Aktuelni događaji u Venecueli ponovo su otvorili pitanje uloge te zemlje u globalnoj trgovini kokainom, kao i odnosa državnih struktura prema organiziranom kriminalu, izjavio je za “Avaz” stručnjak za sigurnost Safet Mušić. Dodaje da međunarodni izvještaji i optužnice, prvenstveno iz SAD-a, godinama ukazuju na moguće veze pojedinih visokih zvaničnika s krijumčarskim mrežama, ali da te tvrdnje ostaju predmet pravnih i političkih sporova.

- Nesporno je, međutim, da je Venecuela važna tranzitna tačka u lancu trgovine kokainom iz Južne Amerike prema Evropi i Sjevernoj Americi. U tom kontekstu, policijske istrage i zapljene u Evropi pokazale su da su kriminalne grupe sa Zapadnog Balkana postale relevantni akteri u međunarodnoj trgovini drogom. Prema podacima EUROPOL-a i međunarodnih istraživačkih mreža, te grupe sarađuju s latinoameričkim proizvođačima i logističkim mrežama, koristeći pomorske i kopnene rute za krijumčarenje velikih količina kokaina – kaže Mušić za "Avaz".

Ipak, naglašava da je važno razlikovati organizirani kriminal od državne politike, jer za razliku od Venecuele, gdje se u međunarodnim optužbama problematizira moguća umiješanost dijela državnog aparata, u zemljama Zapadnog Balkana, uključujući BiH, ne postoje vjerodostojni međunarodni dokazi koji bi ukazivali na sistemsku ili institucionalnu podršku države narko-kartelima.

- Kriminalne grupe djeluju paralelno s institucijama, često koristeći korupciju i slabe tačke sistema, ali ne kao dio zvanične državne strategije. Međunarodni izvori BiH uglavnom opisuju kao tranzitno i logističko područje, a ne kao centar globalne trgovine drogom – ističe Safet Mušić za "Avaz".