Dvostranačka grupa zakonodavaca u utorak je pozvala administraciju Donalda Trampa da uvede sankcije Miloradu Dodiku zbog podrivanja mira i sigurnosti na Balkanu, pet mjeseci nakon što je predsjednik SAD ukinuo prethodne kaznene mjere.U pismu koje je ekskluzivno pribavio <a href="https://thehill.com/policy/international/5804559-bipartisan-call-trump-milorad-dodik-bosnian-serb-leader/">The Hill</a>, senatori i zastupnici zatražili su od ministra finansija Skota Besenta i državnog sekretara Marka Rubija da sankcionišu Dodika u skladu sa saveznim zakonom. Grupa je navela da su mjere trebale biti uvedene 18. marta.Inicijativu predvode senatori Džin Šahin, vodeća članica Odbora za vanjske poslove Senata, i Tom Tilis.- Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske, smijenjen je s funkcije 2025. godine, osuđen na godinu zatvora i zabranjeno mu je bavljenje politikom šest godina zbog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine."Dejtonski mirovni sporazum okončao je rat u Bosni i Hercegovini 1995. godine, koji je trajao tri i po godine, odnio oko 100.000 života i raselio više od 2 miliona ljudi, pri čemu su većina žrtava bili Bošnjaci muslimani.Sporazum je uspostavio vlast s tročlanim predsjedništvom, sa po jednim predstavnikom tri glavne etničke grupe – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Dodik je predstavljao bosanske Srbe, koji su većinski pravoslavci i uglavnom žive na teritoriji Republike Srpske, na istočnom dijelu zemlje uz granicu sa Srbijom.Administracija Joea Bidena uvela je sankcije Dodiku 2022. godine zbog korupcije i prijetnji stabilnosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, a dodatno je sankcionisala članove njegove porodice u januaru 2025. godine, navodi The Hill.U tekstu se podsjeća kako je Donald Tramp ukinuo sankcije Dodiku, njegovoj porodici i saradnicima u oktobru, bez obrazloženja. Međutim, srbijanski zvaničnici su, prema izvještajima, naznačili da su tiho radili na uspostavljanju saradnje sa Sjedinjenim Državama, uz održavanje prijateljskih odnosa s Rusijom.- Iako prepoznajemo da je odluka Trampove administracije da ukloni gospodina Dodika i njegove saradnike sa liste finansijskih i viznih sankcija možda bila pokušaj da se Bosna i Hercegovina usmjeri ka većoj političkoj stabilnosti, njegovi kasniji postupci jasno pokazuju da nema interesa da ide tim putem - napisali su zakonodavci, prenosi The Hill.Među ostalim potpisnicima su senatori Čak Grasli; Rodžer Viker, predsjednik Odbora za oružane snage Senata; Dik Durbin; i Elizabet Voren, vodeća članica Odbora za bankarstvo, stanovanje i urbani razvoj. Pismo su potpisali i zastupnici Majk Tarner i An Vagner.<h2>Neustavni dan Republike Srpske</h2>Zakonodavci su naveli više primjera Dodikovog zagovaranja otcjepljenja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, čime podriva Dejtonski sporazum i krši odredbe Zakona o odobrenju nacionalne odbrane za 2026. godinu (NDAA).NDAA sadrži odredbu koja zahtijeva sankcije protiv pojedinaca koji prijete "miru, sigurnosti, stabilnosti ili teritorijalnom integritetu bilo kojeg dijela država Zapadnog Balkana".- Zakon, koji definiše jasne kriterije, zahtijeva uvođenje sankcija najkasnije 90 dana nakon stupanja na snagu, što je 18. mart 2026. godine - napisala je dvostranačka grupa, navodeći brojne primjere.Zakonodavci su istakli Dodikovo učešće u proslavi 9. januara, zabranjenog Dana Republike Srpske, koji je proglašen neustavnim.Također su naglasili Dodikov uticaj na njegovu stranku SNSD i predsjednika Republike Srpske Sinišu Karana, te ukazali na angažman lobističke firme u Vašingtonu s ciljem da "osigura podršku Sjedinjenih Država i ostvari nezavisnost Republike Srpske".<h2>Spomenuli i Košarca</h2>Zakonodavci su naveli da je, nakon što je Trsmpova administracija uklonila Dodika sa liste sankcija, on koristio svoj javni prostor da zagovara napuštanje mirovnog sporazuma iz 1995., uključujući "podjelašku retoriku" protiv etničkih manjina u zemlji.Također su spomenuli drugog bh. zvaničnika, Stašu Košarca, koji je nedavno uklonjen sa američke liste sankcija, a koji je poslao "paramilitarnu kacigu iz nacističke ere“ uredu međunarodnog nadzora mira (OHR). Zakonodavci su naveli da je Košarac optužio visokog predstavnika da je okupator i tvrdio da će uskoro "napustiti zemlju".- Ovaj slučaj je dio kontinuiranog obrasca ponašanja gospodina Dodika i njegovih saradnika koji kritikuju i podrivaju autoritet Ureda visokog predstavnika. Sjedinjene Američke Države imale su važnu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. U našem je nacionalnom sigurnosnom interesu da osiguramo da oni koji pokušavaju potkopati više od trideset godina teško stečenog mira budu pozvani na odgovornost prije nego što dođe do veće nestabilnosti - navodi se u pismu, prenosi The Hill.

