Novoimenovani visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) imat će historijski zadatak. U BiH stiže u trenutku fantomskih non-papera koji predlažu disoluciju, krize vlasti i fatalne nefunkcionalnosti institucija te sve veće zabrinutosti važnih međunarodnih zvaničnika i intelektualaca zbog situacije u Bosni i Hercegovini.

Istovremeno, imenovanju Šmita se otvoreno usprotivila Rusija, a Milorad Dodik javno je ponovio da neće prihvatiti ovo imenovanje te da je BiH neodrživa država.

Upravo ovo potonje predstavlja i najveći ispit za Šmita. Naime, dejtonska BiH nije tek jedna nefunkcionalna država, nego direktan projekt SAD i njenih evropskih saveznika. Iako je izvorni ustav dao vrlo skromne nadležnosti BiH, jedva dostatne da funkcionira kao država, institucija visokog predstavnika, ugrađena u Dejtonski mirovni sporazum, trebala je služiti kao sredstvo da Bosna i Hercegovina, uprkos domaćim političarima i mehanizmima kočenja, izgradi svoje institucije i stabilizira se kao država.

Taj proces se vrlo uspješno odvijao do 2006., kada je na državni nivo prebačeno na desetine nadležnosti. Međutim, nakon rušenja “aprilskog paketa” 2006. od Silajdžića i Ljubića, pa potom i nezavisnosti Kosova iz 2008., interes zapadnih država za BiH je naglo splasnuo. Istovremeno, ruski utjecaj je znatno povećan, a Milorad Dodik započeo je svoju putešestviju s blokiranjem institucija, dizanjem tenzija prijetnjama otcjepljenjem.

Otad do danas Bosna i Hercegovina politički uglavnom stagnira te sve više postaje bolesnik Evrope, a antizapadne sile u njoj, čini se, kao da odnose pobjedu.

Stoga, nakon više od 10 godina spavanja Valentina Incka (Inzko) i izražavanja zabrinutosti, na Šmitu leži velika odgovornost da povrati povjerenje u instituciju visokog predstavnika, otkoči procese euroatlantskih integracija, omogući državi da institucionalno stane na zdrave noge te suzbije maligni ruski utjecaj u našoj zemlji. Ulog je obraz i ugled Njemačke, kao vodeće evropske sile, ali i cijelog zapadnog svijeta.