Izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Benjamin Netanyahu) izjavio je da su ogromna iranska ulaganja od "bilion dolara" u balističke projektile, obogaćivanje uranija i podršku savezničkim oružanim grupama doživjela neuspjeh.U videoobraćanju je poručio da je Izrael Iranu i njegovoj mreži zadao "deset zala", aludirajući na predstojeći jevrejski blagdan Pasha, koji počinje naredne večeri.<h2>Vojne operacije</h2>Govoreći o vojnim operacijama, naveo je da je Izrael izveo udare na grupe koje Tel Aviv smatra terorističkim – Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu, hutiste u Jemenu, kao i na druge aktere na Zapadnoj obali, te na svrgnuti režim Bašara el Asada (Bashar al-Assad) u Siriji.Također je izdvojio pet "pošasti" koje su, prema njegovim riječima, nanesene Iranu: napade na nuklearni program, balističke projektile, infrastrukturu režima, unutrašnje sigurnosne snage i ključne ljude vlasti.Istakao je da rat još nije završen, ali je naglasio da je Izrael ostvario značajne rezultate na terenu.<h2>"Strateški preokret"</h2>Naglasio je da je došlo do "strateškog preokreta" u odnosu na Iran, tvrdeći da je Teheran ranije pokušavao ugušiti Izrael, dok sada, kako kaže, Izrael vrši pritisak na Iran.Dodao je da je iranski režim danas slabiji nego ikada, dok je Izrael, prema njegovim riječima, snažniji nego ikad prije.Netanjahu je također sugerisao da američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) nije u potpunosti razumio prijetnju koju predstavlja Iran, ističući da je na tu opasnost ranije upozoravao "predsjednike u Sjedinjenim Američkim Državama".

Istakao je da rat još nije završen, ali je naglasio da je Izrael ostvario značajne rezultate na terenu

Netanjahu: "Zadali smo Iranu i njegovoj mreži deset zala"

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan (Masoud Pezeshkian) izjavio je u utorak da njegova zemlja ima "potrebnu volju" za okončanje rata sa Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama, ali pod uslovom da dobije garancije kako se sukob neće ponoviti.Istovremeno, američki ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth) poručio je da će naredni dani rata biti "odlučujući", ne isključujući mogućnost slanja američkih kopnenih snaga u Iran, prenosi Euronews.<h2>Iran traži garancije</h2>- Imamo potrebnu volju da okončamo ovaj sukob, ali moraju biti ispunjeni ključni uslovi, a to su prije svega garancije da se agresija neće ponoviti", rekao je Pezeškijan u telefonskom razgovoru s predsjednikom Evropskog vijeća Antoniom Koštom (António Costa), navodi se u saopćenju iz njegovog ureda.Nakon razgovora, Košta je na društvenim mrežama poručio da je "trenutna situacija na Bliskom istoku izuzetno opasna" te je pozvao Iran na smirivanje napetosti.- Kako bi se smirile napetosti, pozvao sam Iran da zaustavi neprihvatljive napade na zemlje u regiji i da se konstruktivno uključi u diplomatiju, posebno s UN-om, kako bi se osigurala sloboda plovidbe u Hormuškom moreuzu - napisao je na platformi X.<h2>"Odlučujući dani"</h2>Izjave iranskog predsjednika dolaze istog dana kada je američki ministar odbrane ocijenio da će naredni dani rata u Iranu biti "odlučujući".- Idući dani bit će odlučujući. Iran je toga svjestan i vojno ne može učiniti gotovo ništa po tom pitanju - izjavio je Hegset.Šef Pentagona potvrdio je da pregovori o okončanju rata napreduju, iako američko-izraelska vojna kampanja protiv Islamske Republike traje već više od mjesec dana.- Pregovori su stvarni, aktivni su i, vjerujem, dobijaju na zamahu - rekao je Hegset.Na pitanje o zabrinutosti dijela birača Donalda Trampa (Donald Trump) zbog moguće upotrebe kopnenih snaga, Hegset je odbio dati konkretan odgovor.- Ne možete se boriti i pobijediti u ratu ako protivniku otkrijete šta ste spremni učiniti, a šta niste, uključujući i slanje kopnenih snaga - kazao je.Hegsetove izjave o statusu mirovnih pregovora poklapaju se s porukom Bijele kuće od ponedjeljka, u kojoj je navedeno da pregovori s Iranom napreduju te da se ono što Teheran govori javno razlikuje od poruka koje upućuje američkim zvaničnicima iza zatvorenih vrata.- Uprkos svim javnim istupima režima i lažnim izvještajima koje čujete, razgovori se nastavljaju i dobro napreduju. Ono što govore javno, naravno, uveliko se razlikuje od onoga što nam poručuju privatno - izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Kerolajn Levit (Karoline Leavitt).<h2>Tramp poručio saveznicima da se sami bore</h2>U međuvremenu, ranije u utorak, Tramp je izrazio nezadovoljstvo saveznicima koji nisu bili spremni pomoći Sjedinjenim Američkim Državama da silom ponovo otvore Hormuški tjesnac pod iranskom kontrolom, poručivši zemljama zabrinutim zbog visokih cijena goriva da "idu po vlastitu naftu".- Morat ćete se naučiti boriti sami za sebe, Sjedinjene Američke Države vam više neće pomagati, kao što ni vi niste pomogli nama. Iran je, u suštini, desetkovan. Teži dio je gotov. Idite po svoju naftu - napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.Trampovi komentari objavljeni su istog dana kada su cijene goriva u Sjedinjenim Američkim Državama prvi put od 2022. godine premašile prosjek od 4 dolara (3,48 eura), dok cijene energenata nastavljaju rasti širom svijeta.