Zakonodavci su naveli više primjera Dodikovog zagovaranja otcjepljenja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, čime podriva Dejtonski sporazum

Grupa zakonodavaca pozvala Trampovu administraciju da ponovo uvede sankcije Dodiku: Otkriven sadržaj pisma koje su uputili

Specijalni izaslanik SAD-a Stiv Vitkof (Steve Witkoff) izjavio je danas da se sastanci s Iranom očekuju "ove sedmice" te da predsjednik Donald Tramp želi postići "mirovni sporazum", uprkos nastavku američko-izraelskih napada na Iran.- Vjerujemo da će sastanci biti ove sedmice. Svakako se tome nadamo. Brodovi prolaze. To je vrlo, vrlo dobar znak i mislim da predsjednik želi mirovni sporazum - rekao je Vitkof tokom obraćanja na investicijskom forumu u Majamiju.On je pojasnio da pod "stvarnim pregovorima" misli na direktne razgovore koji traju sve dok se ne postigne dogovor. "To smo i ponudili", dodao je.<h2>Tramp: Oni su devastirani</h2>Predsjednik Donald Tramp rekao je novinarima prije puta u Majami da Iran traži pregovore.&nbsp;- Oni su devastirani. Razgovaraju, i mi razgovaramo, sada žele postići dogovor - rekao je.Državni sekretar Marko Rubio izjavio je da Vašington očekuje da će vojna kampanja protiv Irana biti završena "za nekoliko sedmica, a ne mjeseci" te da SAD može ostvariti svoje ciljeve bez slanja kopnenih snaga.<h2>Više od 1.340 poginulih od početka napada</h2>SAD i Izrael izvode zračne napade na Iran od 28. februara, pri čemu je poginulo više od 1.340 osoba. Iran je odgovorio napadima dronovima i raketama na Izrael, Jordan, Irak i zemlje Zaljeva u kojima se nalaze američki vojni kapaciteti, prouzrokujući ljudske žrtve i materijalnu štetu te ometajući globalna tržišta i zračni promet.Od početka sukoba poginulo je najmanje 13 pripadnika američkih oružanih snaga, a rat je doveo do rasta cijena energenata i poremećaja u pomorskom prometu kroz Hormuški tjesnac.

On je pojasnio da pod "stvarnim pregovorima" misli na direktne razgovore koji traju sve dok se ne postigne dogovor

Vitkof: Sastanci s Iranom očekuju se ove sedmice, Tramp želi mirovni sporazum

Više od 20 civila izgubilo je život u napadima na stambene zone u iranskom glavnom gradu Teheranu i kurdskoj pokrajini Kermanšah, prema izvještajima iranskih medija.

<blockquote class="twitter-tweet">Red Crescent teams in Iran&#39;s capital, Tehran, are risking their lives to pull survivors from the rubble of damaged residential buildings amid the constant threat of further US and Israeli strikes. Al Jazeera’s <a href="https://twitter.com/Hamza_Africa?ref_src=twsrc%5Etfw">@Hamza_Africa</a> reports. <a href="https://t.co/6tRgF6e3kZ">pic.twitter.com/6tRgF6e3kZ</a>&mdash; Al Jazeera English (@AJEnglish) <a href="https://twitter.com/AJEnglish/status/2037575962469056956?ref_src=twsrc%5Etfw">March 27, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U Teheranu je 10 stanara stambenog kompleksa u okrugu Šahr-e Rej poginulo tokom raketnog napada, izvijestila je danas državna novinska agencija IRNA, pozivajući se na glasnogovornika vatrogasne službe.U gradu Kermanšahu, na zapadu zemlje, pogođeno je više od 10 stambenih jedinica, navodi ured guvernera. U napadu je poginulo trinaest osoba, uključujući dvoje djece.Napadnute su i dvije čeličane u Isfahanu u središnjem Iranu i u Ahvazu na jugozapadu zemlje. U objema tvornicama oštećeni su dijelovi sistema za opskrbu električnom energijom, kao i jedna radionica.Prema izvještajima, u Isfahanu je jedna osoba smrtno stradala, a dvije su povrijeđene.

