Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) ponovo je branio sposobnost Evrope da se samostalno brine o svojoj sigurnosti. 

On je poručio da odredba o uzajamnoj pomoći, koja se nalazi u samim temeljima ugovora Evropske unije, nije nimalo nejasna i da to definitivno nisu samo prazne riječi.

Pakt se već utvrdio u praksi

Makron je naglasio da se taj pakt već potvrdio u praksi. Kao ključni dokaz naveo je intervenciju nekoliko država članica koje su uputile vojnu pomoć Kipru nakon napada dronom na britansku zračnu bazu 28. februara. 

Francuski lider je izjavio da članak 42., stavka 7., ne predstavlja samo slova na papiru, dodavši da je situacija potpuno jasna i da nema prostora za različita tumačenja ili bilo kakvu dvosmislenost.

Tokom boravka u Grčkoj radi obnove bilateralnog sporazuma o strateškoj odbrani, Makron je evropsku odbrambenu klauzulu nazvao snažnijom od poznatog članka 5. NATO saveza.

Ponovio je svoj raniji stav da je za Evropu bolje da sama jača vlastitu sigurnost nego da se oslanja na sve nepredvidljivije Sjedinjene Američke Države pod vodstvom Donalda Trampa (Trumpa), naglasivši kako vjeruje da će se takav američki pristup nastaviti.

Samo dan ranije, čelnici EU su na neformalnom sastanku na Kipru potvrdili da se razrađuju planovi o funkcionisanju ove ranije zanemarene odredbe u praksi.

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Kosta (António Costa) izjavio je u petak da se trenutno priprema "priručnik" za upotrebu klauzule o uzajamnoj pomoći.

Trampovo poljuljano povjerenje

Na pitanje o NATO i njegovom osnovnom principu uzajamne pomoći u slučaju napada, Makron je izrazio sumnju u efikasnost članka 5.

Istakao je da tu sumnju nisu pokrenuli Evropljani, već američki predsjednik, što je prema Makronovim riječima dovelo do slabljenja saveza.

Makron je naglasio da čvrsto vjeruje u evropski stub unutar NATO i smatra da je njegovo jačanje jedini način da Evropa bude spremna na sve moguće scenarije.

Grčki premijer Kirijakos Micotakis (Kyriakos Mitsotakis) složio se s ovim stavovima.

Slanje borbenih aviona i pomorske podrške Kipru nazvao je potezom koji iz korijena mijenja pravila igre za cijelu Uniju.

Podsjetimo, zbog straha da bi Kipar mogao postati meta osvetničkih napada na početku rata SAD i Izraela protiv Irana, Francuska, Grčka, Španija, Italija, Holandija i Portugal hitno su poslale pomoć na ostrvo.

Izvlačenje pouka iz Kiparskog slučaja

Micotakis je istakao da je akcija na Kipru bila prekretnica i da je došlo vrijeme da se ovaj malo poznati odbrambeni pakt shvati ozbiljno.

Priznao je da se o njemu ranije rijetko govorilo jer se podrazumijevalo da će NATO obaviti posao, ali da su se vremena promijenila.

Naglasio je potrebu za izvlačenjem pouka iz kiparskog slučaja i sprovođenjem vježbi kako bi se tačno znalo šta znači pružiti podršku ugroženoj evropskoj zemlji.

Zaključio je da bi takvo djelovanje bilo snažna politička poruka da se EU ne oslanja isključivo na NATO, što bi na kraju koristilo i samom Savezu.

Istovremeno, Donald Tramp je, ljut jer ga NATO nije podržao u napadima na Iran, pojačao kritike na račun saveznika, što je dodatno podstaklo strahove da Vašington više ne garantuje podršku u slučaju aktivacije članka 5.