Na osnovu nedavno objavljenih deklasifikovanih dokumenata Sjedinjenih Američkih Država, vidi se da je ruski predsjednik Vladimir Putin još 2008. godine otvoreno upozorio tadašnjeg američkog predsjednika Džordža V. Buša (George W. Bush) da bi namjera Vašingtona (Washingtona) da Ukrajinu primi u NATO neminovno dovela do dugotrajne konfrontacije između Rusije i SAD-a.
Dokumente je objavio Nacionalni sigurnosni arhiv (National Security Archive), istraživačka organizacija povezana s Univerzitetom Džordža Vašingtona (George Washington University) u Vašingtonu. U njima se nalaze transkripti razgovora s visokog sastanka održanog u Moskvi 2008. godine, neposredno pred NATO samit u Bukureštu.
Iz tih zapisa proizlazi da je Putin jasno poručio kako bi širenje Alijanse na Ukrajinu stvorilo trajno polje sukoba između Moskve i Zapada.
Prema navodima američkih prevodilaca iz Vijeća za nacionalnu sigurnost, Putin je Bušu tada rekao da želi ponoviti ono što je već prenio američkoj državnoj sekretarki Kondolizi Rajs (Condoleezza Rice) i ministru odbrane Robertu Gejtsu (Robert Gates). Tom prilikom je naglasio da članstvo države poput Ukrajine u NATO-u ne može proći bez ozbiljnih posljedica i da bi takva odluka dugoročno proizvela konfrontaciju između dvije strane.
Obrazlažući svoj stav, Putin je istakao da bi ulazak Ukrajine u NATO značio približavanje vojnih baza i različitih sistema naoružanja ruskim granicama, što bi Moskva doživjela kao direktnu sigurnosnu prijetnju. Također je ukazao na unutrašnje podjele u samoj Ukrajini, tvrdeći da znatan dio stanovništva ne podržava članstvo u Alijansi te da veliki broj građana ima bliske etničke i historijske veze s Rusijom.
U dokumentima se navodi i Putinovo viđenje Ukrajine kao složene države, čije je formiranje, prema njegovim riječima, u velikoj mjeri rezultat sovjetskog perioda. On je tada tvrdio da NATO mnogi u Ukrajini doživljavaju kao neprijateljsku organizaciju te da bi, prema njegovom stavu, bilo legitimno govoriti o članstvu tek nakon jasne podrške većine stanovništva, a ne obrnuto.
Ova upozorenja dobila su dodatnu težinu godinama kasnije. U intervjuu američkom novinaru Takeru Karlsonu (Tucker Carlson) u februaru 2024. godine, Putin se ponovo osvrnuo na događaje sa NATO samita u Bukureštu 2008. godine. Tada je u završnu deklaraciju unesena formulacija da su vrata NATO-a otvorena za Ukrajinu i Gruziju, iako bez precizno definisanog vremenskog okvira. Prema njegovim riječima, pojedine evropske zemlje, poput Njemačke i Francuske, bile su skeptične, ali su na kraju, kako tvrdi, popustile pod pritiskom administracije Džordža V. Buša.
U tom intervjuu Putin je izrazio uvjerenje da su zapadne garancije da Ukrajina neće ući u NATO nepouzdane, podsjećajući da su se odluke i ranije mijenjale pod političkim pritiscima. Naglasio je da Rusija formalno ostaje spremna na dijalog, ali da ne vidi jasne sagovornike niti čvrste garancije koje bi uklonile njene sigurnosne strahove.
Podsjećanja radi, na samitu u Bukureštu u aprilu 2008. godine NATO je prvi put izričito naveo da će Ukrajina i Gruzija postati članice Alijanse.
Više od deset godina kasnije, u februaru 2019. godine, ukrajinski parlament je izmijenio Ustav, čime je strateški cilj članstva u NATO-u formalno ugrađen u najviši pravni akt države. Aktuelni predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelensky) u više navrata je ponovio da je članstvo u NATO-u jedan od ključnih vanjskopolitičkih ciljeva Kijeva.