Više od 20 civila izgubilo je život u napadima na stambene zone u iranskom glavnom gradu Teheranu i kurdskoj pokrajini Kermanšah

Napadnute stambene zgrade u Iranu, poginulo najmanje 20 ljudi

Teheran je pristao na zahtjev Ujedinjenih naroda za omogućavanje sigurnog prolaza humanitarnih brodova kroz Hormuški moreuz, prenijeli su danas iranski mediji.- Iran je pristao na zahtjev UN-a za siguran prolaz brodova koji prevoze humanitarnu pomoć kroz Hormuški tjesnac - izvijestio je Times of Tehran putem američke društvene mreže X, pozivajući se na iranskog ambasadora u Ženevi.Teheran je pristao da "olakša i ubrza" transport humanitarne pomoći kroz Hormuški moreuz, ističe iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi.Ali Bahreini dodaje da je Teheran prihvatio zahtjev UN-a da omogući siguran prolaz humanitarne pomoći i pošiljki poljoprivrednih proizvoda kroz ovaj kritični plovni put, ključnu arteriju za globalno snabdijevanje naftom.Napetosti u regiji eskalirale su od 28. februara, kada su SAD i Izrael pokrenuli zajedničku ofanzivu na Iran, pri čemu je poginulo više od 1.340 osoba, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Hameneija.Teheran je uzvratio nizom napada dronovima i raketama na Izrael, Jordan, Irak i zemlje Zaljeva u kojima su smješteni američki vojni kapaciteti, što je prouzrokovalo ljudske žrtve i materijalnu štetu, dok su globalna tržišta i avijacija osjetili posljedice.Iran je također zatvorio Hormuški tjesnac za većinu brodova, ključnu rutu za transport nafte koja normalno prevozi oko 20 miliona barela dnevno i približno 20 posto globalne trgovine ukapljenim prirodnim plinom.

Teheran je pristao da "olakša i ubrza" transport humanitarne pomoći kroz Hormuški moreuz, ističe iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama

Iran odobrio siguran prolaz humanitarnim brodovima kroz Hormuz

Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio izjavio je u petak pred polazak iz Le Bourgeta kod Pariza da SAD u sukobu s Iranom može ostvariti vojne ciljeve bez upućivanja kopnenih trupa u region.Govoreći novinarima na aerodromu Bourget u Le Bourgetu, nedaleko od Pariza, Rubio je poručio da Sjedinjene Američke Države mogu postići ratne ciljeve oslanjajući se isključivo na zračne i pomorske kapacitete.- Uništit ćemo njihovu mornaricu, uništit ćemo njihovu ratnu avijaciju i značajno ćemo uništiti njihove lansere projektila kako se više nikada ne bi mogli kriti iza tih sredstava da bi došao do nuklearnog oružja", rekao je Rubio.Dodao je da SAD ostvaruje sve te ciljeve, da su "ispred plana" u većini segmenata i da ih mogu ispuniti bez ikakvih kopnenih trupa.<h2>Slanje trupa na Bliski istok</h2>Ipak, više od 1.000 dodatnih pripadnika američkih oružanih snaga naređeno je da bude upućeno u region. Objašnjavajući razlog slanja pojačanja na Bliski istok, Rubio je naveo da predsjednik Donald Trump "mora biti spreman na više scenarija", ne ulazeći u detalje o tome koje bi situacije mogle nastupiti.Rubio je naglasio da će rat, prema planovima administracije, trajati sedmicama, a ne mjesecima.- Kao što je Ministarstvo rata dosljedno naglašavalo, u toj operaciji smo na planu ili ispred njega i očekujemo da ćemo je okončati u odgovarajućem trenutku, za nekoliko sedmica, a ne mjeseci - istakao je on.<h2>Uloga Rusije</h2>Osvrnuo se i na ulogu Rusije u sukobu, poručivši da "ništa što Rusija radi za Iran ni na koji način ne ometa niti utiče na naše operacije ili njihovu efikasnost".CNN je ranije objavio da Rusija pruža Iranu obavještajne podatke o lokacijama i kretanju američkih trupa, brodova i aviona, pozivajući se na više izvora upoznatih s američkim obavještajnim izvještajima o toj temi.

Rubio je naglasio da će rat, prema planovima administracije, trajati sedmicama, a ne mjesecima

Marko Rubio na konferenciji sa Viktorom Orbanom 

Rubio: SAD mogu postići ciljeve u Iranu bez trupa na kopnu

Hakerska grupa Handala Hack Team, koju zapadni istraživači smatraju jednim od paravana koje koriste iranske državne kibernetičke obavještajne službe, uspjela je provaliti u privatni Gmail nalog direktora FBI-ja Kaša Patela (Kash Patel), nakon čega je na internetu objavila niz njegovih ličnih fotografija i dokumenata.FBI je u petak potvrdio da je do napada došlo, ističući da su poduzeti "svi potrebni koraci za smanjenje potencijalnih rizika", te da kompromitovani materijali imaju "historijsku prirodu i ne sadrže vladine informacije", prenosi Reuters.

