Jedna knjižara u Mađarskoj koja je imala probleme zbog zakona vlade Viktora Orbana, konačno je dočekala svojih pet minuta da pošalje poruku i na simboličan način se "osvete".Naime, nakon izbora koji su održani 12. aprila u Mađarskoj i pobjede opozicione Tisza partije i Petera Mađara (Magyar), knjižara je sve knjige o Viktoru Orbanu simbolično stavila na police gdje se nalaze knjige iz historije.Tako su na simpatičan način poručili šta misle o Viktoru Orbanu i njegovoj vladavini, a upravo je ova knjižara kroz godine Orbanove vladavine bila često na meti vlasti.To se posebno odnosi na 2023. godinu kada je lanac knjižara kažnjen s oko 31.500 eura. To je učinjeno zbog jedne od knjiga za djecu koja je uvrštena na policu gdje se nalazi literatura za omladinu.Ono što je za vlast bilo sporno jeste ilustracija koja je promovisala homoseksualnost.- Knjige o kojima je riječ prikazuju homoseksualnost, a ipak su svrstane među knjige namijenjene djeci i klasifikovane kao omladinska literatura, te nisu distribuirane u zatvorenoj ambalaži - naveli su tada iz vladinog ureda.Ovaj slučaj dobio je svoj epilog i na sudu, a knjižara je dobila slučaj i to zbog jednog zareza u zakonu.Naime, u stavu vladine uredbe o trgovini navedeno je da se svi proizvodi namijenjeni djeci koji prikazuju homoseksualnost "smiju prodavati samo u zatvorenoj ambalaži, odvojeno od ostalih proizvoda".Budući da zakonodavac tada nije stavio zarez prije riječi "samo", rečenica nije podrazumijevala da se mora čuvati odvojeno i u zatvorenoj ambalaži, već da ako se knjiga čuva odvojeno od ostalih, mora biti umotana u posebnu ambalažu.Nakon što su izgubili slučaj na sudu, vlada je izmijenila zakon te je dodala zarez na mjesto koje ju je koštalo cijelog slučaja.

Sve knjige o njemu stavila na policu gdje se nalaze knjige iz historije

Mađarska: Knjižara koja je imala problema s Orbanom poslala simboličnu poruku

Italijanska premijerka Đorđa Meloni (Giorgia Meloni) izjavila je da je njena vlada "odlučila obustaviti automatsko obnavljanje vojnog sporazuma s Izraelom s obzirom na trenutnu situaciju".Premijerka je razgovarala s novinarima tokom posjete sajmu vina Vinitaly u Veroni te se referirala na memorandum kojim se postavlja okvir za vojnu saradnju u vezi s razmjenom vojnog materijala i tehnoloških istraživanja za oružane snage, a koji je stupio na snagu 13. aprila 2016. i obnavljao se svakih pet godina.Ministar odbrane Gido Kroseto (Guido Crosetto) napisao je pismo svom izraelskom kolegi Izraelu Kacu (Israel Katz) u kome ga je obavijestio o obustavi, saopćili su izvori.Portal Ynet je citirao izraelske izvore koji su rekli:- Ovo nije sigurnosni sporazum, nego memorandum o razumijevanju lišen ikakve stvarne supstance i odluka nema praktičnog značaja. Odluka Italije o obustavi vojnog memoranduma neće uticati na sigurnost Tel Aviva, saopćilo je izraelsko ministarstvo vanjskih poslova, prenosi italijanska novinska agencija ANSA.

Odluka Italije o obustavi vojnog memoranduma neće uticati na sigurnost Tel Aviva, saopćilo je izraelsko ministarstvo vanjskih poslova

