Sarajevo Film Festival, koji se ove godine održava od 15. do 22. avgusta, nastavlja širiti granice kulturnog doživljaja, nudeći publici raznovrsne lokacije za uživanje u filmskom programu.Uz već prepoznatljive festivalske prostore, ovogodišnje izdanje donosi i nekoliko novih ambijenata, koji dodatno obogaćuju festivalsku mapu grada.<h2>Tri lokacije</h2>U općini Novi Grad publika će imati priliku gledati projekcije na tri atraktivne lokacije: Ljetno kino Centar „Safet Zajko“, kino Novi Grad te novo Ljetno kino Bazen Dobrinja. Program u „Safet Zajko“ parku počinje 15. avgusta svjetskom premijerom filma „Paviljon“ u režiji Dine Mustafića.

Projekcije na ovoj lokaciji počinju u 20:30 sati, dok kino Novi Grad starta s prikazivanjem filmova od 18 sati. Ljetno kino Bazen Dobrinja donosi kasnovečernji filmski ugođaj s početkom u 21 sat.Nova festivalska lokacija, Ljetno kino Bazen Dobrinja, rezultat je saradnje Sarajevo Film Festivala i Općine Novi Grad.

Još jedan novitet dolazi iz općine Ilidža, gdje je smješteno Ljetno piknik kino u Velikom parku – “Ilidža Picnic Cinema”.Inspirisano ljetnim događajima u svjetskim metropolama, ovo kino pod vedrim nebom nudi jedinstven ambijent gledanja filmova u opuštenom, piknik okruženju. Ulaznice su dostupne za pojedince, parove ili grupe, što dodatno podstiče zajednički doživljaj filma i druženja.<h2>Središte dešavanja</h2>Centralna festivalska lokacija ove godine je Festival Garden, novo središte dešavanja smješteno uz Sarajevo City Center. Osmišljeno po uzoru na vodeće svjetske filmske festivale, ovo je prostor u kojem se susreću umjetnost, zabava i partnerstva.Festival Garden bit će domaćin i velikog partija za saradnike i prijatelje Festivala, koji organizuju kolektivi Garden of Dreams i Matinée – simboli urbane muzičke scene regije.Još jedna nova lokacija je Kino Grbavica smješteno u sklopu JU "Međunarodni centar za djecu i omladinu", te ovim sporazumom između Općine Novo Sarajevo i Sarajevo Filim Festivala stanovnici općine će imati priliku uživati u dijelu festivalskog programa u svom neposrednom okruženju.

Program SFF-a obuhvata brojne dodatne lokacije koje već godinama predstavljaju temelj Festivala – Narodno pozorište, Ljetno kino Coca-Cola, Pozorište mladih, Meeting Point, Cineplexx Sarajevo, kao i UNIQO Ljetno kino Stari Grad, gdje će se prikazivati filmovi iz selekcije Open Air.&nbsp;<h2>Kulturni simbol grada</h2>Sarajevo Film Festival i ove godine potvrđuje svoj status kulturnog simbola grada i ključnog faktora ljetne turističke sezone. Širenjem na nove lokacije i osluškivanjem potreba publike i partnera, Festival transformiše grad u otvorenu pozornicu filma, muzike i zajedništva, čime opravdava svoju ulogu jednog od najvažnijih kulturnih događaja u regiji.

U općini Novi Grad, publika će imati priliku gledati projekcije na tri atraktivne lokacije

Od Ilidže do Starog Grada: Film pod zvijezdama na čak 26 lokacija

Galerija Boris Smoje i Muzej optičkih iluzija Sarajevo pripremili su pop-up izložbu "Optičke iluzije u filmu", koja otkriva koje su iluzije korištene u popularnim filmovima kroz godine i kako su stvarale nezaboravne scene na filmskom platnu.Izložba je od 15. avgusta dostupna u Galeriji Boris Smoje i u Muzeju optičkih iluzija Sarajevo, kao dio stalne postavke koja broji više od 100 eksponata za sve uzraste na tri sprata kreativne zabave i edukacije, saopštili su organizatori.

Dostupna je od 15. avgusta

Izložba "Optičke iluzije u filmu" u galeriji Boris Smoje i Muzeju iluzija

Ime i prezime: Hana Salihović.Datum i mjesto rođenja: 5. april 1998., Sarajevo.Šta prvo uradite kad se probudite: Nakon što ugasim alarm, uradim osnovne vježbe zagrijavanja iz yoge i nekoliko ciklusa pozdrava Suncu.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Vjerovatno bih radila u vrtiću.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Prala sam suđe i čistila u jednom restoranu.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Mislim da bi to bio moj tablet, jako smo vezani.Najdraža pjesma: „West Coast“, Lana Del Rey.Šta gledate na televiziji: Kratki pregled dnevnika.Šta Vas nervira: Nepravda i ograničenost uma.Najdraži grad: Mostar.Najbolji poklon koji ste dobili: Ne znam da li je najbolji, ali je najdraži - svečana haljina od šantung svile.Čega se plašite: Apatije.S kim najradije pijete kafu: S mamom i sa zaručnikom.Omiljena društvena mreža: Instagram.Najdraža boja: Crvena i ljubičasta.Ko Vam je uzor: Svi dobri ljudi koji su mi pomogli u životu.Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Podigla bih ljudsku svijest.Najdraži pisac: Fjodor Dostojevski.Omiljeni muzičar ili bend: Jacob Collier.Posljednja knjiga koju ste pročitali: „Sidarta“, Herman Hese (Hermann Hesse).Tim za koji navijate: Nemam.Omiljena narodna izreka: „Čistoća je pola zdravlja“.Koje pitanje najviše mrzite: „Možeš li nam nešto zapjevati?”Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Dwight iz serije „The Office”.Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Japan.