Teheran traži garancije


Pezeškijan: "Imamo potrebnu volju da okončamo ovaj sukob, ali moraju biti ispunjeni ključni uslovi"

Cijene nafte skočile su na londonskom tržištu iznad 119 dolara nakon poruke američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump), koja je implicirala da se Evropa treba osloniti na SAD ili sama preuzeti kontrolu nad Hormuškim moreuzom. Na američkom tržištu barel nafte bio je skuplji za 1,93 dolara, dosegnuvši cijenu od 104,81 dolar.<h2>Trampova poruka</h2>Tramp je na društvenoj mreži Truth Social poručio europskim zemljama da kupuju mlazno gorivo od SAD-a ili da same osiguraju prolaz kroz moreuz, ističući nezadovoljstvo podrškom Evrope SAD-u u ovoj regiji. Iran je zbog američko-izraelskih napada preuzeo kontrolu nad moreuzom, zabranjujući tranzit brodovima povezanima sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima.Evropska komisija upozorila je članice EU na mogućnost dugotrajnih poremećaja u opskrbi, posebno mlaznim gorivom i dizelom, što je dodatno podiglo cijene na londonskom tržištu. Sankcije na uvoz ruske nafte, uz iznimke za Mađarsku i Slovačku, također su utjecale na energetsku situaciju u regiji.<h2>Formalizacija kontrole nad moreuzom</h2>Iran je najavio formalizaciju kontrole nad moreuzom kroz zakon koji predviđa sigurnosne aranžmane i sustav naplate naknada u iranskim rijalima, a prolaz bi bio zabranjen brodovima povezanima sa SAD-om i Izraelom. Novi sustav uključuje i koordinaciju s Omanom te podiže troškove osiguranja i prijevoza, što dodatno povećava cijene nafte na globalnom tržištu.OPEC-ovi izračuni pokazuju da je barel košarice nafte članica organizacije bio jeftiniji za 99 centi i stajao 117,12 dolara, no globalni rizici i geopolitička napetost dodatno vrše pritisak na tržište.

Poruka američkog predsjednika uznemirila tržišta i naglasila energetske izazove u Evropi

Cijene nafte skočile su na londonskom tržištu

Nakon Trampove poruke Evropi skočile cijene nafte

Na ranijem brifingu u Pentagonu, predsjednik Združenog štaba američke vojske, general Den Kejn, izjavio je da je američka vojska započela letove bombardera B-52 iznad kopna.- U posljednjih 30 dana pogodili smo više od 11.000 ciljeva. Uz rastuću zračnu nadmoć, pokrenuli smo i prve letove B-52 iznad kopna - rekao je Kejn.Dodao je da američka vojska ostaje usmjerena na "presretanje i uništavanje logističkih i opskrbnih lanaca koji opskrbljuju" iranske programe balističkih projektila, bespilotnih letjelica i izgradnju ratnih brodova.

U posljednjih 30 dana pogodili smo više od 11.000 ciljeva, rekao je Kejn

Šef američke vojske: "Naši bombarderi B-52 su počeli letjeti iznad kopna"

Francuska je izrazila iznenađenje komentarima američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump), koji je kritikovao Pariz jer nije dopustio prelete aviona prema Izraelu preko francuskog zračnog prostora.Ured predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) saopćio je da Francuska nije promijenila svoj stav od početka sukoba i da potvrđuje dosadašnju odluku.Tramp je ranije na društvenoj mreži Truth Social napisao da je Francuska bila "vrlo nekorisna" u vezi s operacijama protiv Irana i da će SAD to "zapamtiti".

<blockquote class="twitter-tweet">President Trump: 🇫🇷🇺🇸 France has been VERY UNHELPFUL with respect to the “Butcher of Iran,” who has been successfully eliminated! The U.S.A. will REMEMBER!!! <a href="https://t.co/DNYwFMAv8m">pic.twitter.com/DNYwFMAv8m</a>&mdash; Donald J Trump Posts TruthSocial (@TruthTrumpPost) <a href="https://twitter.com/TruthTrumpPost/status/2038962563929501879?ref_src=twsrc%5Etfw">March 31, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema izvorima Reutersa, Izrael je tokom vikenda želio koristiti francuski zračni prostor za transport američkog oružja, ali je Francuska to odbila, što je prvi ovakav potez te zemlje od početka sukoba. Francuska vojska je ranije navela da će dopustiti prelete samo u slučaju obrane francuskih saveznika u regiji.

Ured predsjednika Emanuela Makrona saopćio je da Francuska nije promijenila svoj stav od početka sukoba 

Francuska: Iznenađeni smo Trampovom objavom

Novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei nalazi se u Iranu, ali izbjegava javna pojavljivanja, izjavio je danas ruski ambasador u Teheranu Aleksej Dedov.- Kao što je iransko rukovodstvo više puta izjavilo, novi lider je u Iranu, ali iz očiglednih razloga, uzdržava se od javnih nastupa - rekao je Dedov za Rusku internacionalnu televiziju RTVI.<h2>Putinova čestitka</h2>Dedov je dodao da "još nije imao nikakve kontakte sa novim vrhovnim vođom Islamske Republike".- Takođe bih želio da istaknem da je Vladimir Vladimirovič Putin bio jedan od prvih koji je poslao telegram čestitke Modžtabi Hamneiju, izražavajući svoju kontinuiranu podršku Teheranu i solidarnost sa svojim iranskim prijateljima - kazao je Dedov.Ambasador je podsjetio da je Putin nedavno imao dva razgovora sa iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom, dok je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pet puta razgovarao sa iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Arakčijem.<h2>Spekulacije o prebacivanju u Moskvu</h2>Sredinom marta, kuvajtski list Al Džarida je objavio, pozivajući se na svoje izvore, da je novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei, sin prethodnog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija koji je ubijen u izraelskom napadu, navodno prebačen avionom u Moskvu na liječenje nakon što je ranjen.Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je, na pitanja novinara o navodnom prebacivanju Modžtabe Hamneija u Moskvu, odgovorio da Kremlj "ne komentariše takve izvještaje".Ajatolah Modžtaba Hamnei zahvalio je danas sunitskim sveštenicima u Kurdistanu na saosećanju i podršci nakon smrti pokojnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija, koji je poginuo prvog dana američko-izraelskih napada, 28. februara.Modžtaba Hamnei je u poruci sunitskim sveštenicima u Kurdistanu, koju prenosi iranska televizija Pres, kazao da "cijeni njihove izraze saučešća" povodom smrti Alija Hamneija i da im se "zahvaljuje na ljubaznosti" prema njemu.

