Slovenija danas održava desete parlamentarne izbore od sticanja nezavisnosti, a očekuje se izuzetno neizvjesna utrka između liberalne stranke aktuelnog premijera Roberta Goloba i opozicione stranke bivšeg premijera Janeza Janše. Kampanju je u velikoj mjeri obilježila međunarodna situacija.
Pravo glasa ima 1.698.352 birača, koji će od 7 do 19 sati birati između 1.185 kandidata za ukupno 90 poslaničkih mjesta. Na izborima učestvuje 17 lista, od kojih se 15 takmiči u svih osam izbornih jedinica. Prvi nepotpuni rezultati očekuju se kasno navečer ili najkasnije u ponedjeljak.
Riječ je o desetim parlamentarnim izborima u historiji nezavisne Slovenije, a prethodni su održani u aprilu 2022. godine.
Velika borba
Nakon dužeg perioda vodstva, Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše u posljednjim anketama izjednačila se s Golobovim Pokretom za slobodu (GS), pa je razlika sada unutar statističke greške. Golob je uspio smanjiti zaostatak zahvaljujući popularnim mjerama, poput povećanja penzija, ali i zbog međunarodnih okolnosti.
Tokom njegovog mandata Slovenija se izdvojila kao jedna od rijetkih članica Evropske unije koja je izraelske operacije u Gazi nazvala genocidom. Istovremeno, analitičari smatraju da bi Izrael imao interes za promjenu slovenske vanjske politike.
Afera "Crna kocka"
Završnicu kampanje obilježila je i afera „Crna kocka“, nazvana po izraelskoj obavještajnoj kompaniji za koju se sumnja da stoji iza objave snimaka skrivenih kamera koje navodno ukazuju na korupciju u vlasti.
Janša je potvrdio da se sastao s jednim od predstavnika te kompanije, ali negira bilo kakvu povezanost s objavljivanjem spornih snimaka.
– Slovenski građanin mora biti na prvom mjestu, a ne Palestina, a ne ilegalni migranti – poručio je tokom televizijske debate.
Analitičari upozoravaju da bi eventualna Janšina pobjeda mogla donijeti neliberalni zaokret u zemlji, u kontekstu jačanja nacionalizma širom Evrope. Kao blizak saveznik mađarskog premijera Viktora Orbana, Janša zagovara povratak „tradicionalnim vrijednostima“, uključujući koncept porodice, te najavljuje smanjenje finansiranja pojedinih nevladinih organizacija.
Tokom svog prethodnog mandata od 2020. do 2022. često je bio u sukobu s institucijama Evropske unije, a kritikovan je i zbog odnosa prema medijima. Njegovo upravljanje pandemijom koronavirusa izazvalo je masovne proteste i na kraju dovelo do pobjede Goloba.
S druge strane, Golob predvodi koaliciju lijevog centra koja se zalaže za socijalnu uključenost, a tokom mandata legalizirani su brak i usvajanje djece za istospolne parove. Na međunarodnoj sceni oštro je osudio rusku agresiju na Ukrajinu, što je jedna od rijetkih tema oko kojih se slaže s Janšom.
– Za one koji vole Sloveniju pod suncem slobode, izbor je vrlo jasan – poručio je Golob u završnici kampanje.
