Ove sedmice svijet je uzdrmala vijest o novoj prijetnji nakon tvrdnji Izraela da Iran posjeduje balističke rakete sposobne da pogode evropske gradove, uključujući i London.
IDF (Izraelske odbrambene snage) otkrile su da iranski režim namjerava da razvije rakete dometa 4.000 km, koje predstavljaju opasnost za desetine zemalja u Evropi, Aziji i Africi.
Iranski režim je to demantovao - objavio je IDF na platformi X.
Iranski teroristički režim predstavlja globalnu prijetnju. Sada i sa raketama koje mogu dosegnuti London, Pariz ili Berlin - piše u objavi.
Rakete ispaljene na vojnu bazu
Upozorenje je uslijedilo nakon što su dvije balističke rakete ispaljene ka zajedničkoj američko-britanskoj vojnoj bazi Dijego Garsija (Diego Garcia) u Indijskom okeanu, udaljenoj skoro 4.000 km od Irana.
Britanski ministar Steve Reed (Stiv Rid) izjavio je da je jedna raketa "pala ranije", dok je druga "presretnuta".
Izrael i Velika Britanija tvrde da iza ovog osujećenog napada stoji Iran, što bi, prema Institutu za proučavanje rata, predstavljao pokušaj raketnog udara na "najvećoj udaljenosti do sada".
Teheran je, međutim, odbacio optužbe, nazivajući ih izraelskom operacijom pod "lažnom zastavom".
Resursi i savezništva
Britanski sekretar odbrane John (Džon Hili), u izjavi za Sky News, tri puta je izbegao da potvrdi ili demantuje da li Iran ima rakete sposobne da pogode London.
- Ne postoje procjene da Iran planira napad. Imamo resurse i savezništva koji nam omogućavaju da odbranimo Britaniju, i to činimo sa saveznicima i NATO-om - rekao je.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rut izjavio je za CBS News da Alijansa "ne može da potvrdi" da li je Iran ispalio te rakete, ali je naglasio da je Teheran, u najmanju ruku, "veoma blizu" posjedovanja sposobnosti da bombarduje evropske gradove.
Dr Oleksandra Moloj (Oleksandra Molloy), ekspert za ratovanje dronovima sa Univerziteta Novog Južnog Velsa, smatra da je iranska raketna sposobnost trenutno ipak "za dlaku" ispod dometa potrebnog za udar na London.
Ipak, ona upozorava da ovi udari šalju stratešku poruku o razvoju interkontinentalnih balističkih raketa.
- Ako je istina da je Iran ispalio rakete, to pokazuje da su prešli granice regionalnog odvraćanja i krenuli ka interkontinentalnom dometu - kaže dr Moloj. Ona vjeruje da bazi Dijego Garsija možda i nije bila namjera da bude uništena, već da je cilj bio demonstracija moći.
Takođe ističe da Iran više ne poštuje "meku granicu" dometa od 2.000 km, koju je svojevremeno postavio pokojni vrhovni vođa Ajatolah Ali Hamnei (Khamenei) kako bi izbegao konfrontaciju sa Evropom.
Iran posjeduje jedan od najvećih arsenala na Bliskom istoku.
Procjene ratnih stručnjaka
Prema procjenama dr Moloj, oni proizvode 40 do 60 raketa mjesečno, prije sukoba su imali oko 3.000 balističkih raketa, ali je polovina već iskorištena i koriste pet dronova na svaku balističku raketu kako bi iscrpili skupe odbrambene sisteme SAD i Izraela.
Iako su Bijela kuća i premijer Netanjahu (Netanyahu) izjavili da su iranske raketne sposobnosti "funkcionalno uništene" ili "znatno oslabljene", američki general Den Kejn (Caine) upozorava da Iran i dalje zadržava dio kapaciteta i da se "lov" na njihove lansere nastavlja.
Dr Moloj umiruje javnost tvrdnjom da preciznost raketa opada na ekstremnim udaljenostima, a tu je i protivzračna odbrana.
Međutim, ona upozorava na opasnost od dronova.
- Dronovi se mogu lansirati sa bilo kog mjesta, čak i iz brodskih kontejnera u morima oko Evrope ili interno, unutar samih država. Njihov domet postaje sve veći, a brzina sve veća, što ih čini veoma teškim za presretanje - zaključuje ona.