Nerviraju me nepravda i ograničenost uma

Operska pjevačica Hana Salihović: Plašim se apatije

Na današnji dan prije 45 godina, 12. avgusta 1980., u Sarajevu je preminuo Vojo Dimitrijević, jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih slikara 20. stoljeća i utemeljitelj moderne umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Dimitrijević je rođen u Sarajevu, 20. maja 1910. godine. Otac Žarko, uspješni kujundžija i zlatar, napustio je porodicu, pa je Voju i još petero njegove braće i sestara odgajala majka uz svakodnevnu borbu za preživljavanje. Već u gimnazijskim danima, kao 16-godišnjak, zahvaljujući profesoru likovne umjetnosti Sigi Sumerekeru, koji je prepoznao njegov izuzetan talent, Vojo je imao prvu izložbu svojih radova u Pragu, gdje je dobio i nagradu. Sa 20 godina otišao je u Beograd, u Državnu umjetničku školu, koju je završio 1936., a zatim u Pariz, gdje je usavršavao svoju slikarsku tehniku u ateljeu čuvenog francuskog slikara i pedagoga Andrea Lota (Andre Lhote). <h2>“Collegium Artisticum”</h2>U Parizu je postigao prvi veliki uspjeh učešćem u zajedničkoj izložbi u jednoj od tada vodećih pariskih galerija. U tom periodu, također u Parizu, upoznao je i “inžinjera Babića”, za kojeg će tek po uključenju u Narodnooslobodilačku borbu shvatiti da je, zapravo, Josip Broz Tito.Godine 1939., po povratku iz Pariza u Sarajevo, zajedno s dirigentom Oskarom Danonom, inžinjerom Jahielom Fincijem te balerinom i koreografkinjom Anom Rajs, Dimitrijević je osnovao „Collegium artisticum“, što je bilo veoma smjelo u društveno-političkom kontekstu Kraljevine Jugoslavije uoči Drugog svjetskog rata.Nakon što je BiH u aprilu 1941. postala dio NDH, Vojo se do odlaska u partizane, u julu 1941., skrivao u ateljeu svoje prijateljice, slikarice iz imućne građanske porodice Mice Todorović. A nekoliko dana po njegovom odlasku u ilegalu, nacisti su devastirali i opljačkali njegov atelje. Neke slike su odnesene, a one sa socijalnom tematikom pobacane na hrpu u dvorište, izrezane noževima, izgažene i spaljene.

<h2>Učešće u NOB-u</h2>Sljedeće četiri godine Dimitrijević je učestvovao u NOB-u kao jedini umjetnik koji je prošao većinu ofanziva, uključujući Igmanski marš, od kojeg mu je ostala smrznuta peta, te ofanzivu na Sutjesci, kada je jedva preživio tifus.U sklopu svojih ratnih zadataka, Vojo je dekorirao salu u kojoj je u Bihaću 1942. održano Prvo zasjedanje AVNOJ-a, a njegov posljednji ratni zadatak bio je u Tuzli, kada je izradio 18 metara dug Titov portret koji je na Dan oslobođenja Sarajeva bio postavljen na fasadi Zemaljske banke.Nakon Drugog svjetskog rata Dimitrijević je uglavnom slikao portrete i pejzaže, te reminiscencije na rat i Narodnooslobodilačku borbu, što je upotpunilo njegov umjetnički opus velikog raspona. Počeo je socijalno angažiranim slikarstvom, preko geometrijske apstrakcije sve do konceptualnih slikarskih praksi bliskih donekle analitičkom i procesualnom slikarstvu. Upravo taj poseban stilski nehomogen opus i rano napuštanje ideoloških motiva te priključenje avangardnim stremljenjima uzrokovali su polemike i čak osude Dimitrijevića u brojnim raspravama struke i politike. Posljednju deceniju rada okrenuo se potpunoj apstrakciji korištenjem neuobičajenih materijala u slikarstvu, poput najlona, žice, novina…

<h2>Akademski rad</h2>Dimitrijević je učestvovao u osnivanju Udruženja likovnih umjetnika u Bosni i Hercegovini (ULUBIH) i Škole likovnih umjetnosti u Sarajevu, u kojoj je radio kao direktor i profesor. Bio je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Najpoznatija djela su mu: ulja na platnu "Kraj peći", "Španija","Portret slikara Ismeta Mujezinovića", “Tifusari” i "Ulica pod snijegom"; linorez "Život u kući radnika"; crteži ugljenom "Fašizam caruje" i "Bolničarka Rava previja ranjenika".Vojo Dimitrijević je svojim djelima izuzetne vrijednosti i specifične tematike ostavio veliki i trajni pečat u historiji umjetnosti Bosne i Hercegovine, a uz brojne umjetničke nagrade u BiH, regiji i Evropi, dobitnik je i Dvadesetsedmojulske nagrade, Nagrade Vlade NR BiH, te Nagrade AVNOJ-a.<h2>Stoti rođendan</h2>Godine 2010., u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu upriličena je velika retrospektivna izložba te odštampana prigodna monografija, kojima je obilježen stoti rođendan Voje Dimitrijevića.Na izložbi je bilo predstavljeno 70 Vojinih radova koji su nastali u periodu od 1930. do 1980. godine. Najveći dio slika ustupila je porodica Dimitrijević, jedan dio je bio iz fundusa Umjetničke galerije, te nekolicina radova iz privatnih kolekcija ljubitelja umjetnosti.Vrsni bosanskohercegovački koncepualni umjetnik Slobodan Braco Dimitrijević, sin Voje Dimitrijevića, prilikom otvaranja te izložbe u emotivnom govoru prisjetio se svog oca:- Prednost što sam bio sin Voje Dimitrijevića je bila “privilegija” da me ne prime na Akademiju, jer otac nije intervenisao za mene – bio je veliki legalista. Druga prednost je što mi je ugradio veliku dozu odgovornosti. Bio je pažljiv otac i veliki pedagog. Da Vojo nije bio antifašista, ja ne bih bio Sarajlija.<h2>Danas je samo virtualna pojava</h2>“Da je živio u Parizu ili Berlinu, danas bi Vojine izložbe i izložbe o Voji stizale u Sarajevo i u druge južnoslavenske metropole, u organizaciji francuskih i njemačkih kulturnih centara, u državnome aranžmanu i uz pompu kakva prati velike kulturne projekte, koji popunjavanju prazninu duša liberalnog kapitalizma. Kako je bio samo sarajevski slikar, Vojo Dimitrijević danas je samo virtualna pojava, sjena naših privatnih kulturnih identiteta i senzibiliteta. Danas je Vojo Dimitrijević samo sekundarna sirovina”, napisao je o Voji, između ostalog, književnik Miljenko Jergović u tekstu “Vojo Dimitrijević, otac”.