Kao što je iransko rukovodstvo više puta izjavilo, novi lider je u Iranu, ali iz očiglednih razloga, uzdržava se od javnih nastupa, rekao je 

Ruski ambasador u Teheranu: "Modžtaba Hamnei je u Iranu, ali izbjegava javna pojavljivanja"

U tijeku je potpuno razaranje starog svjetskog poretka i intenzivna borba za globalno vodstvo, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Šef ruske diplomacije naglasio je da Moskva poziva na hitan prekid američke i izraelske agresije na Iran te je upotrebu vojne sile protiv civila i civilne infrastrukture nazvao neprihvatljivom, piše TASS.<h2>Preustroj svjetskog poretka</h2>Lavrov je na sastanku Ruskog vijeća za međunarodne poslove ocijenio da se novi svjetski poredak uspostavlja rušenjem starog.&nbsp;- Usred smo preustroja globalnog poretka, za koji se nadamo da će dovesti do uspostave održivog i pravednog multipolarnog svijeta. No, zasad ta transformacija više nalikuje razaranju u svakom smislu te riječi - rekao je.- Borba za vodeće pozicije u novom svijetu iznimno je žestoka – to je pitanje života i smrti. Svjedočimo tome gotovo svakodnevno - dodao je ministar. Prema njegovim riječima, međunarodno pravo i dalje se gazi, a "sve je manje ograničavajućih čimbenika koji su decenijama osiguravali relativno stabilan poredak".Također je primijetio da, kako kaže, neke zemlje polažu pravo na teritorije bez ikakve pravne osnove.&nbsp;- Neke su zemlje izgubile kompas i otvoreno polažu pravo na određene teritorije, a da za svoje planove ne nude ni najmanje pravno opravdanje - kazao je Lavrov.<h2>Odnosi sa Zapadom</h2>Govoreći o odnosima sa zapadnim zemljama, Lavrov je konstatovao da oni nisu u dobrom stanju, ali je istaknuo da je Moskva spremna za dijalog, no "sigurno neće nikoga loviti".&nbsp;- Ovdje je ključno čvrsto braniti naše nacionalne interese. Naša vrata za dijalog i moguće sporazume ostat će otvorena, ali isključivo na strogo ravnopravnoj i obostrano korisnoj osnovi. Otvorena su za one koji su spremni odbaciti svoje hirove i jasno predstaviti što nam predlažu - poručio je.Rusija će sama odlučiti "kako će odgovoriti na bilo kakve ideje koje bi mogle doći od zapadnih elita", dodao je.Prema njegovim riječima, zemlje BRICS-a i Šangajske organizacije za suradnju (ŠOS) postaju mete agresivnog otpora.&nbsp;- U suštini, ne samo Rusija i Kina, nego i druge članice BRICS-a i ŠOS-a, kao i svi više ili manje neovisni centri moći i razvoja, postaju mete agresivnog otpora onih koji su navikli živjeti na tuđi račun - rekao je.<h2>Sukob na Bliskom istoku</h2>Lavrov je ponovio poziv Rusije na "hitan prekid američke i izraelske agresije na Iran". Naglasio je da Moskva smatra neprihvatljivom upotrebu vojne sile protiv civila i civilne infrastrukture, "bilo gdje se nalazili – u Iranu ili u državama članicama Vijeća za suradnju u Zaljevu".Moskva je, kaže, spremna pomoći stranama u sukobu na Bliskom istoku u pronalasku diplomatskog rješenja.&nbsp;- Spremni smo ponuditi posredovanje i druge oblike pomoći kako bismo situaciju vratili na politički i diplomatski kolosijek - izjavio je.Optužio je Sjedinjene Američke Države i Izrael da pokušavaju spriječiti normalizaciju odnosa Irana s arapskim zemljama Perzijskog zaljeva.&nbsp;- Ono čemu trenutno svjedočimo u toj regiji jest pokušaj Sjedinjenih Američkih Država i Izraela da spriječe normalizaciju odnosa između Irana i njegovih susjeda, pa čak i da okrenu članice Vijeća za suradnju u Zaljevu protiv Irana - ocijenio je Lavrov. Pokušaje SAD-a da pregovore iskoristi kao paravan za agresiju na Iran nazvao je "nepoštenima".

Borba za vodeće pozicije u novom svijetu iznimno je žestoka – to je pitanje života i smrti. Svjedočimo tome gotovo svakodnevno, rekao je

Lavrov upozorava: U tijeku je potpuno razaranje svjetskog poretka

Američka slobodna novinarka Šeli Kitlson oteta je u utorak u Bagdadu. Nju su kidnapovale neidentifikovane osobe, saopštilo je iračko Ministarstvo unutrašnjih poslova, dok snage bezbjednosti intenzivno tragaju za počiniocima.Ministarstvo je navelo da je akcija pokrenuta odmah na osnovu, kako su rekli, "preciznih obavještajnih podataka". Dodaje se da su vlasti presrele vozilo za koje se vjeruje da pripada otmičarima, koje se prevrnulo tokom pokušaja bijega. Međutim, Kitlsonova se nije nalazila u vozilu.

