Kina pojačava svoju diplomatsku aktivnost u vezi s ratom protiv Irana, predstavljajući zajedno s Pakistanom prijedlog u pet tačaka, dok istovremeno okuplja podršku zaljevskih država i protivi se inicijativi u Ujedinjenim nacijama koja predviđa korištenje svih potrebnih sredstava za otvaranje Hormuškog moreuza.

Riječ je o najnovijem pokušaju Pekinga da zauzme vidljiviju ulogu na globalnoj sceni, iako bi, s obzirom na rezervisan stav Sjedinjenih Američkih Država, ovi napori mogli ostati više na nivou retorike nego konkretnih rezultata.

- Rat s Iranom je prioritet svih država u i izvan regiona. To je prilika koju Kina neće propustiti da demonstrira svoje liderstvo i diplomatsku inicijativu - smatra Sun Jun (Sun Yun), direktorica programa za Kinu u Stimson Centru, think-tanku sa sjedištem u Washingtonu.

Deni Rasel (Danny Russel), bivši visoki američki diplomata, kinesku diplomatiju opisuje kao "performativnu", upoređujući prijedlog u pet tačaka s kineskim planom od 12 tačaka za Ukrajinu iz 2023. godine, koji je, prema njegovim riječima, bio "ispunjen floskulama, ali nikada nije proveden u djelo".

- Kineska naracija je da je, dok je Washington nepromišljen, agresivan i ne vodi računa o troškovima po druge, Kina principijelan i odgovoran šampion mira - rekao je Rasel, sada ugledni saradnik u Asia Society Policy Instituteu.

On dodaje da "ono što vidimo od Kine je poruka, a ne posredovanje."

Portparol kineske ambasade u Vašingtonu (Washingtonu) Liu Pengju (Liu Pengyu) izjavio je da Kina od početka sukoba "neumorno radi za mir".

Administracija Donalda Trampa (Donald Trump), prema riječima američkih zvaničnika, ne pokazuje značajan interes za kinesko posredovanje. SAD su razočarane dosadašnjim pokušajima trećih strana i ne žele dodatno jačati međunarodni položaj Kine niti joj prepustiti zasluge za eventualni uspjeh na Bliskom istoku, izjavila su trojica zvaničnika koji su govorili anonimno.

Jedan od njih opisao je stav administracije prema zajedničkoj inicijativi Kine i Pakistana kao "agnostičan" – ni podrška ni odbacivanje – uz napomenu da bi se to moglo promijeniti ako se Tramp lično uključi prije planiranog sastanka s kineskim predsjednikom Si Đinpingom (Xi Jinping).

Za Peking postoji dodatni motiv da se sukob smiri prije nego što Tramp planira posjetu Kini sredinom maja. Već je jednom odgodio put zbog ratnih okolnosti, koji je prvobitno bio planiran za kraj marta.

- Nema garancije da Tramp možda neće ponovo odgoditi put u Kinu ako se rat razbukta -  rekla je Sun.

Sukob je u petak dodatno eskalirao kada je Iran oborio dva američka vojna aviona, prvi put od početka rata prije pet sedmica. Tramp je za NBC News izjavio da to neće utjecati na pregovore s Iranom, svega nekoliko dana nakon što je rekao da su SAD "pobjedile i potpuno desetkovale Iran".

Kina je trenutno donekle zaštićena od poremećaja u Hormuškom moreuzu zahvaljujući diverzifikaciji izvora energije i smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima.

Ipak, oko 13 posto kineskog uvoza nafte dolazi iz Irana, a Peking sarađuje s Teheranom kako bi omogućio prolaz brodova pod kineskom zastavom kroz ovu ključnu pomorsku rutu, gdje su tenzije dovele do rasta cijena energenata. Kina također raspolaže velikim strateškim rezervama nafte.

Analitičari upozoravaju da, uprkos kratkoročnoj otpornosti, dugotrajan rat predstavlja ozbiljan rizik za kineske interese.

- Eskalacija sukoba počet će štetiti kineskim interesima. Pošto je kineski model rasta toliko orijentisan na izvoz, dugotrajni energetski šokovi i poremećaji u pomorskom transportu značiće skuplje ulazne troškove i slabiju globalnu potražnju, što će dodatno narušiti njegovu ranjivu ekonomiju - rekao je Rasel.

Osim ekonomskih razloga, Kina koristi situaciju i za političko pozicioniranje.

- Kina koristi priliku da sugeriše kako pomaže u ublažavanju krize koju je izazvala Amerika, posebno kako postaje sve očigledniji izostanak promišljene strategije Trumpove administracije za obuzdavanje posljedica - rekao je Ali Vajn (Ali Wyne), viši savjetnik u organizaciji International Crisis Group.

Od početka sukoba, kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji (Wang Yi) razgovarao je s kolegama iz Rusije, Omana, Irana, Francuske, Izraela, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Iranu je poručio da Kina cijeni partnerstvo s Teheranom, Izrael je pozvao da obustavi vojne operacije, te izrazio spremnost Pekinga da doprinese mirnom rješenju.

Protekle sedmice Vang Ji je u Pekingu ugostio pakistanskog ministra vanjskih poslova, gdje je dogovoren zajednički prijedlog u pet tačaka koji predviđa prekid neprijateljstava i ponovno otvaranje moreuza.

Prema riječima Liu Pengjua, Vang Ji je obavio više od 20 telefonskih razgovora s ministrima vanjskih poslova iz regiona, dok je specijalni izaslanik posjetio više zemalja s ciljem smirivanja tenzija.

Podršku kineskom planu Vang Ji je tražio i od šefice evropske diplomatije Kaje Kalas (Kaja Kallas), ističući da prijedlog predstavlja "široki međunarodni konsenzus". Saudijskom ministru vanjskih poslova princu Faisalu bin Farhanu naglasio je da je zaustavljanje borbi najhitniji prioritet.

U razgovoru s ministrom vanjskih poslova Bahreina Abdullatifom bin Rašidom Al Zajanijem (Abdullatif bin Rashid Al Zayani), Vang Ji je objasnio protivljenje Kine prijedlogu da se vojnom silom osigura prolaz kroz Hormuški moreuz, poručivši da odluke Vijeća sigurnosti UN-a trebaju doprinositi deeskalaciji, "a ne da podržavaju nezakonite ratne poteze, a kamoli da dolijevaju ulje na vatru".

Prema riječima jednog diplomate UN-a, Kina i Rusija smatraju da bi takav mehanizam mogao poslužiti kao izgovor za dodatnu eskalaciju sukoba.

Obje zemlje trenutno imaju manju potrebu za potpunim otvaranjem moreuza – Kina jer uspijeva osigurati prolaz dijela brodova, a Rusija zbog koristi od visokih cijena nafte.

Kako bi izbjegao veto, Bahrein je ublažio prijedlog, koji sada predviđa samo defanzivne mjere za osiguranje plovidbe. Glasanje je odgođeno za narednu sedmicu.

Kina smatra da je prekid vatre ključ za rješavanje krize u moreuzu, ali njen zajednički plan s Pakistanom u Washingtonu je dočekan bez značajnije reakcije.

Jedan američki zvaničnik naveo je da prijedlog više liči na općeniti poziv na poštivanje međunarodnog prava i diplomatije nego na konkretan plan za okončanje sukoba.