<blockquote class="twitter-tweet">If you have information on Iranian malicious cyber actors, such as Parsian Afzar Rayan Borna, Handala, or associated groups or individuals, contact us with any information, such as names, online personas, and locations. <a href="https://t.co/KDGPuWhJkC">pic.twitter.com/KDGPuWhJkC</a>&mdash; Rewards for Justice (@RFJ_USA) <a href="https://twitter.com/RFJ_USA/status/2037587441482105045?ref_src=twsrc%5Etfw">March 27, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Ukoliko raspolažete informacijama o iranskim zlonamjernim cyber akterima, poput Parsian Afzar Rayan Borna, Handala ili s njima povezanih grupa i pojedinaca, obratite nam se sa svim dostupnim podacima, uključujući imena, online identitete i lokacije - saopćeno je iz State Departmenta.<h2>Cigare, rum i više od 300 poruka</h2>Na svojoj web stranici Handala je objavila niz ličnih fotografija Patela na kojima se vidi kako puši cigare, vozi starinski kabriolet, ali i fotografiše se u ogledalu držeći veliku bocu ruma, objavio je CNBC.Osim fotografija, objavljeno je i više od 300 e-mail poruka koje djeluju kao kombinacija privatne i poslovne komunikacije iz perioda od 2010. do 2019. godine. Reuters nije mogao nezavisno potvrditi autentičnost objavljenih poruka, ali Gmail adresa za koju Handala tvrdi da ju je kompromitovala podudara se s adresom koja je ranije povezivana s Patelom u prethodnim curenjima podataka, evidentiranim od strane kompanije District 4 Labs koja prati aktivnosti na dark webu.Handala je u posljednje vrijeme preuzela odgovornost i za druge napade. Tako su naveli da su 11. marta izveli hakerski napad na kompaniju za medicinsku opremu Stryker iz američke savezne države Mičigen, tvrdeći da je tada obrisana velika količina podataka. Dan kasnije su iznijeli tvrdnju da su objavili lične podatke desetina zaposlenih u odbrambenoj kompaniji Lockheed Martin koji rade na Bliskom istoku.<h2>Kibernetički rat kao psihološki pritisak</h2>Gil Mesing, šef kabineta izraelske kompanije za kibernetičku sigurnost Check Point, izjavio je da ova operacija protiv Patela predstavlja dio šire iranske strategije čiji je cilj kompromitovanje američkih zvaničnika i stvaranje osjećaja ranjivosti.- Iranci pucaju svime što imaju - kazao je Mesing.Iranski hakeri, koji su nakon početka koordiniranih napada SAD-a i Izraela na Islamsku Republiku u početku djelovali suzdržano, sada sve otvorenije istupaju i javno se hvale svojim operacijama kako sukob traje.Ovakvi napadi nisu bez presedana. Još 2016. godine hakeri su provalili u privatni Gmail nalog Džona Podeste (John Podesta), šefa kampanje Hilari Klinton (Hillary Clinton), dok su 2015. godine tinejdžerski hakeri kompromitovali lični AOL nalog tadašnjeg direktora CIA-e Džona Brenana (John Brennan).Američka obavještajna procjena od 2. marta, u koju je Reuters imao uvid, predviđa da bi Iran i njegovi saveznici mogli odgovoriti na ubistvo vrhovnog vođe Alija Hamneija (Ali Khamenei) napadima nižeg intenziteta na američke digitalne mreže.Postoji i mogućnost da iranski hakeri raspolažu dodatnim kompromitujućim materijalima. Prošle godine grupa koja djeluje pod pseudonimom "Robert" izjavila je za Reuters da razmatra objavu čak 100 gigabajta podataka ukradenih od Suzi Vajls (Susie Wiles) i drugih bliskih saradnika predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump).

Objavljene privatne fotografije i stotine mailova Kaša Patela

Hakeri upali u mail šefa FBI-ja: Amerika nudi 10 miliona dolara za informacije o iranskim hakerima