Osnivač „Collegium artisticuma“, ULUBiH i Škole likovnih umjetnosti u Sarajevu

Akademik Vojo Dimitrijević: 45. godišnjica smrti jednog od najznačajnijih bh. slikara 

U Donjoj Blatnici kod Čitluka večeras će se održati 11. Blatničke note dobrote. Riječ je o humanitarno-muzičkoj manifestaciji u kojoj poznati pjevač Mate Bulić okuplja estradne zvijezde, a na platou ispred crkve sv. Franje očekuje se više hiljada posjetitelja.<h2>Humanitarni projekti</h2>Kroz godine ova je manifestacija izrasla u najveći događaj u Hercegovini i postala simbol okupljanja i mjesto susreta domovinskih i iseljenih Hrvata.&nbsp;Posjetitelji će uživati u pjesmi i plesu, a sve s plemenitim ciljem prikupljanja novčanih sredstava za humanitarne projekte u Hercegovini, najavili su organizatori.<h2>Uređenje trga</h2>Zvijezda večeri bit će domaćin Mate Bulić, a uz njega će nastupiti Miroslav Škoro, Lidija Bačić, Tiho Orlić, Dražen Žanko, Šima Jovanovac, Frano Pehar &amp; Tarapana, Žuvi, Etno skupina Didak, Johhny Gitara, Nenad Vetma, Zorica Andrijašević Donna, Jozo Vučić, Klapa Pasika, Ivica Martić, Antonio Čarapina i grupa Gabrijel, Perica Strukar, Sinovi Hercegovine i drugi izvođači.Inače, sredstva s manifestacije Blatničke note dobrote prikupljena od zadnje dvije godine iskorištena su za obnovu Doma kulture u Blatnici. Kako najavljuju iz Organizacijskog odbora, prihodi od ovogodišnje manifestacije Blatničke note dobrote bit će usmjereni na uređenje trga u Blatnici te za potrebite porodice iz općine Čitluk.Program počinje u 20 sati.

Program počinje u 20 sati

Blatnica očekuje na hiljade posjetitelja na najvećem humanitarno-koncertnom spektaklu u Hercegovini

Ime i prezime: Haris Dubica.Datum i mjesto rođenja: 23. decembar 1982., Lucern, bio je to kišoviti četvrtak.Šta prvo uradite kad se probudite: Uradim 100 sklekova u svojim mislima.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Modelingom. Bio bih onaj "Prije" model u reklamama za fitness.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Trgovac u radnji roditelja koji su držali market.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Helikopter. Ne volim puste otoke.Najdraža pjesma: „Deset mlađa“, Dino Merlin, ipak mi je promijenila život sa spotom.Šta gledate na televiziji: Samo utakmice i filmove.Šta Vas nervira: Nepravda.Najdraži grad: Svaki grad.Najbolji poklon koji ste dobili: Djeca.Čega se plašite: Jedino Boga.S kim najradije pijete kafu: Kumovima: Sermed, Aldin Tucic, Denial X, Armin Omerović.Omiljena društvena mreža: Instagram.Najdraža boja: Svaka.Ko Vam je uzor: Roditelji.Najdraži pisac: Haris Dubica. Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Zaustavio ratove.Omiljeni muzičar ili bend: „Coldplay“ i Dino Merlin.Posljednja knjiga koju ste pročitali: „Traumbriefe“ - njemačka verzija moje knjige „Pisma snova“.Tim za koji navijate: Real Madrid i BiH.Omiljena narodna izreka: „Ako nešto ne možeš promijeniti, nemoj se nervirati; ako nešto možeš promijeniti, nemoj se nervirati“.Koje pitanje najviše mrzite: Kad ćeš smršati.Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Hamdija Tetovaža Sanela.Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Japan.

Najdraža pjesma mi je „Deset mlađa“, Dino Merlin, ipak mi je promijenila život sa spotom

Dubica: Gledam utakmice i filmove na TV-u

Haris Dubica, reditelj i pisac: Da ne radim ovo, bavio bih se modelingom

Hrvatska pozorišna, televizijska i filmska glumica Nina Erak preminula je u 69. godini života. Vijest o njenoj smrti objavilo je na Facebooku Satiričko kazalište Kerempuh, čija je bila dugogodišnja članica.- S velikom tugom javljamo da nas je napustila naša kolegica i prijateljica Nina Erak, dugogodišnja članica ansambla Satiričkog kazališta Kerempuh, istaknuta i višestruko nagrađivana pozorišna, televizijska i filmska glumica, pedagoginja i umjetnica koja je cijeli svoj život posvetila pozorištu - saopćili su iz Kerempuha.Nina Erak rođena je u Zagrebu, a diplomirala je na Akademiji dramske umjetnosti u klasi Radeta Šerbedžije i Izeta Hajdarhodžića, prenosi 24sata.U Kerempuh je došla 1980. godine, a tokom karijere odigrala je uloge u više od 55 predstava. Saradnju je ostvarila i s brojnim drugim pozorištima i trupama – Teatrom &amp;TD, Dramskim kazalištem Gavela, Zagrebačkim kazalištem mladih, Pozorištem Mala scena, Glumačkom družinom Histrioni i Dubrovačkim ljetnim igrama.Publika je pamti po ulogama u predstavama "Kako uspjeti ili propasti u životu" (1982), "Disident" (1984), "Gospoda i drugovi" (1985), "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja" (1985), "Svoga tijela gospodar" (1988), "Arsen i stare čipke" (1993), "Ratni profiteri" (1995), "Revizor" (1998) i "Umri ženski" (2020), kao i mnogim drugim naslovima koji su obilježili repertoar Kerempuha.Erak je ostvarila bogatu karijeru i na televiziji, radiju i filmu, a njen pedagoški rad oblikovao je generacije mladih glumaca. Status prvakinje Satiričkog kazališta Kerempuh dobila je 2018. godine, a u penziju je otišla 2021.