Meloni objavila da Italija obustavlja obnavljanje vojnog sporazuma s Izraelom

Ribarski brod se prevrnuo u Andamanskom moru na putu ka Maleziji nakon čega se najmanje 250 osoba, među kojima su bili i Rohinje izbjeglice i državljani Bangladeša, vodi kao nestalo, saopćile su agencije Ujedinjenih naroda za izbjeglice i migracije.Nije poznato kada je tačno plovilo potonulo, niti u kakvom je statusu eventualna potraga u srijedu.Visoki komesarijat Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u zajedničkoj izjavi su u utorak saopćili da je brod isplovio iz Teknafa u južnom bangladeškom okrugu Cox's Bazar, prevozeći veliki broj putnika ka Maleziji.Prema njihovim navodima, prenatrpanost plovila, jaki vjetrovi i nemirno more doveli su do gubitka kontrole nad brodom i njegovog potonuća.UNHCR i IOM su istakli da ovaj nestanak odražava dugotrajnu raseljenost Rohinja naroda i izostanak trajnih rješenja za njih.Naveli su da kontinuirano nasilje u državi Rakhine u Mijanmaru čini siguran povratak Rohinja neizvjesnim, dok ograničena humanitarna pomoć, otežan pristup obrazovanju i zapošljavanju u izbjegličkim kampovima nastavljaju tjerati ranjive Rohinja izbjeglice na rizična putovanja morem, često zasnovana na lažnim obećanjima o većim platama i boljim prilikama u inostranstvu.UNHCR i IOM pozvali su međunarodnu zajednicu da poveća finansiranje i solidarnost kako bi se osigurala pomoć koja spašava živote za Rohinja izbjeglice u Bangladešu, koji je pružio utočište za više od milion Rohinja iz Mijanmara.

Nije poznato kada je tačno plovilo potonulo, niti u kakvom je statusu eventualna potraga u srijedu

Prevrnuo se brod s 250 migranata: Na njemu bile Rohinje i državljani Bangladeša

Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) žestoko je kritikovao italijansku premijerku Đorđi Meloni (Giorgia Meloni) zbog stava ove zemlje o ratu u Iranu i drugim pitanjima, nakon čega su iranske diplomate stale u njenu zaštitu.Naime, Tramp je u razgovoru za italijanski Corriere della Sera izjavio kako je za Meloni mislio da je hrabra, ali da je pogriješio.- Šokiran sam njenin stavovima. Nije je briga ima li Iran nuklearno oružje. Pustila bi ih da raznesu Italiju u paramparčad za dva minuta kad bi mogli. Meloni nam ne želi pomoći s NATO-om. Ne želi nam pomoći da se riješimo nuklearnog oružja - poručio je Tramp.

<blockquote class="twitter-tweet">Why would we hurt Italy? We love Italian people, soccer, and food and we love Rome, Rimini, Pisa, Milan, Venice, Sardegna, Florence, Naples, Genova, Turin Sicily, and everything in between. 🇮🇹&mdash; Iran Embassy in Thailand ☫ (@IranInThailand) <a href="https://twitter.com/IranInThailand/status/2044058595286044676?ref_src=twsrc%5Etfw">April 14, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Na ove Trampove teorije stigao je i odgovor Ambasade Irana na Tajlandu.- Zašto bismo 'povrijedili' Italiju? Volimo Italijane, nogomet i hranu, a volimo i Rim, Rimini, Pizu, Milano, Veneciju, Sardiniju, Firencu, Napulj, Genovu, Torino, Siciliju i sve između toga - naveli su iz ambasade.Na njihovu objavu uslijedili su i brojni komentari, a jedan od Italijana je naveo kako bi volio posjetiti Iran kao turista kada se jednog dana rat okonča.- Pozvani ste - poručili su iz ambasade.Naravno, mnogi su iskoristili priliku i za šale na račun Italijana te je jedan od korisnika naveo kako Italija više nije poznata po nogometu, aludiravši na poraz u finalu baraža za Svjetsko prvenstvo od Bosne i Hercegovine.- Nostalgični smo - kratko su odgovorili iz Ambasade Irana.

Pustila bi ih da raznesu Italiju u paramparčad za dva minuta kad bi mogli, kazao je za italijansku premijerku

Iranci odgovorili na Trampovu teoriju: "Zašto bismo povrijedili Italiju?"