Sjedinjene Američke Države mogu s velikom sigurnošću potvrditi da je uništeno tek oko jedne trećine iranskog raketnog arsenala, pokazuju najnoviji obavještajni podaci.Ova procjena dolazi u trenutku kada rat SAD-a i Izraela protiv Irana ulazi u drugi mjesec, a značajno odstupa od optimističnih izjava predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump).Status još jedne trećine iranskog arsenala ostaje "manje jasan", navodi pet izvora upoznatih s obavještajnim podacima. Prema njihovim riječima, bombardovanja su vjerovatno oštetila, uništila ili zatrpala dio raketa u širokoj mreži podzemnih tunela i bunkera. Isti izvori naglašavaju da je slična situacija i s dronovima – pouzdano se može tvrditi da je uništena tek jedna trećina tih kapaciteta.Ova do sada neobjavljena procjena ukazuje na to da Teheran i dalje raspolaže značajnim vojnim potencijalom, te da postoji mogućnost oporavka dijela oštećenih ili zatrpanih projektila nakon završetka sukoba.<h2>Udar na Trampove tvrdnje</h2>Ovakvi podaci direktno dovode u pitanje tvrdnje predsjednika Trampa, koji je u četvrtak izjavio da je Iranu ostalo "vrlo malo raketa". Ipak, i sam je indirektno priznao prijetnju preostalog naoružanja, posebno u kontekstu mogućeg raspoređivanja američkih snaga radi osiguranja Hormuškog moreuza.- Problem s moreuzom je sljedeći: recimo da odradimo odličan posao. Kažemo da smo uništili 99 posto njihovih raketa. Onaj 1 posto je neprihvatljiv, jer taj 1 posto je projektil koji pogađa trup broda vrijednog milijardu dolara - rekao je Tramp na sjednici kabineta.Demokratski zastupnik i veteran američkih marinaca Set Moulton (Seth Moulton) upozorio je na oprez:- Ako su Iranci pametni, zadržali su dio svojih kapaciteta – ne koriste sve što imaju. Oni čekaju u zasjedi.Američka Centralna komanda (CENTCOM) tvrdi da operacija nazvana "Epic Fury", pokrenuta 28. februara, napreduje prema planu. Do sada je pogođeno više od 10.000 iranskih vojnih ciljeva, dok se navodi da je uništeno 92 posto velikih plovila iranske mornarice. Ipak, iz CENTCOM-a nisu precizirali koliki je tačan procenat uništenih raketnih i dronovskih kapaciteta.Jedan od ključnih izazova za američke snage ostaje nepoznat broj raketa koje je Iran sakrio u podzemne bunkere prije početka sukoba. Procjene variraju – Izrael tvrdi da ih je bilo oko 2.500, dok nezavisni analitičari govore o brojci i do 6.000.<h2>Iran nastavlja s napadima</h2>Uprkos intenzivnim bombardovanjima, Iran je pokazao da i dalje raspolaže značajnim vojnim sredstvima. Samo u četvrtak ispaljeno je 15 balističkih raketa i 11 dronova prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima.Prošle sedmice demonstrirani su i novi kapaciteti, kada su prvi put lansirane rakete dugog dometa prema američko-britanskoj vojnoj bazi Diego Garcia u Indijskom okeanu.Stručnjakinja za iranske raketne snage sa univerziteta Sciences Po u Parizu, Nikol Grajevski (Nicole Grajewski), smatra da su američke vlasti preuveličale uspjeh operacije.- Činjenica da su uspjeli održati ovakav tempo napada ukazuje na to da su SAD preuveličavale uspjeh svoje operacije - rekla je Grajevski, dodajući da Iran vjerovatno i dalje raspolaže s oko 30 posto operativnih raketnih kapaciteta, skrivenih u brojnim podzemnim kompleksima.Američki ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth) nedavno je ukazao na složenost situacije.- Iran je ogromna zemlja. Baš kao i Hamas sa svojim tunelima u Gazi, Iranci su sva ekonomska i humanitarna sredstva preusmjerili u tunele i rakete - izjavio je Hegset, ne navodeći precizne podatke o uništenom naoružanju.

Ova procjena značajno odstupa od optimističnih izjava predsjednika Donalda Trampa

Američki obavještajci razotkrili stvarno stanje: "Uništena je tek trećina iranskih raketa"

Agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR) objavila je u petak da je više od milion ljudi u Libanu prisiljeno napustiti svoje domove od eskalacije libansko-izraelskog sukoba 2. marta, upozoravajući na "produbljivanje humanitarne krize".UNHCR je naveo u saopćenju da raseljeni sada čine otprilike jednog od pet stanovnika te zemlje.- Raseljenje se sada proteže od juga i doline Beka do Bejruta i sjevera, a broj i dalje raste - saopćio je UNHCR.Agencija je primijetila da se čak i u raseljavanju ljudi više ne osjećaju sigurno. Napomenula je da su izraelski napadi prošle sedmice pogodili centar Bejruta, uključujući gusto naseljene zajednice, te da je jedan udar pao "samo blok dalje od škole u kojoj su smještene raseljene porodice".Dodala je da su kontinuirani napadi ostavili civile u stalnom strahu, a očekuje se da će psihološki danak, posebno na djeci, "trajati daleko nakon trenutnog sukoba".Agencija je saopćila da pristup sigurnosti postaje "sve teži". Napominje se da je uništenje ključnih mostova u južnom Libanu odsjeklo kompletne kvartove "izolirajući više od 150.000 ljudi i ozbiljno ograničavajući humanitarni pristup", prenosi Xinhua.

Raseljenje se sada proteže od juga i doline Beka do Bejruta i sjevera, a broj i dalje raste