<blockquote class="twitter-tweet"> <a href="https://t.co/4vgwrowCCA">pic.twitter.com/4vgwrowCCA</a>&mdash; Esam79 (@Esam793) <a href="https://twitter.com/Esam793/status/2039023349213319496?ref_src=twsrc%5Etfw">March 31, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Lokalni mediji izvještavaju da je oteta u blizini hotela "Bagdad" u ulici Sadun.Sigurnosne kamere navodno su snimile trenutak njene otmice, ali autentičnost snimka još nije potvrđena.Otmica Šeli Kitlson podsjeća na slučaj rusko-izraelske istraživačice Elizabet Tsurkov, koja je kidnapovana u jednom bagdadskom kafiću u martu 2023. godine. Nju je 903 dana kao taoca držala proiranska milicija Kataib Hezbolah, prije nego što je oslobođena sporazumom uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.Kitlsonova, američka državljanka koja je provela godine u Italiji i trenutno živi u Rimu, poznata je po hrabrom izvještavanju iz ratnih zona u Avganistanu, Iraku i Siriji.Šeli Kitlson nema poznatu političku agendu i pisala je za brojne publikacije, uključujući Al-Monitor. Izvori iz Trampove administracije potvrdili su za Al-Monitor da su bili svjesni prijetnji upućenih novinarki i da su joj savjetovali da ne putuje u Irak.

Nju su kidnapovale neidentifikovane osobe, saopštilo je iračko Ministarstvo unutrašnjih poslova

Američka novinarka oteta usred Bagdada, u toku velika akcija snaga bezbjednosti

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da "uopće ne razmišlja" o zalihama visoko obogaćenog uranija u Iranu, čije osiguranje, prema stručnjacima, ostaje ključno kako bi se spriječilo da Teheran brzo stekne nuklearno oružje.- Uopće ne razmišljam o tome. Znam samo da je to toliko duboko zakopano da će ga biti jako teško dosegnuti - rekao je Tramp u telefonskom intervjuu za CBS News, osvrćući se na prošlogodišnje američke napade na iranska nuklearna postrojenja za koja se vjeruje da čuvaju ove zalihe.- To je duboko dolje... Čak ni bez rata to nisu uspjeli napraviti. Dakle... prilično je sigurno. Ali donijet ćemo odluku - dodao je Tramp.

Uopće ne razmišljam o tome. Znam samo da je to toliko duboko zakopano da će ga biti jako teško dosegnuti, rekao je

Tramp o iranskom uraniju: "Duboko je zakopan i teško ga je dosegnuti"

Iran je prešao "mnoge crvene linije" svojim napadima na susjedne države, izjavio je glasnogovornik katarskog ministarstva vanjskih poslova Majed al-Ansari, pozvavši na hitno smirivanje napetosti. Ovo upozorenje dolazi dok se sukob između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana nastavlja bez naznaka skorog završetka, prenosi Al Jazeera.Al-Ansari je na današnjoj konferenciji naglasio da iranski napadi imaju "katastrofalan učinak na odnose između dviju zemalja". Pozvao je sve strane u sukobu da se suzdrže od napada na nuklearnu i energetsku infrastrukturu, upozorivši da će "svaka dalja eskalacija značiti više gubitaka za sve strane".Od početka zajedničkih američko-izraelskih napada na Iran krajem februara, iranske snage gađale su mete u brojnim zemljama u regiji, uključujući Katar, Irak, Siriju, Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju, Bahrein, Oman, Jordan i Kuvajt, iako te države nisu direktno uključene u sukob.Iran tvrdi da ne cilja susjedne zemlje, već američku imovinu smještenu u regiji. Ipak, pogođene države oštro su osudile napade koji su prouzrokovali štetu civilnoj infrastrukturi, uključujući zračne luke, energetske objekte i luke, te su doveli do ljudskih žrtava.<h2>Diplomatski napori za prekid sukoba</h2>Usred eskalacije, neke zemlje pojačale su diplomatske napore za pronalazak rješenja. Al-Ansari je pojasnio da Katar, koji je ranije bio ključni posrednik u regionalnim sukobima, poput izraelskog rata u Gazi, trenutno nije uključen u mirovne napore koje predvodi Pakistan.- U stalnoj smo komunikaciji sa svim stranama, uključujući posrednike i druge regionalne aktere - rekao je.&nbsp;- Ovdje treba naglasiti da u potpunosti podržavamo napore Pakistana te se nadamo da će oni uroditi plodom i donijeti trajan mir i stabilnost u regiju - dodao je al-Ansari.<h2>Pakistanska inicijativa</h2>Prošle nedjelje Pakistan, koji dijeli granicu s Iranom, održao je četverostrane razgovore s ministrima vanjskih poslova Turske, Saudijske Arabije i Egipta o okončanju rata i ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca.Pojačavajući diplomatske aktivnosti, Pakistan je danas u saradnji s Kinom objavio inicijativu u pet tačaka za uspostavu "mira i stabilnosti" u regiji. U zajedničkoj izjavi, objavljenoj na društvenoj mreži X od strane pakistanskog ministarstva vanjskih poslova, dvije zemlje pozvale su na "trenutni prekid neprijateljstava".Izjava također naglašava potrebu za početkom mirovnih pregovora i ističe da se "moraju zaštititi suverenitet, teritorijalna cjelovitost, nacionalna neovisnost i sigurnost Irana i zaljevskih država". Preostale tačke obuhvataju zaštitu nevojnih ciljeva, osiguranje pomorskog prometa, uključujući Hormuški moreuz, te uspostavu trajnog mira temeljenog na Povelji Ujedinjenih nacija i međunarodnom pravu.Istovremeno, američki ministar obrane Pit Hegset (Pete Hegseth) izjavio je danas da, uprkos pregovorima s Iranom, vojna eskalacija ostaje jedna od opcija.

