Iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine naveli su da Sarajevska hagada trenutno nije dostupna za posjetu zbog tehničkih poteškoća.
- Poštovani posjetitelji, obavještavamo vas da Sarajevska hagada neće biti dostupna za posjetu zbog tehničkih poteškoća. Iskreno se nadamo da će iste biti otklonjene što prije. Zahvaljujemo na razumijevanju i strpljenju - napisali su.
Dalje su naveli da će javnost biti pravovremeno informisana o ponovnom izlaganju Sarajevske hagade putem njihove web stranice i službenih kanala komunikacije.
Sarajevska hagada se od 1894. godine čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, a prije toga je pripadala porodici Kohen.
Otkrivanje Sarajevske hagade među ondašnjim historičarima umjetnosti izazvalo je veliko interesovanje jer je ona predstavljala jedan od rijetkih dokaza da je i kod Jevreja, i pored stroge zabrane iz Božijih zapovijedi ("Ne čini sebi lika rezana niti kakve slike..." - Izlazak 20, 4) bilo zastupljeno i to na vrlo visokoj umjetničkoj razini, figuralno prikazivanje ljudskih i životinjskih likova.
Na osnovu stilske analize iluminacija i minijatura sa njenih stranica utvrđeno je da je knjiga nastala u srednjovjekovnoj Španiji, u oblasti nekadašnje kraljevine Aragon, najvjerovatnije u Barseloni oko 1350. godine - moguće kao dar za vjenčanje članova dvije poznate familije Šošan i Elzar, jer se njihovi grbovi: štit sa rozetom/ružom (hebr. - shoshan) i krilom (hebr. - elazar) nalaze na stranici na kojoj je i grb grada Barselone, između ostalog je navedeno na web stranici Zemaljskog muzeja BiH.