Više od milion ljudi u Libanu prisiljeno napustiti domove

UNHCR: Više od milion ljudi u Libanu prisiljeno napustiti domove

Izraelska vojska potvrdila je da je ponovo izvela napad na iranski reaktor s teškom vodom u Araku, navodeći da je riječ o "ključnoj infrastrukturi za proizvodnju plutonija za nuklearno oružje", nakon što je Iran pokušao obnoviti ovu lokaciju.<h2>Novi udari na postrojenje</h2>Kako su saopćile izraelske vlasti, zračne snage su tokom rata u junu 2025. godine već bombardovale djelimično izgrađeni kompleks poznat kao Istraživački reaktor s teškom vodom Khondab, koji se nalazi u centralnom dijelu Irana.- Kasnije su identifikovani ponovljeni pokušaji rekonstrukcije od strane iranskog režima na toj lokaciji. Stoga je IDF ponovo udario na postrojenje - navodi se u saopćenju vojske.Izraelska vojska je prije današnjeg napada izdala upozorenje i pozvala stanovnike u okolnim područjima da se sklone na sigurno.Lokacija u Araku prvobitno je projektovana tako da omogućava relativno jednostavnu proizvodnju plutonija, koji se može koristiti za izradu nuklearnog oružja.<h2>Redizajn postrojenja</h2>Prema sporazumu o iranskom nuklearnom programu iz 2015. godine, ovo postrojenje je redizajnirano kako bi se smanjio rizik od razvoja nuklearnog naoružanja, a jezgro reaktora je uklonjeno i ispunjeno betonom.U najnovijem saopćenju IDF navodi da se teška voda, čak i u trenutnom stanju, "takođe može koristiti kao izvor neutrona za nuklearno oružje", te dodaje da je "uprkos eksplicitnim međunarodnim obavezama, prije svega nuklearnom sporazumu, iranski režim sistematski izbjegavao konverziju reaktora kako ne bi omogućio proizvodnju plutonija pogodnog za oružje te je čak namjerno naredio da se konverzija ne završi."Izraelska vojska također tvrdi da je ovo postrojenje imalo značajnu ekonomsku ulogu za iranske vlasti, služeći kao izvor prihoda za Iransku organizaciju za atomsku energiju i generišući desetine miliona dolara godišnje.

Izraelska vojska je prije današnjeg napada izdala upozorenje i pozvala stanovnike u okolnim područjima da se sklone na sigurno

Izrael ponovo gađao ključno iransko nuklearno postrojenje, tvrde da ga je Teheran pokušao staviti u pogon

Njemački kancelar Fridrih Merc u petak je doveo u pitanje učinkovitost vojne kampanje Sjedinjenih Američkih Država i Izraela u Iranu.- Jednostavno nisam uvjeren da će ono što Izrael i SAD trenutno rade zaista uspjeti - rekao je tokom konferencije dnevnog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung u Frankfurtu.- Imam ozbiljne sumnje postoji li uopće strategija i da li se ta strategija uspješno provodi. U tom smislu, to bi moglo trajati duže i stvari se vjerovatno neće poboljšati - dodao je.Merz je rekao da se Amerikanci i Izraelci “svakim danom sve dublje uvlače u ovaj sukob”.Upozorio je da SAD i Izrael neće moći ostvariti promjenu režima, ukoliko je to njihov cilj.

Nije uvjeren da će “ono što rade Izrael i SAD zaista uspjeti”

Merc kritikovao vojnu strategiju SAD-a i Izraela u Iranu

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan izjavio je u petak da cijenu “besmislenog, nezakonitog i nepotrebnog rata koji potresa našu regiju” ne plaćaju samo strane u sukobu, već “cijelo čovječanstvo.”Erdoan je ove izjave dao tokom sastanka o strategiji Turske u okviru Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Istanbulu, naglašavajući značaj dijaloga i diplomatije u kontekstu trenutnog rata na Bliskom istoku.- Kada diplomacija i dijalog nude zajednički temelj, teret sabotiranja tih puteva plaća cijelo čovječanstvo - rekao je Erdoan, upozoravajući da će, ukoliko sukobi budu nastavili, troškovi biti ogromni, a geografska udaljenost neće pružiti zaštitu.Dodao je da se posljedice rata osjećaju globalno, utičući na energetska tržišta, proizvodnju, informacione tehnologije, transport i trgovinske mreže.

Naglasio je važnost diplomatije i upozorava na globalni utjecaj sukoba na Bliskom istoku

Erdoan: Cijenu besmislenog, nezakonitog i nepotrebnog rata plaća cijelo čovječanstvo

Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) optužio je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je iznio neistinite tvrdnje o američkim uslovima za sigurnosne garancije Ukrajini.<h2>"Zna da to nije istina"</h2>Rubio je reagovao nakon izjave Zelenskog da su Sjedinjene Američke Države navodno uslovile sigurnosne garancije prepuštanjem dijela teritorije Rusiji.- To je laž - poručio je šef američke diplomatije novinarima nakon sastanka G7 održanog u okolini Pariza.- Vidio sam da je Zelenski to rekao i žalosno je što je to izgovorio jer zna da to nije istina - dodao je Rubio, dok pregovori o okončanju četverogodišnjeg rata i dalje nemaju konkretan ishod.Ranije je Zelenski u izjavi za Reuters naveo da su Sjedinjene Američke Države ponudile sigurnosne garancije potrebne za mirovni sporazum, ali uz uslov da Ukrajina prepusti istočnu regiju Donbas Rusiji.<h2>Reakcija iz Moskve</h2>Na ovu izjavu reagovao je i ruski izaslanik Kiril Dmitrijev, koji je istakao da Moskva takav stav dočekuje s odobravanjem.- Rekao je važnu stvar... napokon je shvatio da je stav SAD-a takav da će podržati sigurnosna jamstva samo ako Ukrajina napusti Donbas - kazao je.Regija Donbas obuhvata oblasti Luhansk i Doneck. Prema podacima Instituta za proučavanje rata (ISW), Rusija ima gotovo potpunu kontrolu nad Luhanskom oblasti, dok u Doneckoj kontroliše oko 75 posto teritorije.