Ovo upozorenje dolazi dok se sukob između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana nastavlja bez naznaka skorog završetka

Katar upozorio Iran: "Prešli ste mnoge crvene linije svojim napadima"

U značajnom diplomatskom potezu usred rastućih tenzija na Bliskom istoku, Pakistan i Kina su zajednički predstavili inicijativu od pet tačaka. Cilj ovog plana je okončanje sukoba između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana, te obnova mira i stabilnosti u regiji Zaljeva.<h2>Izrazili zabrinutost</h2>Inicijativa je dogovorena tokom posjete zamjenika premijera i ministra vanjskih poslova Pakistana Isaka Dara (Ishaq Dar) Pekingu, gdje je imao opsežne razgovore s kineskim ministrom vanjskih poslova Vang Jijem (Wang Yi). Glavni fokus razgovora bio je na pogoršanju regionalne sigurnosti i hitnoj potrebi za koordiniranom međunarodnom akcijom kako bi se spriječila dalja eskalacija.Iz Ministarstva vanjskih poslova Pakistana saopćeno je da su obje strane izrazile duboku zabrinutost zbog širenja sukoba, upozoravajući da bi nastavak neprijateljstava mogao destabilizirati ne samo Bliski istok, već i globalne ekonomske i energetske sisteme.<h2>Pet ključnih tačaka</h2>1. Hitan prekid vatre i obuzdavanje sukobaU središtu plana je hitno obustavljanje svih vojnih dejstava. Pakistan i Kina apeliraju na sve strane da pokažu maksimalnu suzdržanost i izbjegnu poteze koji bi sukob mogli pretvoriti u širi regionalni rat. Naglašeno je da je sprečavanje prelijevanja sukoba na susjedne države od ključne važnosti za održavanje međunarodnog mira.2. Pokretanje strukturiranih mirovnih pregovoraCentralni stub inicijative je hitan početak mirovnih pregovora. Islamabad i Peking ističu da dijalog i diplomatija ostaju jedini održiv put naprijed. Pozvali su sve aktere da se uključe u "smislene i iskrene" pregovore, naglašavajući da svako rješenje mora poštovati suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost svih država, uključujući Iran i zemlje Zaljeva.3. Zaštita civila i kritične infrastruktureIstičući humanitarnu dimenziju sukoba, dvije države pozvale su na strogo poštivanje međunarodnog humanitarnog prava. Posebno su upozorili na hitno zaustavljanje napada na civilno stanovništvo i nevojnu infrastrukturu, uključujući energetske objekte, desalinizacione pogone i nuklearne instalacije. Ciljanje takve infrastrukture, istakli su, može izazvati ekološke katastrofe i dugotrajni prekid osnovnih usluga za milione ljudi.4. Očuvanje globalnih pomorskih rutaPlan posebno naglašava osiguravanje pomorske trgovine, s fokusom na Hormuški moreuz – ključnu arteriju za globalno snabdijevanje energentima. Kina i Pakistan traže zaštitu trgovačkih brodova i posada, upozoravajući da bi svaka dugotrajna blokada ovog koridora mogla izazvati globalnu energetsku krizu i snažan udarac međunarodnim tržištima.5. Jačanje multilateralizma i uloge UN-aZavršna komponenta plana odnosi se na jačanje multilateralne saradnje pod okriljem Ujedinjenih nacija. Obje zemlje pozvale su na obnovljene globalne napore za uspostavljanje sveobuhvatnog mirovnog okvira utemeljenog na Povelji UN-a i međunarodnom pravu, upozoravajući protiv jednostranih akcija koje krše međunarodne norme.Ovaj diplomatski potez dolazi u trenutku kada Kina potvrđuje svoje strateško partnerstvo s Pakistanom, dok Pakistan preuzima sve istaknutiju pregovaračku ulogu. Zvaničnici su potvrdili da trenutno postoji indirektna komunikacija između Washingtona i Teherana, upravo uz posredovanje regionalnih partnera.Iranski ambasador u Pakistanu pozdravio je proaktivni diplomatski angažman Islamabada, opisujući ga kao konstruktivan napor za deeskalaciju tenzija i promociju dugoročne stabilnosti. Uspjeh kinesko-pakistanske inicijative sada će u najvećoj mjeri zavisiti od spremnosti ključnih aktera da ratne sukobe zamijene pregovaračkim stolom.

U značajnom diplomatskom potezu usred rastućih tenzija na Bliskom istoku, Pakistan i Kina su zajednički predstavili inicijativu od pet tačaka

Kina i Pakistan predstavili plan za prekid sukoba SAD-a, Izraela i Irana

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je za The New York Post da vjeruje kako bi rat u Iranu uskoro mogao biti priveden kraju, dodajući da druge države mogu same ponovo otvoriti Hormuški moreuz. Njegove izjave uslijedile su nakon što je na društvenim mrežama objavio snimke snažnih eksplozija kod Isfahana, za koje tvrdi da su pogodile veliki broj ciljeva.

