Glavni tajnik Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) Mark Rute – u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp prijeti aneksijom danskog autonomnog teritorija Grenlanda, a istovremeno pregovara s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju brutalnog rata u Ukrajini – dolazi u ponedjeljak u radni posjet Hrvatskoj, piše Jutarnji list.
Glavni tajnik NATO-a i bivši nizozemski premijer, koji je ovu funkciju preuzeo u oktobru 2024., u Zagrebu će se sastati s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, potom s premijerom Andrejom Plenkovićem i predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem.
Rute dolazi u Hrvatsku u okviru svoje turneje po zemljama članicama NATO-a, u trenutku kada se Vlada odlučuje sudjelovati s finansijskim doprinosom od 15 miliona eura u njihovom programu PURL – kojim se fond članica puni za naoružavanje Ukrajine američkom vojnom opremom. Time hrvatski doprinos vojnoj pomoći za Ukrajinu iznosi 240 miliona eura, a ukupna pomoć 350 miliona eura.
Na sastanku se očekuju razgovori o Ukrajini, ali i o sigurnosnoj situaciji na zapadnom Balkanu, posebno u Srbiji gdje je vidljiv ruski i kineski utjecaj, a potom i srpski utjecaj u Crnoj Gori, članici NATO-a, te u Bosni i Hercegovini kroz Republiku Srpsku. NATO održava godišnje vojne vježbe sa Srbijom, ali Hrvatska će svakako pružiti širem šefu NATO-a pregled o tome na što treba obratiti pažnju u Srbiji kako, kažu diplomatski izvori, ne bi nastao sigurnosni vakuum u regiji.
Koalicija voljnih
Kada je riječ o Grenlandu, hrvatski državni vrh se slaže da se radi o danskom teritoriju i da se takvo nešto ne može odobriti, ali su, kao i čelnici drugih članica EU i NATO-a, oprezni u ocjenama Trampove politike. Izbjegava se otvorena kritika prema američkom predsjedniku, pa tako Milanović otvoreno kaže da nije u interesu Hrvatske da iznese sve što misli o tom potezu, dok Plenković ističe da ne smatra da bi trebala biti američka intervencija na Grenlandu te da unutar Europske unije nema nikoga ko bi to mogao pozdraviti ili odobriti. Pritom naglašava da, prema Hininom izvještaju, SAD povlači poteze "koji brzo rješavaju pitanja njihovih interesa".
Kada je riječ o koaliciji voljnih, savezu država koje pomažu Ukrajini, tu nema konsenzusa. Milanović ne vidi svrhu u takvom okupljanju jer smatra da toliko različitih država ne može imati iste interese. Hrvatska se odlučila za kombinaciju vojne, finansijske i diplomatske pomoći, ali bez namjere da šalje vojnike u Ukrajinu nakon postizanja mira, za razliku od Francuske i Velike Britanije, koje su spremne poslati i vojne snage za očuvanje mira unutar granica Ukrajine.
I Plenković i Milanović ponavljaju da Hrvatska neće slati vojnike, ali predsjednik je otišao korak dalje i, kao vrhovni zapovjednik, naredio načelniku Glavnog štaba Oružanih snaga Tihomiru Kundidu da Hrvatska vojska ne sudjeluje u vojnoj dimenziji koalicije voljnih. Plenković se s time ne slaže jer, po njemu, time "izostaje potpuna informiranost hrvatske vojske".
Poznata je i epizoda iz 2024., kada se Milanović protivio slanju hrvatskih časnika na obuku u NATO-ov centar za Ukrajinu u Njemačkoj, dok je Plenković bio za to. Na kraju je Hrvatski sabor trebao donijeti odluku dvotrećinskom većinom, ali kada je HDZ shvatio da dio oporbe neće stati na njihovu stranu, glasovanje je povučeno iz procedure.
Položaj Hrvata u BiH
Milanović je još 2022. imao zategnute odnose s NATO-om kada je poručio da treba blokirati pristup Švedske i Finske toj organizaciji dok se ne izmijeni izborni zakon u BiH. Takve izjave davao je u Hrvatskoj, ali kada je otišao na summit NATO-a u Madridu, izjave su ublažene, iako je naglasio važnost izmjene izbornog zakona u BiH, jer sadašnji zakon ide na štetu tamošnjih Hrvata kao konstitutivnog naroda.
Milanović je tadašnjem glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu slao i pismo u kojem je upozoravao na položaj Hrvata u BiH.
Sada, u svom drugom mandatu, Milanović je generalno mnogo suzdržaniji i pristojniji u kritikama, pa tako i prema šefu NATO-a s kojim će se sastati u ponedjeljak. U izjavi za medije u petak rekao je da je Rute "glavni tajnik", dakle osoba koja ne odlučuje ni o čemu niti raspolaže novcem, ali je, kaže, dobrodošao u Hrvatsku, iako se često ne slaže s onim što govori.
- Kad govori, nije jasno u čije ime govori, ali govori puno stvari koje ja uopće ne podržavam. Dakle, u ponedjeljak će biti ovdje gost, popričat ćemo, ali to nije osoba koja donosi odluku. Danska donosi odluku. U svojoj domeni i u razmjerama svojih snaga, utjecaja, moći, novca i vojne sile - poručio je predsjednik države.
Rute će se u ponedjeljak u Zagrebu sastati s Plenkovićem, prvo u Vojarni "Pukovnik Marko Živković" na Plesu, potom održati sastanak u Banskim dvorima, nakon kojeg će dati zajedničke izjave za medije, a u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci premijer i glavni tajnik NATO-a sudjelovat će na sastanku s predstavnicima klastera hrvatske obrambene industrije.
Naoružavanje
Uz premijera će biti i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman, načelnik Glavnog štaba Oružanih snaga general-pukovnik Tihomir Kundid te posebni savjetnik premijera Damir Krstičević.
U Vojarni "Pukovnik Marko Živković" na Plesu obići će avione Rafale, bespilotne letjelice Bayraktar i helikoptere Black Hawk.
Hrvatska je najavila značajne investicije u vojnu opremu, nabavu njemačkih tenkova Leopard i francuskih samohodnih haubica Caesar, a 2025. završila je s ukupnim izdvajanjima za obranu od milijardu i 931 milion eura, što predstavlja 5,25 posto proračuna i 2,08 posto BDP-a, čime su u potpunosti ispunjene hrvatske obaveze prema NATO-u o izdvajanju najmanje dva posto BDP-a za obranu.