Ostvarila je bogatu karijeru i na televiziji, radiju i filmu, a njen pedagoški rad oblikovao je generacije mladih glumaca

Preminula glumica Nina Erak

Javne službe spremno dočekuju 31. izdanje Sarajevo Film Festivala, s obzirom na pripreme koje već dugo traju - istaknuto je na sastanku na kojem je dogovorena koordinacija aktivnosti uoči SFF-a. Sastanku su prisustvovali premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk, direktor Sarajevo Film Festivala (SFF) Jovan Marjanović i administrativni direktor SFF-a Dževad Mujan te ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Mladen Pandurević, a koordinaciju spomenutih aktivnosti dogovarali su s predstavnicima kantonalnih javnih preduzeća, resornih ministarstava i drugih javnih službi koje pružaju podršku SFF-u.<h2>Sugestija učesnika</h2>Sugestije učesnika ovog sastanka bit će iskorištene za dodatna unaprjeđenja, kako bi na što bolji način dočekali brojne goste koji u vrijeme Festivala posjećuju Sarajevo.Učesnici sastanka upućuju apel nadležnim inspekcijama da vrše kontrole po pitanju odlaganja otpada, s posebnim naglaskom na praksu organizatora privatnih događaja koji nemaju nikakve veze s Festivalom.S ciljem smanjenja gužvi u saobraćaju, upućen je i apel građanima da u ovom periodu za odlazak u centar grada koriste javni prevoz, koji je dostupan 24 sata i koji je besplatan od ponoći do 5.00 sati ujutro. GRAS će za noćni prevoz povećati broj vozila, navedeno je u saopćenju Ureda za odnose s javnošću Sarajevo Film Festivala.<h2>Saglasnost za okupljanje</h2>Također je naglašeno i da je Vlada KS dala saglasnosti za okupljanje i produženje rada i radnog vremena do 02.00 sata u svim ugostiteljskim objektima, na svim javnim površinama i festivalskim lokacijama, odnosno mjestima gdje se javno realizuju filmske projekcije i drugi festivalski sadržaji.Organizatori SFF-a su potvrdili da, kao ni prethodne dvije godine, neće biti priređen vatromet. Iz Profesionalne vatrogasne brigade KS izrazili su nadu da će i organizatori drugih događaja koji se dešavaju u ovom periodu izbjeći tu praksu i time smanjiti opasnost od pojave požara.Premijer Uk ovom prilikom zahvalio je predstavnicima svih preduzeća i institucija koje su angažirane za vrijeme Sarajevo Film Festivala za sve što čine da bi u ovom periodu građani i gosti imali što bolje usluge.Naglasio je značajnu ulogu svakog od njih te izrazio uvjerenje da će i ove godine biti na visini zadatka.- Predstavljamo i Sarajevo i cijelu Bosnu i Hercegovinu i na nama je odgovornost da ovaj posao iznesemo na najbolji mogući način - poručio je premijer učesnicima sastanka.Direktor SFF-a Marjanović zahvalio je svima na angažmanu i maksimalnom zalaganju u podršci u realizaciji ovog velikog kulturnog događaja, dok je administrativni direktor Mujan kazao da organizatori već intenzivno sarađuju s javnim preduzećima.Dodao je da je ovaj susret iskoristio kako bi finalizirali dogovore u vezi sa urednim snabdijevanjem energentima, uređenjem javnih površina te smanjenja gužvi u saobraćaju.Ovogodišnji, 31. Sarajevo Film Festival bit će održan od 15. do 22. augusta.

Sastanku su prisustvovali premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk, direktor Sarajevo Film Festivala (SFF) Jovan Marjanović

Uk uoči SFF-a: Predstavljamo Sarajevo i cijelu BiH, ovaj posao trebamo iznijeti na najbolji način

Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk, te direktor i administrativni direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović i Dževad Mujan, održali su koordinacioni sastanak s predstavnicima kantonalnih javnih preduzeća, resornih ministarstava i ostalih javnih službi koji pružaju podršku ovom velikom događaju, koji počinje 15. i traje do 22. augusta. Sastanku je prisustvovao i ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Mladen Pandurević.<h2>Dodatna unaprijeđenja</h2>Kako se moglo čuti na sastanku, javne službe spremno dočekuju 31. izdanje Sarajevo Film Festivala, s obzirom na pripreme koje već dugo traju. Sugestije učesnika današnjeg sastanka bit će iskorištene za dodatna unaprijeđenja, kako bi na što bolji način dočekali brojne goste koji u vrijeme Festivala posjećuju Sarajevo.S ovog sastanka još jednom je upućen apel nadležnim inspekcijama da vrše kontrole po pitanju odlaganja otpada, s obzirom na uočenu praksu da organizatori privatnih događaja koji nemaju veze s Festivalom, po završetku istih, ostave ogromne količine otpada, a javna preduzeća, iako to nije u njihovoj nadležnosti, suočavaju se s kritikama.<h2>Apel građanima</h2>Također, kako bi se smanjile gužve, upućen je i apel građanima da u ovome periodu za odlazak u centar grada, umjesto automobila, koriste javni prevoz, koji je dostupan 24 sata i koji je besplatan od ponoći do 05:00 sati ujutro. GRAS će, kako je rečeno, za noćni prevoz, povećati broj vozila. Na sastanku je naglašeno i da je Vlada KS dala je saglasnosti za okupljanje i produženje rada i radnog vremena do 02.00 sata u svim ugostiteljskim objektima, na svim javnim površinama i festivalskim lokacijama, odnosno mjestima gdje se javno realizuju filmske projekcije i drugi festivalski sadržaji.<h2>Bez vatrometa&nbsp;</h2>Organizatori Sarajevo Film Festivala su potvrdili da, kao ni prethodne dvije godine, neće biti priređen vatromet. S obzirom na najavljene vrućine, iz Profesionalne vatrogasne brigade KS izrazili su nadu da će i organizatori drugih događaja koji se dešavaju u ovom periodu izbjeći tu praksu i time smanjiti opasnost od pojave požara. Premijer Uk ovom prilikom zahvalio je predstavnicima svih preduzeća i institucija koje su angažirane za vrijeme Sarajevo Film Festivala za sve što čine, kako bi grad u ovome periodu izgledao što bolje i kako bi građani i gosti imali što bolje usluge. Naglasio je značajnu ulogu svakog od njih, te je izrazio uvjerenje da će i ove godine biti na visini zadatka. „Predstavljamo i Sarajevo i cijelu Bosnu i Hercegovinu i na nama je odgovornost da ovaj posao iznesemo na najbolji mogući način“, poručio je premijer Uk učesnicima sastanka.<h2>Pomoć i podrška</h2>Direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović naglasio je da podrška Kantona Sarajevo i njenih institucija omogućava da Festival s pravom nosi titulu vodećeg u ovom dijelu Evrope, odnosno jednom od 10 najznačajnijih festivala u Evropi.- To nije jednostavno, i cijeli grad i kanton treba da bude uključen, kao i što jeste svih ovih godina. Vaša podrška i pomoć su nam neprocjenjivi. Godinama radimo kao tim, nema razloga da to ne ponovimo i ove godine - poručio je direktor Marjanović. Administrativni direktor Sarajevo Film Festivala Dževad Mujan kazao je da organizatori već intenzivno sarađuju s javnim preduzećima, a ovaj susret je iskoristio kako bi finalizirali dogovore i stavili akcent na dogovore koji se tiču urednog snabdijevanja energentima, uređenja javnih površina, smanjenja gužvi u saobraćaju, saopćila je Služba za protokol i press KS.

