Njemačka historičarka Mari-Žanin Čalić (Marie-Janine), profesorica na Ludwig-Maximillian Univerzitetu u Minhenu, u svom posljednjem tekstu osvrnula se na multireligijsku i multietničku tradiciju Sarajeva, zaključujući da su se raznolikost i tolerancija Sarajeva izgubili tokom rata.

Političke elite

Tražeći uzroke u „Islamskoj deklaraciji“ Alije Izetbegovića, SDA i Islamskoj zajednici, Čalić tvrdi da se Sarajevo pretvara u bošnjačko-muslimanski grad s panislamskim prizvukom i da će se njegov nekadašnji multireligijski karakter uskoro moći prepoznati samo u historijskoj kulturnoj baštini. Tekst „Jugoslovensko slomljeno srce” za magazin „Die Zeit”, čija je autorica jedan od najvažnijih autoriteta u Njemačkoj u vezi historije jugoslovenskog prostora, očekivano je izazvao brojne reakcije.

Profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Enver Kazaz naglašava da su stavovi velike historičarke važni za BiH i Sarajevo.

- Činjenica je da se svaki grad mijenja tokom rata i neposredno iza i činjenica je da je Sarajevo grad koji se u demografskom smislu promijenio. To se vidi golim okom. Za to su odgovorne političke elite, prije svih republičko-srpske, koje su povukle 150.000 Srba iz Sarajeva. Međutim, sve političke elite u BiH su svoje nacionalne identitete učinile maksimalno religijskim. Srbi i Hrvati su repravoslavizirani, odnosno rekatolicizirani, Bošnjaci reislamizirani i sva tri identiteta su arhaizirani do te mjere da je u potpunosti odbačeno modernističko, odnosno socijalističko emancipatorsko nasljeđe – kaže Kazaz.

Dodaje da je Sarajevo platilo visoku cijenu igre političkih elita s nacionalnim identitetima i nije se moglo oduprijeti moćnicima koji su željeli promijeniti, prije svega, bošnjački identitet. Kazaz kaže da je Sarajevo, u simboličkom smislu, obilježeno gradnjom džamija, čime je učinjeno dominantno muslimanskim, ali dodaje da je to logično.

- Je li to bila dobra politika ili ne, ostaje da se vidi, ali je meni dragocjena unutarnja kritika takvog tipa identiteta, koja nije slaba. Taj identitet se danas sudara sa samim sobom, jer ne može osvojiti sve institucije sistema, mada sve čini da maksimalno, kao i druga dva, klerikalizira obrazovanje. Nema više onog lijepog Sarajeva, koje smo imali prije rata, ali postoje značajni tragovi pluralnosti, barem na kulturnoj razini. Bez obzira na ocjenu gospođe Čalić, moram reći da je borba za identitarni izgled Sarajeva presudna za karakter društva za koje ćemo se zalagati u budućnosti – ističe Kazaz.

Odiše predrasudama

Profesor međunarodnih odnosa i geopolitike Jahja Muhasilović tekst profesorice Čalić ocjenjuje vrlo zlonamjernim i kaže da on odiše islamofobijom i predrasudama prema Sarajevu, Bošnjacima i BiH. Tvrdi da je Sarajevo jedan od najmultietničkijih i najtolerantnijih gradova u bivšoj Jugoslaviji.

- To što je eventualno stepen multietničnosti niži nego prije rata, apsolutno nema veze sa Sarajevom, već sa srpskom i hrvatskom politikom u BiH koje su odlučile da se zatvore u dvije etničke enklave. BiH je prošla kroz etničko čišćenje i genocid, multietničko Sarajevo je tokom rata bilo bombardovano, primarno od srpske agresorske politike i Sarajevo za to nije krivo. Ono je zadržalo duh multietničnosti – kaže Muhasilović.

Nemaju problema

- Dio sarajevskih Srba je, na poziv svojih političkih elita, odlučio da se dobrovoljno iseli nakon rata i to nema nikakve veze sa Sarajevom ili bošnjačkom ili bosanskom politikom prema njima, već s tim što su živjeli u stereotipima, koji su i doveli do rata. I danas ti ljudi koji su odlučili da izađu iz Sarajeva, uredno, svaki dan dolaze i rade u Sarajevu i nemaju nikakvih problema, unatoč činjenici da mnogi od njih u državnim institucijama aktivno rade na rušenju BiH – dodao je Muhasilović.