Vidio sam da je Zelenski to rekao i žalosno je što je to izgovorio jer zna da to nije istina, rekao je

Rubio: Zelenski laže, žalosno je da je to izgovorio

Ruski predsjednik Vladimir Putin (Vladimir Putin) izjavio je danas da Moskva ne isključuje mogućnost poboljšanja odnosa s evropskim državama.Govoreći na sjednici ruskog Vijeća sigurnosti, Putin je naglasio da Rusija "nikada nije odbacila razvoj tih odnosa, niti njihovu obnovu", navodi se u transkriptu koji je objavio Kremlj.Kao ključni uzrok pogoršanja odnosa ponovo je naveo svrgavanje promoskovskog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, nakon masovnih protesta 2014. godine.Putin je govorio o "državnom udaru" koji su, prema njegovim riječima, podržale Sjedinjene Američke Države i nekoliko evropskih država, prenosi agencija dpa.Prema njegovim riječima, taj događaj označio je početak "lanca tragičnih događaja koji se u Ukrajini odvijaju i danas".- Treba razmotriti stanje odnosa s evropskim državama, posebno s EU - poručio je ruski predsjednik.Na istom sastanku procjene odnosa iznio je i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, ali Kremlj nije objavio detalje njegovog obraćanja.

Govoreći na sjednici ruskog Vijeća sigurnosti, Putin je naglasio da Rusija "nikada nije odbacila razvoj tih odnosa, niti njihovu obnovu"

Putin: Ne isključujemo poboljšanje odnosa s europskim državama

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi) oglasio se nakon snažnih izraelskih napada na ključnu infrastrukturu Irana, iznoseći ozbiljne optužbe na račun Tel Aviva i Vašingtona.Prema informacijama koje je objavio na platformi X, mete napada bile su dvije najveće iranske čeličane, jedna strateški važna elektrana, ali i civilna nuklearna postrojenja.<h2>Direktne optužbe protiv SAD-a</h2>Aragči je naglasio da Izrael nije djelovao samostalno, tvrdeći da je operacija izvedena u koordinaciji sa Sjedinjenim Američkim Državama, što dodatno podiže tenzije u regionu.- Izrael tvrdi da je djelovao u koordinaciji sa SAD-om. Ovaj napad direktno proturječi produženom roku za diplomatiju koji je postavio predsjednik SAD-a - poručio je iranski šef diplomatije.<h2>Najava oštre reakcije</h2>Prema navodima iz Teherana, ovim napadima urušeni su svi aktuelni diplomatski napori. Aragči je uputio jasnu poruku nakon udara na iransku infrastrukturu:- Iran će naplatiti visoku cijenu za ove izraelske zločine - istakao je ministar.Stručnjaci upozoravaju da bi napadi na nuklearna postrojenja i energetski sektor mogli izazvati ozbiljnu eskalaciju sukoba u regionu, budući da je Iran pogođen u ključne dijelove svoje ekonomije i industrije.

Oglasio se nakon snažnih izraelskih napada na ključnu infrastrukturu Irana

Aragči najavio: "Izrael će platiti visoku cijenu za zločine"

FBI je potvrdio da su hakeri napali mail šefa agencije, dodavši da nije došlo do kompromitacije osjetljivih podataka."Zlonamjerni akteri" ciljali su lični e-mail Kaša Patela, rekao je glasnogovornik agencije.Podaci koje su hakeri pokušali kompromitirati bili su "historijske prirode i ne uključuju nikakve državne informacije", dodao je.Grupa Handala Hack, povezana s Iranom, javno je preuzela odgovornost za proboj u Patelov e-mail, objavivši fotografije direktora i njegov navodni životopis.

Grupa Handala Hack, povezana s Iranom, javno je preuzela odgovornost za proboj u Patelov e-mail