Upućen apel nadležnim inspekcijama da vrše kontrole po pitanju odlaganja otpada

Sastanak uoči početka najveće filmske smotre u regionu: Sarajevo spremno dočekuje Sarajevo Film Fest

Program „Suočavanje s prošlošću“ Sarajevo Film Festivala godinama otvara prostor za suočavanje s traumama, neispričanim pričama i zaboravljenim perspektivama koje oblikuju kolektivnu i ličnu historiju. Program okuplja igrane, dokumentarne i eksperimentalne filmove koji se bave posljedicama konflikata i politikom sjećanja. Filmovi u ovogodišnjem programu „Suočavanje s prošlošću“ su:<h2>Ambasador sjećanja</h2>Austrija, 2024, 100 min.Režija: Magdalena Żelasko Tada sedamnaestogodišnji Stanislaw Zalewski uhapšen je u Varšavi u septembru 1943. zbog pripadnosti poljskom pokretu otpora i odveden na prisilni rad u logoru Auschwitz-Birkenau. Iz logora je prebačen u kamp Mauthausen, a potom u kamp Gusen, gdje su zatvorenici bili prisiljavani da u nehumanim uslovima rade za njemačku vojnu industriju. <h2>Dezerter&nbsp;</h2>Njemačka, 2024, 93 min.Režija: Christoph Baumann Uloge: Sebastian Fischer, Anna Kaminski, Sandro Kirtzel, Lana-Mae Lopičić, Nora C. Pichler, Tom Kress Tirol, godina 1945: posljednji dani Drugog svjetskog rata. U izolovanoj planinskoj kolibi teško ranjeni Anton, dezerter SS-trupa, upoznaje Jevrejku Hanu. Uprkos početnom nepovjerenju, između njih se razvija bliskost. DEZERTER je priča o ratu i krivici, ali i o saosjećanju i ljudskosti. <h2>Fiume o morte</h2>Hrvatska, Slovenija, Italija, 2025, 112 min. Režija: Igor BezinovićGrađani grada Rijeke, kojeg Talijani zovu Fiume, prepričavaju, rekonstruiraju i reinterpretiraju bizarnu priču o šesnaestomjesečnoj okupaciji njihovog grada 1919. godine koju je proveo talijanski pjesnik, dendi i propovjednik rata Gabriele D’Annunzio. <h2>Lipanjska gibanja</h2>Jugoslavija, 1969, 10 min. Režija: Želimir Žilnik Film bilježi studentske demonstracije u Beogradu juna 1968. godine. Snimljen je većim dijelom u dvorištu Kapetan Mišinog zdanja (zgrada Filozofskog fakulteta), gdje su danonoćno održavani studentski zborovi na kojima su, solidarišući se sa studentima, učestvovali poznati umjetnici. <h2>Najglasnija tišina</h2>Srbija, Bosna i Hercegovina, 2025, 28 min.Režija: Aleksandar Reljić Studenti Srbije nisu proslavili Novu 2025. godinu, već su u ponoć odali petnaestominutni pomen žrtvama pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine. <h2>Ostavljeni&nbsp;</h2>Grčka, 2025, 13 min. Režija: Yannis Karpouzis Nefeli okreće objektiv kamere prema sebi kako bi se pozdravila s izgubljenom ljubavlju. Međutim, ono što počinje kao lični oproštaj, prerasta u njenu sve jaču povezanost s kolektivnim otporom. <h2>Sjever jug muškarac žena&nbsp;</h2>Noveška, Latvija, Republika Koreja (Južna Koreja), 2025, 93 min. Režija: Morten Traavik, Sun Kim Stara korejska poslovica kaže da su najljepše žene sa Sjevera, a najzgodniji muškarci s Juga. Šta se desi kada ih pokušate spojiti? Filmski autori Morten Traavik i Sun Kim pratili su Yujin Han, bistru i harizmatičnu poduzetnicu rođenu u Sjevernoj Koreji i osnivačicu agencije za spajanje parova LoveStory, prilikom prelaska korejske linije razgraničenja s radikalnom misijom da spoji jednu ženu, izbjeglicu iz Sjeverne Koreje, s jednim muškarcem iz Južne Koreje. <h2>Srebrenička traka– od tate za Alisu&nbsp;</h2>Njemačka, Austrija, 2025, 88 min. Režija: Chiara Sambuchi U julu 1995. vojska Republike Srpske osvojila je Srebrenicu i masakrirala preko 8.000 bošnjačkih muškaraca. Vojnici su uništili svaki trag srebreničkih žitelja: njihove dnevnike, fotografije i pisma. Jedna VHS-traka preživjela je to uništenje. Jedinstven dokument, snimljen za jednu gledateljicu, tada devetogodišnju Alisu, kćerku strastvenog amaterskog filmskog stvaraoca i stanovnika Srebrenice Sejfe. Alisa se vraća u Srebrenicu da bi pratila tragove svog oca.<h2>Stavi svoju dušu na dlan i hodaj&nbsp;</h2>Francuska, Palestina, Iran, 2025, 112 min. Režija: Sepideh Farsi Film STAVI SVOJU DUŠU NA DLAN I HODAJ odgovor je njegove autorice na tekući masakr Palestinaca. Kada je rediteljica Sepideh Farsi upoznala Fatimu Hassonu, dogodilo se čudo. Kroz Fatimine oči rediteljica je svjedočila događajima u Gazi, gdje je Fatima pružala otpor dokumentujući rat, a Farsi je postala veza između svijeta i Fatime. Značenje filma zauvijek je promijenjeno nakon što je Fatima ubijena u zračnom napadu na njenu kuću 16. aprila 2025. godine.<h2>Suočavanje s ratom&nbsp;</h2>Norveška, Island, Danska, Finska, Švedska, Belgija, 2025, 104 min.Režija: Tommy Gullliksen Dok Putinov rat u Ukrajini nastavlja da bjesni, američki predsjednik Joe Biden uvjerava Jensa Stoltenberga da još jednu godinu ostane na funkciji Generalnog sekretara NATO-a. Tokom posjete Kijevu Stoltenberg obećava ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da će NATO savez biti uz Ukrajinu „koliko god bude potrebno“. U ključnom trenutku, podrška Ukrajini zemalja članica alijanse opada, dovodeći u pitanje mogućnost mira u Ukrajini i Evropi. Da li će Stoltenberg moći održati obećanje koje je dao predsjedniku Zelenskom?<h2>Svjedočanstva o bolu i nadi&nbsp;</h2>Izrael, Palestina, 2025, 15 min. Režija: Ayelet Bargur SVJEDOČANSTVA O BOLU I NADI snažna je serija šest kratkih ilustrovanih videoradova, svaki dužine između dvije i tri minute, koji prenose duboko lične priče ožalošćenih Izraelaca i Palestinaca, članova „Kruga roditelja“ – foruma porodica koje su izgubile voljene u ratu koji je počeo 7. oktobra 2023. godine. <h2>Također pobunjenici&nbsp;</h2>SAD, 2025, 13 min. Režija: Christina Bartson Uloge: Sonia Desai Rayka Ovaj kratki arhivski film, zasnovan na eseju američkog gej-aktiviste i socijaliste Davida E. McReynoldsa, koristi slike i zvukove zabilježene tokom rata u Vijetnamu kako bi promišljao o međusobnoj povezanosti militarizma u tuđini i u domovini, kao i o ljudima koji su se protiv njega pobunili. <h2>The final battle</h2>Njemačka, Bosna i Hercegovina, 2024, 66 min. Režija: Mladen Miljanović Film dokumentuje četiri zadate izvedbe učesnika u audiciji koji su direktni i indirektni učesnici rata: ratni veterani, civilne žrtve rata, osobe s tjelesnim oštećenjima ili osobe traumatizovane ratom. Projekt, adekvatno naslovljen THE FINAL BATTLE, odvija se - kako u realnosti, tako i u svojoj filmskoj manifestaciji – u formi filmskog trejlera-audicije.&nbsp;

