Na sastanku u Nikoziji, čiji je domaćin bio kiparski predsjednik Nikos Kristodulidis (Christodoulides), lideri EU naložili su Evropskoj komisiji da izradi precizan plan djelovanja u slučaju aktivacije člana 42.7.
Definisanje konkretnih koraka
Ovaj nacrt treba definisati konkretne korake i način na koji će Unija kolektivno reagovati ukoliko neka od država članica zatraži uzajamnu pomoć zbog agresije.
Član 42.7 obavezuje članice EU da svim sredstvima pomognu državi koja je meta napada, bilo da dolazi od druge zemlje ili terorističkih grupa.
Predsjednik Evropskog vijeća, Antonio Kosta (António Costa), istakao je da se trenutno kreira precizan priručnik za primjenu ove klauzule, a kao povod je poslužio nedavni napad dronom na britansku bazu na Kipru.
Tokom tog incidenta, Grčka, Francuska, Italija, Španija i Holandija su odmah ponudile vojnu pomoć Kipru, dok je britanska mornarica naišla na kritike zbog spore reakcije.
Do sada je ovaj mehanizam zvanično koristila samo Francuska nakon terorističkih napada 2015. godine.
Standardizacija evropskog odgovora
Uzajamna vojna i logistička pomoć u slučaju agresije.
Napad na bazu RAF Akrotiri (Kipar) ukazao na potrebu za jasnim pravilima.
Presedan: Do sada aktiviran samo jednom (Francuska, 2015).
Cilj: Standardizacija evropskog odgovora na vanjske prijetnje.
Kristodulidis, istakao je da je osnovni cilj država članica razjašnjavanje svih praktičnih pojedinosti u vezi sa primjenom ove klauzule.
To se prvenstveno odnosi na utvrđivanje redoslijeda država koje bi prve pritekle u pomoć, kao i na precizno definisanje potreba koje bi ugrožena zemlja imala u trenutku aktiviranja člana.
On smatra da je neophodno ovaj teoretski okvir transformisati u konkretan operativni plan spreman za brzu realizaciju na terenu.
Kipar, s obzirom na to da nije članica NATO saveza, insistira na tome da se klauzula Evropske unije tretira sa mnogo većom ozbiljnošću, naročito nakon martovskog napada dronom.
Jedinstveno razumijevanje svih efekata
S druge strane, određeni broj članica izražava oprez, upozoravajući da ove aktivnosti ne smiju ni na koji način poljuljati autoritet NATO člana 5 o kolektivnoj odbrani.
Prema mišljenju zvaničnika EU, ključno je postići jedinstveno razumijevanje svih efekata koje aktivacija člana 42.7 nosi sa sobom.
Istaknuto je da NATO ostaje glavni stub odbrane, dok bi mehanizmi Unije, poput ekonomskih sankcija, finansijske potpore i humanitarnog djelovanja, trebali služiti kao nadogradnja i dopuna tom savezu.
Istovremeno, zaoštravaju se i političke tenzije sa SAD.
Donald Tramp je pojačao kritiku "veoma razočaravajućeg NATO-a" nakon što evropske zemlje nisu podržale američko-izraelski rat protiv Irana i poručio da "apsolutno, bez ikakve sumnje" razmatra povlačenje SAD-a iz saveza.
Mediji su potom objavili da Pentagon interno razmatra opcije odmazde prema pojedinim saveznicima, uključujući mogućnost suspenzije Španije iz NATO i preispitivanje stava o britanskom suverenitetu nad Falklandskim ostrvima.
Najglasniji evropski kritičar
Španski premijer Pedro Sančez (Sánchez), jedan od glasnijih evropskih kritičara rata u Iranu, ponovio je da je Španija lojalan član NATO, ali je odbacio navode o kažnjavanju saveznika i rekao:
-Ne radimo na osnovu emailova, već na osnovu zvaničnih dokumenata i izjava američke vlade.
Istovremeno je poručio da je rat u Iranu "ilegalan" i da pokazuje neuspjeh brutalne sile te potrebu jačanja međunarodnog prava i multilateralnog poretka.
Diplomate EU planiraju u maju održati stolne vježbe s različitim scenarijima mogućeg aktiviranja člana 42.7, kako bi se unaprijed ispitalo šta bi pojedine države mogle ponuditi i kako bi koordinacija unutar Unije izgledala u slučaju ozbiljnog vanjskog napada.
