Među nedavno donesenim vojno-strateškim odlukama administracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, uz povlačenje oko 5.000 vojnika, nalazi se i otkazivanje planiranog privremenog razmještaja američkih raketa srednjeg dometa u Njemačkoj, prenose američki mediji. Riječ je prije svega o krstarećim raketama "Tomahavk", čiji domet doseže i do teritorije Rusije.
Njemački stručnjaci procjenjuju da je ova odluka veći problem od povlačenja trupa, koje bi, prema navodima Pentagona, trebalo da uslijedi u narednih šest do dvanaest mjeseci, piše "Deutsche Welle".
Postoje ruske "rakete iz Kalinjingrada koje nam prijete", kaže Niko Lange, stručnjak za sigurnosnu politiku, podsjećajući da Njemačka nema rakete koje bi mogle predstavljati "kontraprijetnju". "Htjeli smo da ih dobijemo od Amerike, ali ih sada ne dobijamo", navodi on. Dodaje da Evropljani moraju "brzo steći tu sposobnost, jer je ona ključna za našu sigurnost", upozorava Lange u izjavi za prvi program javnog servisa ARD.
Razmještaj krstarećih raketa "Tomahavk", dometa do 2.500 kilometara, dogovoren je 2024. godine za vrijeme američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) i njemačkog kancelara Olafa Šolca (Olaf Scholz). Ministar odbrane Boris Pistorijus tada je pojasnio da je cilj bio premošćavanje "jazа u sposobnostima" dok Evropa ne razvije vlastite sisteme.
Prvobitno je bilo planirano da raspoređivanje "Tomahavka" počne 2026. godine. Međutim, agencija "Reuters" je nedavno citirala visokog zvaničnika američkog Ministarstva odbrane koji je naveo da bataljon za raspoređivanje ovih raketa neće biti upućen u Njemačku.
"Zapravo, mnogo dramatičnija vijest"
Stručnjak za sigurnost Kristijan Meling (Christian Mölling) smatra da je riječ o velikom problemu i navodi da je to "zapravo mnogo dramatičnija vijest". Takvi sistemi su, kako kaže, ključni element odvraćanja, "jer su to rakete koje mogu da onemoguće Rusiju ne tek kada stigne do granica NATO-a, nego znatno ranije – i da onesposobe njena komandna mjesta", objašnjava Meling za ZDF.
Njemačka trenutno nema oružje tog dometa, niti potrebne izviđačke kapacitete za njegovo korištenje. Posljedica je, kako se navodi, paradoksalna: izostanak raketnog bataljona slabi odvraćanje NATO-a i time povećava vjerovatnoću direktne američke intervencije.
"To stvara značajan jaz u sposobnostima kada je riječ o odvraćanju Rusije, koji se kasnije može zatvoriti samo evropskim oružjem", kaže Karlo Masala (Carlo Masala) sa Univerziteta Bundesvera u Minhenu, za nedjeljno izdanje lista "Welt".
"Premošćavanje jaza""
Tomas Erndl (Thomas Erndl), predstavnik poslaničke grupe demohrišćana (CDU/CSU) zadužen za odbrambenu politiku, pozvao je ministra odbrane Pistorijusa da hitno obezbijedi zamjenu za rakete "Tomahavk". "Zaista više nemamo vremena za gubljenje na putu ka snažnijem Bundesveru", rekao je Erndl za list "Bild". "Potrebni su nam veća brzina, kratkoročni akcioni plan i, prije svega, inovativni pristupi kako bi se ta sposobnost brzo postigla, naročito kada je riječ o preciznom oružju dugog dometa."
Zamjenica šefa poslaničke grupe socijaldemokrata (SPD) Simtje Meler (Semtje Möller) ocjenjuje da bi bio "loš signal" ako se rakete srednjeg dometa ne bi rasporedile. Ona poziva na ubrzanje evropskog projekta ELSA i provjeru "kako se jaz do proizvodnje raketa ELSA može premostiti saradnjom s drugim zemljama, na primjer s Ukrajinom".
Krstareće rakete "Tomahavk" trebalo je da ojačaju njemačke sposobnosti odvraćanja do razvoja evropskog sistema u okviru projekta ELSA, koji bi mogao biti operativan između 2030. i 2032. godine.
U međuvremenu, Ukrajina je značajno proširila svoje kapacitete u oblasti dronova, a kako sama tvrdi, sada razvija i rakete koje mogu pogađati ciljeve duboko unutar teritorije Rusije.