Program okuplja igrane, dokumentarne i eksperimentalne filmove koji se bave posljedicama konflikata i politikom sjećanja

Program „Suočavanje s prošlošću" 31. Sarajevo Film Festivala

Uoči početka 31. Sarajevo Film Festivala, gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić posjetio je festivalske lokacije i Direkciju Festivala, istaknuvši snažnu podršku Grada Festivalu, jednom od simbola Sarajeva.- Grad Sarajevo se osjeća neodvojivim dijelom Sarajevo Film Festivala, a ja kao gradonačelnik se osjećam dijelom ove kuće. Festival će uvijek imati našu punu podršku - izjavio je gradonačelnik Avdić prilikom susreta s direktorom Festivala Jovanom Marjanovićem.<h2>Značaj za grad</h2>Tokom razgovora, gradonačelnik je još jednom naglasio da Sarajevo Film Festival ima ogroman značaj za grad - ne samo u kulturnom smislu, već i za lokalnu ekonomiju, društvo i turizam.- Ovaj Festival je snažan pokretač razvoja ne samo za BiH nego i za regiju, a istovremeno stvara osjećaj pripadnosti i zajedništva među građanima Sarajeva - dodao je Avdić.Direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović zahvalio se gradonačelniku i Gradu Sarajevu na kontinuiranoj podršci.- Podrška Grada Sarajeva za nas je od ogromnog značaja - kako simbolički, tako i u konkretnom radu na realizaciji Festivala. Sarajevo Film Festival nastao je u duhu ovog grada, iz njegove potrebe za kulturom, susretima i zajedništvom, i to partnerstvo se ogleda iz godine u godinu. Zajedno gradimo Sarajevo kao regionalni centar filmske umjetnosti i kreativne industrije, i kroz Festival i titulom UNESCO kreativnog grada filma - rekao je Marjanović.<h2>Delegacije gradonačelnika</h2>Gradonačelnik je također najavio dolazak delegacije gradonačelnika iz regije koji će 15. augusta prisustvovati svečanom otvaranju Festivala, dok ga je direktor Marjanović upoznao s programom i brojem gostiju - više od 3000 filmskih profesionalaca iz cijelog svijeta koji će u narednim danima boraviti u Sarajevu.Marjanović i Avdić zajedno su obišli neke od festivalskih lokacija - Festivalski trg, Ljetno kino Coca-Cola, Festivalsku baštu te UNIQA Ljetno kino Stari Grad.31. Sarajevo Film Festival bit će održan od 15. do 22. augusta 2025. godine.

 Zajedno gradimo Sarajevo kao regionalni centar filmske umjetnosti i kreativne industrije, rekao je Marjanović

Gradonačelnik Sarajeva posjetio festivalske lokacije uoči početka 31. Sarajevo Film Festivala

Festival prijateljstva u Goraždu, manifestacija posvećena prijateljstvu, miru i ljubavi među ljudima, i ove je godine privukao hiljade posjetitelja iz BiH i dijaspore. Zbog ovog jedinstvenog događaja, koji je iniciran nedugo nakon rata od domaćina i prijatelja iz francuske pokrajine Bretanja, prvi dani avgusta svake godine protiču uz ples, muziku, izložbe, sajam knjiga, te brojne kulturno-umjetničke sadržaje, kao i radionice za najmlađe.<h2>Dobra zabava </h2>Iako je Festival prijateljstva sinoć zvanično zatvoren, uz nastup “Kultur Shocka” i Sergeja Ćetkovića na centralnoj festivalskoj pozornici, definitivan oproštaj planiran je nakon današnjih nastupa goraždanskog benda “Kuda &amp; Oratorij”, te hrvatskog rock sastava “Psihomodo pop”. U sinoćnjoj ceremoniji zatvaranja učestvovali su članovi zeničkog Tropika, vrtića “Zvjezdice”, učesnice Dječijeg festivala “Šta se pjesmom sanja” Ilme Obuće, te sarajevskog „Drum Orchestra i maskenbal“, čiji su učesnici priredili dobru zabavu na gradskim ulicama.<h2>Sve besplatno </h2>- Goražde je s mladim ljudima, našim prijateljima i gostima iz inostranstva pokazalo da je centar regiona. Sve je proteklo u duhu prijateljstva, a svaki sadržaj je besplatan, što oduševljava posjetioce. Mogli su uživati u nastupima muzičkih zvijezda iz BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske. S minimalnim budžetom od blizu 300.000 KM organizujemo manifestaciju koja traje osam dana. Jednostavno, Festival prijateljstva je jedan od najvažnijih događaja za ovaj grad, a ljudi koji su preopterećeni svakodnevnim političkim temama ovdje dobiju priliku da se vrate u stvarnost, gdje su ljudi jednostavno ljudi. Volio bih da duh Festivala živi tokom čitave godine – kazao je za “Avaz” gradonačelnik Goražda Ernest Imamović.Prethodnu noć uljepšali su nastupi goraždanske legende Aziza Gluščevića Ziska, te Dženana Lončarevića i Šejle Zonić.<h2>Sadržaji za svačiji ukus</h2>Protekle dane obilježili su muzički i drugi sadržaji za svačiji ukus, od koncerata Harija Varešanovića, Semira Cerića Koketa, splitskog TBF-a, crnogorskog “Who See”, zatim Peđe Medenice i “Zračne kontrole”, pa do Almasa Redžovića koji je predstavio svoj prvi solo album “Krug”, te sve popularnije “Zone isključenja”.Dio Festivala, između ostalog, bile su i popularne Igre na Žanju, plaži u centru grada, u okviru kojih su se timovi natjecali u odbojci i nogometu na pijesku, skokovima udalj, te neobičnoj disciplini – civare, dok je šlaufijada, spuštanje niz brzake Drine na plovilima od napuhanih kamionskih guma, organizirana u revijalnom dijelu programa.

