VRIJEDAN 750 MILIJARDI

Tramp postavio ultimatum EU: Sporazum bez izmjena ili gubitak povlaštenog LNG-a

Tramp je praktično postavio ultimatum za 450 miliona Evropljana

Donald Tramp. AP Photo / Matt Ramey

A. O.

24.3.2026

Evropska unija (EU) mora sprovesti trgovinski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) bez ikakvih izmjena, ili rizikuje gubitak „povoljnog“ pristupa pošiljkama američkog tečnog prirodnog gasa (LNG), upozorio je ambasador Donalda Trampa (Donald Trump) pri ovom bloku, piše Financial Times.

Ratifikacija prošlogodišnjeg sporazuma između američkog predsjednika i predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen (Ursula von der Leyen) u EU odložena je zbog nekoliko pitanja, uključujući Trampove prijetnje invazijom na Grenland.

Evropski parlament trebao bi u četvrtak glasati o paktu koji uključuje sporazum da EU do 2028. godine kupi američku energiju u vrijednosti od 750 milijardi dolara, uključujući LNG, naftu i civilnu nuklearnu tehnologiju.

Kako je objasnio komentator na društvenoj mreži X:

- Tramp je praktično postavio ultimatum za 450 miliona Evropljana: potpišite trgovinski sporazum vrijedan 750 milijardi dolara do 26. marta ili gubite povlašten pristup američkom tečnom prirodnom gasu (LNG). Budući da je katarski Ras Lafan (17% svjetskog kapaciteta) van stroja na tri do pet godina nakon iranskih napada dronovima, ruski gas iz gasovoda je prekinut, a Norveška je dostigla svoj maksimum, Amerika ostaje jedini dobavljač koji može da zadovolji potrebe Evrope. Uz skok cijena LNG-a od 35–50% od zatvaranja Hormuza, ovo nije impulsivan potez... ovo je najproračunatija energetska igra u historiji SAD, koja koristi krizu kako bi se iznudila ogromna trgovinska pobjeda“ – objasnio je.

Američki gas

Endru Pazder (Andrew Pazder), američki ambasador pri EU, izjavio je za Financial Times (FT) da je energetski aspekt trgovinskog sporazuma, potpisanog u Trampovom (Donald Trump) golf odmaralištu Ternberi u Škotskoj, ugrožen ukoliko blok pokuša mijenjati bilo koji drugi uslov.

- Ne znam šta će se dogoditi u pogledu energetike ako ne nastave sa sporazumom. Ako se ‘Ternberi’ ne sprovede, mislim, vraćamo se na nulu. Nisam siguran kuda bismo išli. Mislim da će Sjedinjene Države i dalje željeti da posluju sa Evropom, ali uslovi možda neće biti tako povoljni. Okruženje sigurno neće biti tako povoljno. A... ima i drugih kupaca tamo negdje“ – rekao je Pazder.

Bilo kakva izmjena energetskog sporazuma EU sa SAD došla bi u trenutku kada se globalna konkurencija za terete LNG-a od dobavljača izvan Zaliva pojačava. Katar, koji proizvodi petinu svjetskog LNG-a, morao je obustaviti izvoz nakon što je Iran blokirao plovni put kroz Hormuški moreuz. Prošlosedmični napadi na ogroman katarski LNG kompleks Ras Lafan podstakli su bojazni da će globalno snabdijevanje ostati ograničeno još neko vrijeme, piše Financial Times.

Konkurencija

Iako se samo oko 10% LNG-a koji je prije rata prolazio kroz Hormuški moreuz usmjerava ka Evropi, kontinent je ranjiv na globalnu konkurenciju za zalihe zbog zavisnosti od uvoza gasa. Neke države članice EU, poput Italije, nabavljale su čak trećinu svog LNG-a iz Katara.

- Lično... smatrao sam da je trebalo da se Evropljani obavežu na energiju vrijednu bilion dolara, jer to nije bilo samo obećanje da će kupiti tu energiju, već obaveza da ćemo im mi tu energiju prodati. Ako žele [države članice EU] da ekonomski prežive, potrebna im je energija, a mi je možemo isporučiti. Voljeli bismo da imamo odnos u kojem smo ohrabreni da to radimo“ – rekao je Pazder.

Pazder je također naveo da pravilo EU prema kojem bi izvoznici u blok trebali prijaviti emisije metana do 1. januara treba mijenjati, jer bi većini američkih proizvođača bilo nemoguće da se usklade. Komisija je obećala da će osigurati da regulativa o metanu ne ugrozi uvoz.

Pazder je rekao da se „nada“ da će pravilo biti promijenjeno jer ono „ima potencijal da poveća troškove goriva, pa će Evropa shvatiti da mora smanjiti neke od ovih trgovinskih barijera“.

Carine

Prema dogovoru postignutom u Ternberiju prošle godine, primijenjena je carina od 15 posto na većinu izvoza iz EU, dok se blok složio da svede sopstvene namete na američku industrijsku robu i neke poljoprivredne proizvode na nulu.

Međutim, nakon što je Vrhovni sud SAD oborio Trampove namete, on je ubrzano uveo globalnu carinu koristeći drugi zakon koji može trajati do 24. jula, što rezultira ukupnom carinom od prosječno 15,8 posto.

U zakonodavstvu o kojem će se glasati ove sedmice, poslanici Evropskog parlamenta uključili su zaštitne mjere koje bi suspendovale sporazum iz Ternberija ukoliko bi Tramp ostvario bilo kakve nove prijetnje carinama i ne bi vratio izuzeća prvobitno dogovorena u Škotskoj, uključujući ona za dijamante i plutu.

Ipak, o konačnom dogovoru pregovaraće se sa državama članicama, koje će se vjerovatno oduprijeti ovim odredbama.

Pazder je rekao da će, ako bude bilo kakvih izmjena u konačnom sporazumu, „morati da donesu odluku o tome da li nam to odgovara ili ne“.

Evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič upozorio je poslanike EP u odvojenom intervjuu za FT da je „dogovor dogovor i da treba da se držimo zajedničke izjave iz Ternberija“.

On je naveo da je američka administracija jasno stavila do znanja da će u tom slučaju poštovati ukupni nivo carina od 15 posto.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.