Zvaničnici su upozorili da se američki vojni udar na Iran može očekivati u naredna 24 sata, dok Vašington počinje evakuaciju dijela vojnog i civilnog osoblja iz ključnih baza širom Bliskog istoka.

Sjedinjene Američke Države započele su povlačenje dijela vojnika i osoblja iz svojih vojnih objekata u regionu, u trenutku kada tenzije naglo eskaliraju, nakon upozorenja iz Teherana da će američke baze biti mete ukoliko Donald Tramp naredi napad na Iran.

Američki zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, izjavio je da je povlačenje osoblja preduzeto kao mjera predostrožnosti zbog pojačanih bezbjednosnih zabrinutosti. Istovremeno, dva evropska zvaničnika navela su da je američka vojna intervencija sada vjerovatna, pri čemu je jedan od njih procijenio da bi do nje moglo doći već u naredna 24 sata.

I izraelski zvaničnik izjavio je da izgleda da je predsjednik SAD Donald Tramp donio odluku o intervenciji, iako tačno vrijeme i obim eventualnog udara još nisu poznati.

Dok iransko rukovodstvo pokušava da uguši najozbiljnije unutrašnje nemire s kojima se Islamska Republika ikada suočila, Teheran nastoji da odvrati ponovljene prijetnje predsjednika Trampa o intervenciji u znak podrške antivladinim demonstrantima.

Katar je saopćio da se povlačenje osoblja iz vazduhoplovne baze Al Udeid, najveće američke baze u regionu, sprovodi kao odgovor na trenutne regionalne tenzije.

Trojica diplomata navela su da je određenom broju osoblja naređeno da napusti bazu, ali da nije bilo neposrednih znakova masovnog premeštanja vojnika autobusima u civilne objekte, kao što je bio slučaj nekoliko sati prije iranskog raketnog napada prošle godine.

Predsjednik Tramp je u više navrata prijetio intervencijom u znak podrške demonstrantima u Iranu, gdje je, prema izvještajima, hiljade ljudi ubijeno tokom gušenja protesta protiv klerikalne vlasti.

I Iran i njegovi zapadni protivnici opisali su nemire – koji su počeli prije dvije sedmice kao demonstracije protiv teških ekonomskih uslova, a posljednjih dana naglo eskalirali – kao najnasilnije od Islamske revolucije 1979. godine, kojom je uspostavljen iranski sistem klerikalne vlasti.

Prema navodima iranskog zvaničnika, poginulo je više od 2.000 ljudi, dok jedna organizacija za zaštitu ljudskih prava procjenjuje da je broj žrtava veći od 2.600.

- Iran se nikada nije suočio sa ovim obimom razaranja - izjavio je u srijedu načelnik Generalštaba iranskih oružanih snaga Abdolrahim Musavi, optužujući strane neprijatelje za izazivanje krize. Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro opisao je situaciju kao „najnasilniju represiju u savremenoj historiji Irana“.

Iranske vlasti optužile su Sjedinjene Države i Izrael da stoje iza podsticanja nemira, za koje tvrde da ih sprovode naoružani teroristi.