Goražde je s mladim ljudima, našim prijateljima i gostima iz inostranstva pokazalo da je centar regiona, kaže Imamović

Gradonačelnik Ernest Imamović za "Avaz": Volio bih da duh Festivala prijateljstva traje tokom čitave godine

U organizaciji Nautičkog kluba Brčko distrikta Bosne i Hercegovine u utorak je u prostorijama Vijećnice održan pripremni sastanak povodom manifestacije "Gradska regata – Karneval na vodi Brčko 2025".<h2>Višestruki značaj</h2>Pored predstavnika vladinih odjela, javnih poduzeća, Policije Brčko distrikta BiH, kao i predstavnika nevladinih organizacija koje će pružiti operativnu i logističku podršku u realizaciji ove manifestacije sastanku je nazočio i koordinator Vlade Brčko distrikta BiH Esed Kadrić. On je istakao značaj suradnje između različitih institucija u pripremi i realizaciji ovakvih događaja te naglasio da Vlada u potpunosti podržava ovu manifestaciju koja ima višestruki značaj za zajednicu, priopćeno je iz Ureda gradonačelnika Brčko distrikta.Organizatori karnevala na vodi naglasili su da je cilj manifestacije promocija nautike kao sporta, unapređenje turizma na području Distrikta, kao i podizanje svijesti građana o važnosti očuvanja rijeke Save i riječnog ekosustava.<h2>Bogat prateći program</h2>Manifestacija se organizira pod pokroviteljstvom Vlade i Skupštine Brčko distrikta BiH, u suradnji sa gradskim službama, nevladinim organizacijama i brojnim partnerima i prijateljima događaja.Karneval na vodi održat će se u nedjelju, 10. kolovoza, na lokalitetu izletišta Ficibajer u Brčkom s početkom u 11 sati. U okviru događaja planiran je i bogat prateći program, a završnica manifestacije bit će obilježena večernjim glazbenim programom koji počinje u 19 sati.

Cilj manifestacije promocija nautike kao sporta

Održan pripremni sastanak za manifestaciju 'Gradska regata – Karneval na vodi Brčko 2025'

Ime i prezime: Irena Orozović.Datum i mjesto rođenja: 17. april 1988.Šta prvo uradite kad se probudite: Popijem čašu vode s limunom.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Profesionalnim pjevanjem.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Davanje instrukcija iz latinskog jezika. Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Fotografiju ljudi koji mi svijet znače.Najdraža pjesma: Trenutno „Die With A Smile“, Lady Gaga&amp; Bruno Mars. Šta gledate na televiziji: Ne gledam TV. Šta Vas nervira: Neodgoj i prevelika sloboda kod ljudi. Najdraži grad: Rim.Najbolji poklon koji ste dobili: Sestra.Čega se plašite: Zla u ljudima.S kim najradije pijete kafu: S iskrenim prijateljima. Omiljena društvena mreža: Facebook. Najdraža boja: Boja bakra.Ko Vam je uzor: Kod više ljudi mi se dopada neka određena osobina koja me inspiriše.Najdraži pisac: Mnogi, izdvojimo Elif Shafak.Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Zakonom bih zabranila mržnju među ljudima i slobodu bilo koje aktivnosti iz te emocije.Omiljeni muzičar ili bend: Sting. Posljednja knjiga koju ste pročitali: „Jedan dan u životu Abeda Salame“, N.Thrall. Tim za koji navijate: Uvijek za onaj slabiji u želji da nađe snagu i briljira.Omiljena narodna izreka: "Niko nije toliko star da se ne bi nadao još jednom danu".Koje pitanje najviše mrzite: Svako privatno pitanje.Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Ally McBeal.Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Maroko.

Ne gledam televiziju

Producentica Sarajevske filharmonije i TV prezenter Irena Orozović: Najdraži poklon mi je sestra

&nbsp;Na lokalitetima Alagića kuće i Starog grada Ostrožac u Cazinu danas je ozvaničen početak snimanja dugometražnog igranog filma "Pisma snova", iza kojeg stoji renomirani bosanskohercegovačko-švicarski režiser Haris Dubica.&nbsp;<h2>Emotivna priča</h2>Prva klapa pala je upravo u srcu Krajine, što simbolično označava snažnu povezanost ove regije s emotivnom pričom koju film donosi.

