U proteklih 30 godina BiH je, s Dejtonskim sporazumom i uz angažman međunarodne zajednice i domaćih demokratskih snaga, gradila mir, koji prema mnogima nije stabilan, ali je građanima omogućio da okrenu novu stranicu u svojim životima, izjavio je za “Avaz” nekadašnji član Predsjedništva RBiH i potpredsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH Mirko Pejanović.

Međunarodna podrška

Povodom godišnjice parafiranja sporazuma, koji je zaključen 21. novembra 1995. u vojnoj bazi Rajt Peterson (Wright Patterson) kod Dejtona, Pejanović naglašava da sve što je postignuto na razvoju BiH u posljednje tri decenije ne bi bilo moguće bez Dejtonskog sporazuma i velike podrške institucija međunarodne zajednice.

- Dejtonski sporazum je postao garant mira, a omogućio je i izgradnju institucija države. Sjetimo se da je Predsjedništvo BIH, odmah nakon rata, zasjedalo u Muzeju. Nije bilo saglasnosti ni da se radi u zgradi Predsjedništva u centru grada. Vijeće ministara BiH s tri ministarstva izgradilo je strukturu na devet ministarstava, a izgrađene su i brojne institucije koje nisu postojale – Državna granična služba, Uprava za indirektno oporezivanje, jedinstvene Oružane snage i Ministarstvo odbrane, kao i sve strukture u bezbjednosti, sudstvu, obavještajnom radu … - kaže akademik Pejanović.

Dodaje da je Dejtonski sporazum istovremeno trasirao historijski proces pristupanja BiH Evropskoj uniji i NATO-u.

- Sve je išlo postupno, sporo, pa i teško, od 2022. godine i s izrazitim blokadama od NSRS. Ali i to je zaustavljeno, upravo angažovanjem OHR-a, EU i međunarodne zajednice. Kako je to rekao jedan istraživač na upravo završenoj međunarodnoj naučnoj konferenciji ANU BiH, u pogledu stabilnosti i svoje suverenosti BiH trenutno stoji bolje nego u proteklim decenijama. U tome se možemo složiti – naglašava Pejanović.

Očekuje se da nakon Općih izbora 2026. godine bude formirana široka koalicija za evropsku i demokratsku BiH, te da se uz pomoć OHR-a i specijalnog predstavnika EU u BiH ustanovi reformska agenda, kako “više niko, kao dio parlamentarne većine, ne bi mogao raditi na sukobljavanjima, blokadama, pa i na destrukciji države”.

Reforme za EU

- Ona će nužno doći na red, jer sve postsocijalističke zemlje, koje su prolazile pregovaračku fazu za članstvo u EU, imale su tu vrstu širokih koalicija, pa i izrazitu podršku opozicije projektu ubrzanih integracija. Mnogi istraživači, a bilo ih je 21, na temelju mnogih studija, saglasni su da Dejtonski ustav ima jedno ograničenje za postizanje funkcionalnosti države, jer je ustavna, teritorijalna, ali i društvena struktura zasnovana na dominaciji etničkih interesa. To će kroz ustavne reforme trebati mijenjati, jer evropski standardi idu u tom pravcu i s tim se ne može postići veća funkcionalnost države – ističe akademik Mirko Pejanović.

Široka koalicija za evropsku i demokratsku BiH treba ustanoviti reformsku agendu.