<blockquote class="twitter-tweet">Overnight, the United States struck a large ammunition depot in the Iranian city of Isfahan Via <a href="https://twitter.com/mamlekate?ref_src=twsrc%5Etfw">@mamlekate</a> <a href="https://t.co/50sbLY3D3x">https://t.co/50sbLY3D3x</a> <a href="https://t.co/Ud0lzdVBQf">pic.twitter.com/Ud0lzdVBQf</a>&mdash; Visegrád 24 (@visegrad24) <a href="https://twitter.com/visegrad24/status/2038974808214405325?ref_src=twsrc%5Etfw">March 31, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Nećemo još dugo biti ondje. U ovom trenutku ih jeb*no razvaljujemo, to je potpuno uništenje - rekao je Tramp u telefonskom razgovoru. - Ali nećemo morati još dugo ostati. Imamo još posla dok ne uništimo njihovu ofanzivu, odnosno sve ofanzivne sposobnosti koje su im preostale - dodao je<h2>Pitanje Hormuškog moreuza</h2>Tramp je poručio da bi pitanje Hormuškog moreuza, koji Iran drži zatvorenim već 31 dan, mogle riješiti druge države, uprkos tome što je zatvaranje izazvalo rast cijena energenata na svjetskom tržištu.- Pa, mislim da će se on automatski otvoriti. Moj je stav sljedeći: Ja sam uništio tu zemlju. Oni više nemaju snage. Neka države koje koriste moreuz sada odu i otvore ga... Pretpostavljam da će onaj ko kontroliše naftu biti vrlo sretan da otvori moreuz - izjavio je.Tramp je ujedno kritikovao američke saveznike jer se nisu ponudili da učestvuju u multinacionalnoj flotili koja bi silom otvorila ovaj ključni pomorski pravac.Upitan o navodima Wall Street Journala da je spreman okončati rat bez ponovnog otvaranja moreuza, Tramp je odgovorio: "Iskreno, ne razmišljam o tome. Moj jedini zadatak bio je osigurati da nemaju nuklearno oružje. I neće ga imati. Kada mi odemo, moreuz će se automatski otvoriti."<h2>Zračni udari i tvrdnje o promjeni režima</h2>Tramp nije želio otkriti šta je tačno pogođeno u noćnim zračnim udarima kod Isfahana, velikog grada u čijoj blizini se nalazilo iransko nuklearno postrojenje. Ipak, naglasio je da ga je iznenadila jačina eksplozija, što, prema njegovim riječima, ukazuje na značajne mete.- Radije ne bih o tome, ali saznat ćete uskoro. Bile su prilično velike, zar ne? - rekao je Tramp. - Sve će se doznati, ali to je bilo samo još jedno od onih njihovih krasnih područja za koje smo se pobrinuli. To je bilo prekrasno. Prekrasno. To su stvari koje smo digli u zrak. Kakva je to eksplozija bila - dodao je- Zapravo je bila veća nego što smo mislili, što znači da su ondje imali mnogo toga. Oduzimamo im nuklearne sposobnosti i postigli smo promjenu režima. Znate, sada imamo posla s potpuno drugačijom garniturom ljudi, i oni su mnogo razumniji od prethodnika, mnogo razumniji - rekao je Tramp, dodajući: "A to je zaista promjena režima."<h2>"Ne mogu vam govoriti o tim stvarima"</h2>Predsjednik je odbio otkriti razmatra li slanje pregovaračkog tima, u kojem su specijalni izaslanik Stiv Vitkof (Steve Witkoff) i potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance), u Pakistan ili neku drugu zemlju.- To ne želim reći. Ne mogu s vama razgovarati o tim stvarima, o svemu tome. U redu? Jednostavno ne mogu. Smiješno je, zar ne? Šta hoćete, da vam odam svoju strategiju? Da vam odam svoju strategiju? - rekao je.Uprkos procjeni da bi rat mogao uskoro završiti, Tramp je ostavio otvorene sve opcije te je u region rasporedio hiljade američkih vojnika za moguće kopnene operacije. Među njima su dvije amfibijske jurišne grupe marinaca i padobranske jedinice kopnene vojske.

Imamo još posla dok ne uništimo njihovu ofanzivu, odnosno sve ofanzivne sposobnosti koje su im preostale , rekao je

Tramp: "Jeb*no razvaljujem Iran, pogledajte tu eksploziju, prekrasno, prekrasno"

Sjedinjene Države su naložile svakoj američkoj ambasadi i konzulatu širom svijeta da pokrenu koordinisane kampanje protiv strane propagande i preporučuju mrežu "X" Ilona Maska kao "inovativni" alat koji može pomoći u tome.Depeša, koju je potpisao državni sekretar Marko Rubio i do koje je došao "Guardian", takođe predlaže da ambasade i konzulati sarađuju sa jedinicom za psihološke operacije američke vojske kako bi se riješio problem rasprostranjene dezinformacije. U dokumentu su izložena opširna uputstva o tome kako osoblje ambasada treba da se suprotstavi "koordinisanim stranim naporima da se potkopaju američki interesi u inostranstvu".<h2>State Department poslao depešu</h2>Ovo se dešava dok je Amerika ratu sa Iranom, čija vlada decenijama upravlja jednim od najsloženijih i najproduktivnijih državnih aparata za dezinformacije na svijetu, a ruske i kineske operacije uticaja i dalje ciljaju američke saveznike širom Evrope, Azije i Latinske Amerike.Depeša nalaže tim ambasadama i konzulatima da slijede pet širokih ciljeva:- Suprotstavljanje neprijateljskim porukama- Proširenje pristupa informacijama- Razotkrivanje ponašanja protivnika- Isticanje lokalnih glasova koji podržavaju američke interese- Promovisanje onoga što se naziva "pričanjem američke priče"Ambasade su upućene da angažuju lokalne influensere, akademike i lidere zajednica u inostranstvu kako bi širili poruke protiv propagande, pristup osmišljen da američki narativi finansirani iz SAD djeluju lokalno organski, a ne centralno usmjereni.- Ove kampanje nastoje da prebace krivicu na Sjedinjene Države, posiju razdor među saveznicima, promovišu alternativne poglede na svijet koji su suprotni američkim interesima, pa čak i potkopaju američke ekonomske interese i političke slobode. Korištenjem digitalnih platformi, medija i operacija uticaja, oni predstavljaju direktnu pretnju nacionalnoj sigurnosti SAD i podstiču neprijateljstvo prema američkim interesima - navodi se u depeši.Posebno, depeša nalaže diplomatskim kancelarijama da koordiniraju svoj rad sa "psihološkim operacijama Ministarstva rata", vojnom jedinicom poznatom kao Miso, odnosno Military Information Support Operations, koja je deo Pentagona.<h2>Inovativni alat</h2>Nije uobičajeno da State department otvoreno kombinuje javnu diplomatiju sa vojnim psihološkim operacijama. Međutim, pokušaji suprotstavljanja stranoj dezinformaciji nisu novi, iako su prethodne administracije to finansirale preko Global Engagement Centra, koji je ostao bez sredstava neposredno prije povratka Donalda Trampa na vlast.Depeša takođe eksplicitno preporučuje platformu "X" Ilona Maska, posebno funkciju Community Notes, kao "inovativni" instrument za suzbijanje dezinformacija u "suprotstavljanju antiameričkim propagandnim operacijama bez ugrožavanja slobode govora ili privatnosti", javlja Guardian.

