Nakon razgovora održanih u Vašingtonu o situaciji u Ukrajini, zapadne države rade na definisanju mogućih sigurnosnih garancija za Kijev. Ključna pitanja odnose se na eventualni prekid vatre na frontu dugom više od 1.000 kilometara, kao i na to koje bi zemlje bile spremne poslati trupe, s kakvim mandatom i u kojem obimu, piše DW.

Američki predsjednik Donald Tramp podržao je ideju sigurnosnih jamstava, ali nije precizirao kako bi ona izgledala. Jasno je poručio da američke kopnene snage neće biti poslane u Ukrajinu. Umjesto toga, sugerisao je da bi Njemačka, Francuska i Velika Britanija mogle dati vojnike, dok bi SAD mogao pružiti zračnu podršku.

Berlin oprezan

Berlin zasad ostaje oprezan. Njemački ministar odbrane Boris Pistorius rekao je da doprinos Njemačke još nije određen i da će odluka biti donesena na političkom i vojnom nivou.

- O tome će se morati pažljivo razgovarati. I ti se razgovori trenutno vode - kazao je i ministar vanjskih poslova Johan Vadeful.

Dio opozicije, posebno stranka Ljevica, zalaže se za raspoređivanje Plavih kaciga UN-a umjesto NATO trupa, kako bi se izbjegla direktna konfrontacija s Rusijom.

Starmer spreman preuzeti vodstvo

Premijer Kir Starmer otvoren je za slanje mirovnih snaga, ali samo ako dođe do trajnog prekida vatre. London bi tada bio spreman preuzeti vodeću ulogu u provedbi garancija. Prethodno je Telegraph pisao da Velika Britanija razmatra slanje 30.000 vojnika radi zaštite gradova i ključne infrastrukture u Ukrajini, no kasnije je The Times izvijestio da je plan smanjen na manju i ciljaniju misiju.

"Timovi za planiranje Koalicije voljnih uskoro će se sastati s američkim partnerima kako bi precizirali planove za pružanje sigurnosnih garancija i pripremili raspoređivanje trupa, ukoliko oružana dejstva prestanu", rekao je Starmer.

Upozorenje Makrona

Predsjednik Emanuel Makron upozorio je da sporazum o miru ne smije biti ishitren.

- Taj mir ne smije biti brz i mora biti potkrijepljen čvrstim garancijama, inače ćemo se vratiti na početak - rekao je Makron za TF1.

On je ranije predstavio prijedlog o slanju nekoliko hiljada francuskih vojnika na strateške lokacije poput Kijeva, Odese i Lavova. Plan podrazumijeva snage za obuku, odvraćanje i stabilizaciju, a ne direktno učestvovanje u borbama.

Podijeljena Evropa

Spremnost da učestvuju u mogućoj misiji signalizirale su Danska, Švedska, Nizozemska, Španija, Portugal i baltičke države. Međutim, Poljska, Mađarska i Slovačka su protiv. Poljski premijer Donald Tusk rekao je da bi slanje vojnika bilo veoma nepopularno među građanima, dok je mađarski lider Viktor Orban planove nazvao "ratnohuškačkim". Oprez pokazuju i Austrija i Italija, gdje premijerka Đorđa Meloni naglašava da je UN prihvatljiviji okvir od NATO-a.

"Svi čekaju Rusiju"

Ipak, ništa se ne može pokrenuti bez Moskve. Rusija je do sada kategorički odbacivala mogućnost raspoređivanja NATO trupa u Ukrajini. Iako se spominju signali o potencijalnom susretu Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, malo je indicija da će Moskva promijeniti stav.

Njemački ministar vanjskih poslova Vadeful zaključio je:

- Savjetovao bih da prvo pričekamo i vidimo hoće li uopće biti razgovora. Ako i do njih dođe, pitanje je hoće li rezultat biti održiv sporazum. A tu svi čekamo Rusiju.