FBI potvrdio da su hakeri napali e-mail Kaša Patela

Cijene nafte danas su premašile 111 dolara po barelu na međunarodnim tržištima, dok ulagači s oprezom prate moguće diplomatske pomake između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.Na londonskoj berzi poslijepodne je barel nafte bio skuplji za 3,46 dolara u odnosu na jučerašnje zatvaranje trgovine, dostižući cijenu od 111,47 dolara. Na američkom tržištu cijena je porasla za 4,08 dolara i iznosila je 98,56 dolara po barelu.Tržišta su, uprkos ponovnom odgađanju otvaranja Hormuškog tjesnaca od strane SAD-a, zadržala visoke vrijednosti.<h2>Tramp ponono produžio rok Iranu</h2>Američki predsjednik Donald Tramp u četvrtak je u zadnjem trenutku produžio rok koji je postavio Iranu za otvaranje Hormuškog moreuza, ovog puta za dodatnih 10 dana.To znači da, ukoliko tjesnac ne bude otvoren, Sjedinjene Američke Države planiraju od 6. aprila napad na iransku energetsku infrastrukturu.Izraelski ministar odbrane, Beni Kac, upozorio je da napadi na Iran neće prestati.Nakon američko-izraelskog udara krajem februara, Iran je preuzeo kontrolu nad Hormuzom, zabranivši prolazak brodovima povezanima s Izraelom, SAD-om i njihovim saveznicima. Teheran ističe da moreuz nije zatvoren te da je prolaz dozvoljen brodovima “prijateljskih zemalja” uz koordinaciju iranske mornarice.Prošle noći Izrael i SAD ponovno su gađali mete u Iranu, dok je iranska vojska odgovorila ispaljivanjem projektila i dronova prema Izraelu i američkim bazama u zemljama Perzijskog zaljeva.<h2>Analitičari upozoravaju na stalni rizik</h2>Blokada Hormuškog moreuza dosad je izbacila s tržišta oko osam miliona barela nafte dnevno. Analitičari ING-a, Eva Mantej i Voren Paterson, upozoravaju da se geopolitički rizik neće značajno smanjiti i da prijeti još veći pad dostupne nafte.Rusija je u međuvremenu najavila moguće uvođenje zabrane izvoza benzina, koja bi trebala stupiti na snagu 1. aprila i obuhvatiti sve tržišne sudionike, prenosi novinska agencija Interfax, pozivajući se na izvore upoznate sa sastankom potpredsjednika vlade Aleksandera Novaka i direktora naftnih kompanija. Do sada je izvoz bio zabranjen samo kompanijama koje ne proizvode gorivo.Nije precizirano koliko bi zabrana mogla trajati, a jedan izvor spomenuo je maksimalno tri mjeseca.Na sastanku u ministarstvu energetike, Novak je naglasio da vlada treba što prije poduzeti mjere kako bi spriječila poskupljenje goriva na benzinskim postajama i osigurala stabilnost domaćeg tržišta, u uvjetima globalne energetske krize, prenosi agencija TASS.Odvojeni podaci Organizacije zemalja izvoznica nafte pokazuju da je barel košarice nafte članica u četvrtak bio skuplji za 5,20 dolara, dosegnuvši cijenu od 122,16 dolara.

Grupa zakonodavaca pozvala Trampovu administraciju da ponovo uvede sankcije Dodiku: Otkriven sadržaj pisma koje su uputili

Vitkof: Sastanci s Iranom očekuju se ove sedmice, Tramp želi mirovni sporazum

Napadnute stambene zgrade u Iranu, poginulo najmanje 20 ljudi

Iran odobrio siguran prolaz humanitarnim brodovima kroz Hormuz

Rubio: SAD mogu postići ciljeve u Iranu bez trupa na kopnu

Hakeri upali u mail šefa FBI-ja: Amerika nudi 10 miliona dolara za informacije o iranskim hakerima

Američki obavještajci razotkrili stvarno stanje: "Uništena je tek trećina iranskih raketa"

UNHCR: Više od milion ljudi u Libanu prisiljeno napustiti domove

Izrael ponovo gađao ključno iransko nuklearno postrojenje, tvrde da ga je Teheran pokušao staviti u pogon

Merc kritikovao vojnu strategiju SAD-a i Izraela u Iranu

Erdoan: Cijenu besmislenog, nezakonitog i nepotrebnog rata plaća cijelo čovječanstvo

Rubio: Zelenski laže, žalosno je da je to izgovorio

Putin: Ne isključujemo poboljšanje odnosa s europskim državama

Aragči najavio: "Izrael će platiti visoku cijenu za zločine"

FBI potvrdio da su hakeri napali e-mail Kaša Patela

Tramp opet odgodio rok Iranu, nafta skočila iznad 111 dolara

Globus

Grupa zakonodavaca pozvala Trampovu administraciju da ponovo uvede sankcije Dodiku: Otkriven sadržaj pisma koje su uputili

Vitkof: Sastanci s Iranom očekuju se ove sedmice, Tramp želi mirovni sporazum

Napadnute stambene zgrade u Iranu, poginulo najmanje 20 ljudi

Iran odobrio siguran prolaz humanitarnim brodovima kroz Hormuz

Rubio: SAD mogu postići ciljeve u Iranu bez trupa na kopnu

Hakeri upali u mail šefa FBI-ja: Amerika nudi 10 miliona dolara za informacije o iranskim hakerima

Američki obavještajci razotkrili stvarno stanje: "Uništena je tek trećina iranskih raketa"

UNHCR: Više od milion ljudi u Libanu prisiljeno napustiti domove

Izrael ponovo gađao ključno iransko nuklearno postrojenje, tvrde da ga je Teheran pokušao staviti u pogon

Merc kritikovao vojnu strategiju SAD-a i Izraela u Iranu

Erdoan: Cijenu besmislenog, nezakonitog i nepotrebnog rata plaća cijelo čovječanstvo

Rubio: Zelenski laže, žalosno je da je to izgovorio

Putin: Ne isključujemo poboljšanje odnosa s europskim državama

Aragči najavio: "Izrael će platiti visoku cijenu za zločine"

FBI potvrdio da su hakeri napali e-mail Kaša Patela

Tramp opet odgodio rok Iranu, nafta skočila iznad 111 dolara