Sjedinjene Države su naložile svakoj američkoj ambasadi i konzulatu širom svijeta da pokrenu koordinisane kampanje protiv strane propagande

State Department poslao tajnu depešu ambasadama širom svijeta

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas, 31. marta, da će 1. aprila biti održani razgovori između Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država o mogućem završetku rata, uz učešće više visokih zvaničnika, dok su u fokusu pregovora pitanje teritorija i potencijalni kompromisi između Kijeva i Moskve.Razgovori će biti održani u video-formatu, najavio je Zelenski.<h2>Teme razgovora</h2>- Priključit ću se, oni su me takođe zamolili. O tome sam sinoć razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom. Dogovorili smo se da on, ja, (specijalni izaslanik Stiv) Vitkof, (specijalni izaslanik Džerad) Kušner, (američki senator) Lindsi Grejem i još neki, budemo prisutni. Razgovarat ćemo o tome gdje se nalazimo i koliko smo blizu trilateralnim dogovorima, makar trilateralnom sastanku. Dakle, sutra ćemo imati odgovarajuće kontakte - rekao je Zelenski tokom obraćanja medijima povodom četvrte godišnjice oslobođenja Buče, prenosi Unian.Zelenski je dodao da je u pregovorima najaktuelnije pitanje teritorija, prenosi Tanjug.<h2>Ukrajinski kompromis</h2>Prema njegovim riječima, ukrajinski kompromis je spremnost da se rat zaustavi na liniji fronta, dok Rusija i dalje zahtijeva izlazak Ukrajine sa teritorije Donjecke oblasti- Oni američkoj strani kažu: sada novi rokovi, za dva mjeseca zauzeće istok naše države, zauzet će Donbas. I zato Ukrajina ima dva mjeseca da se povuče. Tada će rat završiti. A ako se Ukrajina ne povuče, Rusija će zauzeti Donbas, a potom će postojati drugi uslovi. Logično pitanje je, ako im je cilj samo Donbas, zašto onda kažu da će ići dalje ako im uspije da zauzmu Donbas? Dakle, pitanje nije u Donbasu - dodao je Zelenski.On je kazao da Rusiji neće poći za rukom da realizuje ovaj plan u praksi i da Moskva to razumije.<h2>“Rusija vrši pritisak na SAD”</h2>Ipak, kako je naveo, oni nastavljaju da vrše pritisak na SAD kako bi Vašington natjerao Ukrajinu na ustupke.- Smatram da danas Rusija vrši pritisak na Ameriku. Jer se približavaju izbori. Jasno je da SAD mora da preduzima različite korake i u unutrašnjoj i u vanjskoj politici. Mi se nadamo da ćemo u pregovorima vratiti logiku, a ne emotivnost Rusije - kazao je Zelenski.Ukrajina je posljednji put razgovore sa SAD bez učešća Rusije vodila 22. marta.Tada je specijalni predstavnik američkog predsjednika Stiv Vitkof ocijenio razgovore kao "konstruktivne", dok je sekretar Saveta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov istakao napredak u usaglašavanju pozicija i daljem sužavanju neriješenih pitanja.

Zelenski je dodao da je u pregovorima najaktuelnije pitanje teritorija

Zelenski: "Sutra ćemo sa SAD razgovarati o završetku rata"

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto (Péter Szijjártó) priznao je da je razgovarao s ruskim zvaničnicima u trenutku dok su ministri Evropske unije razmatrali nove ekonomske mjere protiv Moskve.Prema istrazi objavljenoj u utorak, koju potpisuje konzorcij u kojem su VSquare i The Insider, Budimpešta je pokušala ukloniti sankcije pojedinim bogatim ruskim biznismenima te se protivila dodatnim mjerama usmjerenim na rusku "flotu iz sjene" tankera za naftu.<h2>Transkript razgovora</h2>Istraga se poziva na transkripte razgovora između Sijarta (Péter Szijjártó), ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova (Sergey Lavrov) i zamjenika ministra energetike Pavela Sorokina.Međutim, Sijarto, koji funkciju šefa diplomatije u vladi premijera Viktora Orbana obavlja od 2014. godine, umanjio je značaj optužbi i ustvrdio da mu je telefon prisluškivan.Objasnio je da redovno koordinira s ministrima vanjskih poslova iz zemalja koje nisu članice Evropske unije kada je riječ o pitanjima sankcija.- Odličan posao! Dokazali su da javno govorim isto što i na telefonu - poručio je, osvrćući se na rad istraživačkih novinara, dodajući da je odavno poznato da strane obavještajne službe presreću njegove razgovore.- Već četiri godine govorimo da je politika sankcija neuspješna i da nanosi više štete Evropskoj uniji nego Rusiji. Mađarska nikada neće pristati na sankcionisanje pojedinaca ili kompanija koji su važni za našu energetsku sigurnost ili za postizanje mira - rekao je Sijarto.<h2>"Uobičajena praksa"</h2>Međunarodni glasnogovornik Mađarske Zoltan Kovač (Zoltán Kóvacs) izjavio je za Politico da su kontakti ministra vanjskih poslova s Lavrovom uobičajena diplomatska praksa te da nisu razmjenjivane osjetljive informacije.- On zapravo ne govori o elementima koji ne pripadaju Rusima; oni razgovaraju o pitanjima javnih politika koja se tiču Evropske unije - rekao je Kovač.Dodao je da Sijarto pokušava igrati ulogu posrednika između Evrope i Rusije, objašnjavajući razloge donošenja određenih odluka.Glasnogovornik je tvrdnje da je Mađarska dijelila povjerljive informacije s Rusijom odbacio kao potpuno neosnovane, naglasivši da za to ne postoje dokazi.Dana 24. marta, Sijarto je također priznao da je bio u kontaktu s Rusijom, Izraelom, Srbijom, Turskom i drugim partnerima prije i nakon sastanaka ministara vanjskih poslova Evropske unije, ističući da je riječ o uobičajenoj diplomatskoj praksi.<h2>Zabrinjavajuća otkrića</h2>Evropska komisija tada je saopćila da su ova otkrića izuzetno zabrinjavajuća i zatražila dodatna pojašnjenja. Poljski premijer Donald Tusk rekao je da ga takvi izvještaji nisu iznenadili te da je oprezan prilikom dijeljenja informacija na sastancima s Orbanom, govoreći samo kada je to nužno.Evropska unija u međuvremenu je počela ograničavati protok povjerljivih informacija prema Mađarskoj, a lideri sve češće održavaju sastanke u manjim grupama na marginama samita kako bi razgovarali o osjetljivim temama.

