Hemofilija je rijedak, najčešće urođen poremećaj zgrušavanja krvi kod kojeg se krv ne zaustavlja normalno nakon povrede. Osobe s hemofilijom ne krvare brže od drugih, ali krvarenje traje znatno duže zbog nedostatka faktora zgrušavanja. Najčešći oblici su hemofilija A i B, dok je hemofilija C znatno rjeđa.

Bolest se nasljeđuje preko X hromosoma, pa uglavnom pogađa muškarce, dok su žene najčešće nosioci gena. Dio slučajeva nastaje spontanim genetskim mutacijama, a rijetko se javlja i stečeni oblik kada imuni sistem napada vlastite faktore zgrušavanja.

Simptomi uključuju dugotrajna krvarenja, modrice, krvarenje iz nosa, krv u urinu ili stolici te bolna krvarenja u zglobove koja mogu dovesti do trajnih oštećenja. Najveći rizik predstavljaju unutrašnja krvarenja, posebno u mozak.

Danas se hemofilija uspješno kontroliše nadomjesnom i savremenim terapijama, uključujući i gensku terapiju, što omogućava oboljelima da vode aktivan i kvalitetan život.