvjereni da je Danska spremna nastaviti raditi sve što je potrebno unutar NATO saveza da odbrani to područje.
Prijateljstva s američkim vojnicima
Obojica govore da i dalje njeguju veze i prijateljstva s američkim vojnicima s kojima su služili. Knudsenova supruga je porijeklom Amerikanka, a njegov šurjak je američki marinac. Uvjereni su da njihovi nekadašnji saborci ne dijele Trumpove stavove o Dancima.
Danci često ističu da SAD već imaju pristup Grenlandu na osnovu sporazuma o odbrani iz 1951. godine, te da se na sjeverozapadu Grenlanda već nalazi američka vojna baza Pituffik, koja je u nadležnosti Svemirskih snaga Pentagona. SAD su te koje su posljednjih godina odlučile da smanje svoje vojno prisustvo na Grenlandu – a Danska i Grenland poručuju da bi prihvatili jačanje američke vojne prisutnosti.