Priznao je da je razgovarao s ruskim zvaničnicima u trenutku dok su ministri Evropske unije razmatrali nove ekonomske mjere protiv Moskve

Mađarski šef diplomatije umanjuje skandal s Lavrovom: "Rekao sam šta govorim i javno"

Iranska revolucionarna garda (IRGC) objavila je rok nakon kojeg planira započeti napade na američke kompanije na Bliskom istoku. Prema navodima iranskih državnih medija, taj rok ističe sutra u 20 sati po teheranskom vremenu.- Ignorisali ste naša ponovljena upozorenja o potrebi zaustavljanja terorističkih operacija, a danas je, kao posljedica terorističkih napada koje ste proveli vi i vaši izraelski saveznici, poginuo određen broj iranskih građana.Budući da su ključni elementi u planiranju i praćenju ciljeva za likvidaciju američke ICT i AI kompanije, kao odgovor na ove terorističke operacije od sada će glavne institucije koje učinkovito učestvuju u terorističkim operacijama biti smatrane legitimnim ciljevima - poručili su iz IRGC-a.Državni mediji objavili su i listu američkih kompanija koje bi Iranska revolucionarna garda mogla gađati, uključujući niz globalno poznatih tehnoloških i industrijskih firmi.Među 18 kompanija koje je IRGC naveo u svojoj prijetnji nalaze se Microsoft, Google, Apple, Intel, IBM, Tesla i Boeing.IRGC je pozvao zaposlenike tih kompanija da "odmah napuste svoja radna mjesta".

Državni mediji objavili su i listu američkih kompanija koje bi Iranska revolucionarna garda mogla gađati

Iranska revolucionarna garda lansira raketu

Netanjahu: "Zadali smo Iranu i njegovoj mreži deset zala"

Pezeškijan: "Imamo potrebnu volju da okončamo ovaj sukob, ali moraju biti ispunjeni ključni uslovi"

Nakon Trampove poruke Evropi skočile cijene nafte

Šef američke vojske: "Naši bombarderi B-52 su počeli letjeti iznad kopna"

Francuska: Iznenađeni smo Trampovom objavom

Ruski ambasador u Teheranu: "Modžtaba Hamnei je u Iranu, ali izbjegava javna pojavljivanja"

Lavrov upozorava: U tijeku je potpuno razaranje svjetskog poretka

Američka novinarka oteta usred Bagdada, u toku velika akcija snaga bezbjednosti

Tramp o iranskom uraniju: "Duboko je zakopan i teško ga je dosegnuti"

Katar upozorio Iran: "Prešli ste mnoge crvene linije svojim napadima"

Kina i Pakistan predstavili plan za prekid sukoba SAD-a, Izraela i Irana

Tramp: "Jeb*no razvaljujem Iran, pogledajte tu eksploziju, prekrasno, prekrasno"

State Department poslao tajnu depešu ambasadama širom svijeta

Zelenski: "Sutra ćemo sa SAD razgovarati o završetku rata"

Mađarski šef diplomatije umanjuje skandal s Lavrovom: "Rekao sam šta govorim i javno"

Iranci zaprijetili napadima na američke kompanije: Na meti Microsoft, Google, Apple, Intel, IBM, Tesla i Boeing

Globus

Netanjahu: "Zadali smo Iranu i njegovoj mreži deset zala"

Pezeškijan: "Imamo potrebnu volju da okončamo ovaj sukob, ali moraju biti ispunjeni ključni uslovi"

Nakon Trampove poruke Evropi skočile cijene nafte

Šef američke vojske: "Naši bombarderi B-52 su počeli letjeti iznad kopna"

Francuska: Iznenađeni smo Trampovom objavom

Ruski ambasador u Teheranu: "Modžtaba Hamnei je u Iranu, ali izbjegava javna pojavljivanja"

Lavrov upozorava: U tijeku je potpuno razaranje svjetskog poretka

Američka novinarka oteta usred Bagdada, u toku velika akcija snaga bezbjednosti

Tramp o iranskom uraniju: "Duboko je zakopan i teško ga je dosegnuti"

Katar upozorio Iran: "Prešli ste mnoge crvene linije svojim napadima"

Kina i Pakistan predstavili plan za prekid sukoba SAD-a, Izraela i Irana

Tramp: "Jeb*no razvaljujem Iran, pogledajte tu eksploziju, prekrasno, prekrasno"

State Department poslao tajnu depešu ambasadama širom svijeta

Zelenski: "Sutra ćemo sa SAD razgovarati o završetku rata"

Mađarski šef diplomatije umanjuje skandal s Lavrovom: "Rekao sam šta govorim i javno"

Iranci zaprijetili napadima na američke kompanije: Na meti Microsoft, Google, Apple, Intel, IBM, Tesla i Boeing