- Cazin je grad koji nam je ogromna podrška od početka ove priče, i kako je Krajina dobrim dijelom zastupljena u filmu, veliko mi je zadovoljstvo što prve scene snimamo upravo ovdje. Veliki je posao pred nama, ali takva je i priča Pisma snova - izjavio je Haris Dubica, autor istoimenog romana koji je već doživio osmo izdanje, postavši svojevrsna književna senzacija.Radnja filma vraća gledaoce u kraj 1980-ih i početak 1990-ih godina, a scenografija i kostimografija pažljivo su usklađene s epohom koju prikazuje.<h2>Priča puna emocija</h2>Film donosi priču punu emocija, porodičnih veza, prijateljstva i snova, a kako najavljuje Dubica, riječ je o njegovom najvećem profesionalnom izazovu do sada.U glumačkoj postavi filma nalaze se neka od najpoznatijih imena regionalne scene, među kojima su Dajana Gudić, Goran Vinčić, Aldin Tucić, Rea Memić, Zorica Jojić, Amir Škrgić i Tarik Filipović.- Ja sam u filmu Hamdija iz Krajine, i otvaramo jednu prekrasnu, toplu, pravu ljudsku i bosansku priču koja će sigurno osvojiti gledaoce jer nosi toliko pozitivnih poruka koje su nam danas više nego potrebne - rekao je Aldin Tucić, koji tumači jednu od glavnih uloga.<h2>Kulturni epicentar</h2>Pored Cazina, film će se snimati u Sarajevu, drugim bh. gradovima, ali i u Švicarskoj, čime priča dobiva dodatnu dimenziju iseljeničkog iskustva, ali i univerzalnosti poruka koje nosi.Završetak produkcije planiran je za jesen naredne godine, a s obzirom na iskustvo, stil i reputaciju Harisa Dubice, već sada se očekuje da će film postati veliki filmski hit u regiji i šire.- Ovo je priča za sve nas – o snovima koje nosimo, pismima koja pišemo i putevima koje biramo. Film Pisma snova donosi i poruku nade, i vjeru u ono što jesmo - zaključuje Dubica.Cazin je danas, kako je navedeno, bio ne samo filmska lokacija, već i kulturni epicentar u kojem je započela produkcija djela koje bi moglo obilježiti novu fazu domaće kinematografije

Snimati će se u Sarajevu, i u drugim bh. gradovima, ali i u Švicarskoj, čime priča dobiva dodatnu dimenziju iseljeničkog iskustva

U Cazinu počelo snimanje filma "Pisma snova" Harisa Dubice

Ovogodišnji Festival prijateljstva u Goraždu obilježile su i atraktivne Igre na Žanju, popularnoj plaži u centru grada.Mladići i djevojke proteklih dana su se takmičili u zanimljivim disciplinama od odbojke i nogometa na pijesku do skoka u dalj i civare timova. Najuspješnijima su dodijeljene nagrade i priznanja, a završnicu igara danas je obilježla i tradicionalna šlaufijada revijalnog karaktera.- Šlaufijada je revijalnog i relaksirajućeg karaktera, kao kruna ovogodišnjih igara koje su završene u sportskom duhu, što je najbitnije bez sportskih povreda, s obzirom da su učešće na takmičenjima pored rekreativaca uzeli i profesionalni sportisti. Drago nam je da su mladi prepoznali ovu ideju i svake godine sve brojnije učestvuju, jer upravo oni čine duh Festivala – kazala je koordiatorica Igara na Žanju Adisa Herenda.Igre na Žanju prvi put su organizovane u ratnom periodu, u opkoljenom Goraždu, kada su postale simbol prkosa mladih ljudi koji su sportom i osmijehom odgovarali na granate i strahote tadašnjeg vremena.Tradicija je nastavljena i u postratnim godinama kao prostor za zabavu, sport i međusobno povezivanje mladih.

Od Ilidže do Starog Grada: Film pod zvijezdama na čak 26 lokacija

Izložba "Optičke iluzije u filmu" u galeriji Boris Smoje i Muzeju iluzija

Operska pjevačica Hana Salihović: Plašim se apatije

Akademik Vojo Dimitrijević: 45. godišnjica smrti jednog od najznačajnijih bh. slikara

Blatnica očekuje na hiljade posjetitelja na najvećem humanitarno-koncertnom spektaklu u Hercegovini

Haris Dubica, reditelj i pisac: Da ne radim ovo, bavio bih se modelingom

Preminula glumica Nina Erak

Uk uoči SFF-a: Predstavljamo Sarajevo i cijelu BiH, ovaj posao trebamo iznijeti na najbolji način

Sastanak uoči početka najveće filmske smotre u regionu: Sarajevo spremno dočekuje Sarajevo Film Fest

Program „Suočavanje s prošlošću" 31. Sarajevo Film Festivala

Gradonačelnik Sarajeva posjetio festivalske lokacije uoči početka 31. Sarajevo Film Festivala

Gradonačelnik Ernest Imamović za "Avaz": Volio bih da duh Festivala prijateljstva traje tokom čitave godine

Održan pripremni sastanak za manifestaciju 'Gradska regata – Karneval na vodi Brčko 2025'

Producentica Sarajevske filharmonije i TV prezenter Irena Orozović: Najdraži poklon mi je sestra

U Cazinu počelo snimanje filma "Pisma snova" Harisa Dubice

Igre na Žanju u Goraždu okončane tradicionalnom šlaufijadom

Kultura

Od Ilidže do Starog Grada: Film pod zvijezdama na čak 26 lokacija

Izložba "Optičke iluzije u filmu" u galeriji Boris Smoje i Muzeju iluzija

Operska pjevačica Hana Salihović: Plašim se apatije

Akademik Vojo Dimitrijević: 45. godišnjica smrti jednog od najznačajnijih bh. slikara

Blatnica očekuje na hiljade posjetitelja na najvećem humanitarno-koncertnom spektaklu u Hercegovini

Haris Dubica, reditelj i pisac: Da ne radim ovo, bavio bih se modelingom

Preminula glumica Nina Erak

Uk uoči SFF-a: Predstavljamo Sarajevo i cijelu BiH, ovaj posao trebamo iznijeti na najbolji način

Sastanak uoči početka najveće filmske smotre u regionu: Sarajevo spremno dočekuje Sarajevo Film Fest

Program „Suočavanje s prošlošću" 31. Sarajevo Film Festivala

Gradonačelnik Sarajeva posjetio festivalske lokacije uoči početka 31. Sarajevo Film Festivala

Gradonačelnik Ernest Imamović za "Avaz": Volio bih da duh Festivala prijateljstva traje tokom čitave godine

Održan pripremni sastanak za manifestaciju 'Gradska regata – Karneval na vodi Brčko 2025'

Producentica Sarajevske filharmonije i TV prezenter Irena Orozović: Najdraži poklon mi je sestra

U Cazinu počelo snimanje filma "Pisma snova" Harisa Dubice

Igre na Žanju u Goraždu okončane tradicionalnom šlaufijadom