The Wall Street Journal (WSJ) uradio je najnoviju analizu prema kojoj u Evropi sve više raste podrška rezervnom planu koji bi osigurao da se kontinent može samostalno braniti koristeći postojeće vojne strukture NATO-a, u slučaju da Sjedinjene Američke Države napuste alijansu.Plan, koji neki zvaničnici već neformalno nazivaju "Evropski NATO", dobio je snažan zamah nakon što je naišao na odobrenje Njemačke, zemlje koja se dugo protivila ideji samostalnog evropskog vojnog djelovanja.<h2>Evropa zabrinuta</h2>Zvaničnici koji rade na ovim planovima nastoje postaviti više Evropljana u ključne komandne uloge alijanse i dopuniti američke vojne kapacitete vlastitim. Kako prenosi WSJ, ovi planovi se za sada razvijaju neformalno, kroz diskusije na marginama i radne večere u krugovima NATO-a.Cilj nije stvaranje rivala trenutnoj alijansi, već očuvanje odvraćanja Rusije, operativnog kontinuiteta i nuklearnog kredibiliteta, čak i u scenariju u kojem bi Washington povukao svoje snage ili odbio braniti Evropu, čime je predsjednik Donald Tramp već prijetio.Planovi, koji su začeti prošle godine, odražavaju duboku zabrinutost Evrope u vezi s pouzdanošću SAD. Situacija je eskalirala nakon što je Tramp zaprijetio zauzimanjem Grenlanda od Danske, a dodatnu hitnost dobila je usljed odbijanja Evrope da podrži američki rat u Iranu.Ključni pokretač ovih promjena je veliki politički zaokret u Berlinu. Decenijama se Njemačka opirala pozivima, koje je uglavnom predvodila Francuska, za većom evropskom suverenošću u odbrani, preferirajući Ameriku kao ultimativnog garanta sigurnosti. Međutim, prema izvorima WSJ-a, ta paradigma se sada mijenja pod vodstvom njemačkog kancelara Fridriha Merca (Friedrich Merz), i to zbog ozbiljnih sumnji u američku pouzdanost tokom Trampovog mandata, ali i nakon njega.Merc je počeo preispitivati dugogodišnje stavove nakon što je zaključio da je Tramp spreman napustiti Ukrajinu, te da američku politiku unutar NATO-a više ne vode jasne vrijednosti. Njemački ministar odbrane Boris Pistorius naglasio je da NATO ostaje "nezamjenjiv", ali je dodao: "Jasno je da mi Evropljani moramo preuzeti više odgovornosti za našu odbranu, i to upravo radimo. NATO mora postati više evropski kako bi ostao transatlantski."<h2>Odgovor na prijetnje</h2>Evropljani sada pokušavaju preuzeti dio tereta koji je Tramp dugo zahtijevao. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte nedavno je izjavio da će alijansa biti "više predvođena Evropom".Ipak, razlika je u tome što Evropljani sada poduzimaju korake samoinicijativno, potaknuti Trampovim rastućim neprijateljstvom, a ne američkim ohrabrivanjem. Tramp je nedavno evropske saveznike nazvao "kukavicama", a NATO "tigrom od papira", dodavši da to "zna i ruski predsjednik Vladimir Putin".Finski predsjednik Alexander Stubb, jedan od rijetkih evropskih lidera s bliskim odnosom s Trampom i čelnik države s najdužom granicom s Rusijom, potvrdio je da je proces prebacivanja tereta u toku. Nakon što je Tramp zaprijetio napuštanjem NATO-a zbog izostanka podrške njegovoj kampanji u Iranu, Stubb ga je odmah nazvao kako bi ga obavijestio o evropskim planovima.- Osnovna poruka našim američkim prijateljima je da je, nakon svih ovih decenija, vrijeme da Evropa preuzme više odgovornosti za vlastitu sigurnost i odbranu - izjavio je Stubb za WSJ, dodavši da je ključno da se ovaj proces odvija na kontrolisan način, a ne naglim povlačenjem SAD.<h2>Obavezni vojni rok&nbsp;</h2>S obzirom na to da je komandna struktura NATO-a decenijama građena oko američkog liderstva, od logistike i obavještajnih podataka do same vrhovne komande – izazovi su ogromni.Kako navodi Wall Street Journal, tek nakon promjene stava Berlina, prešlo se na rješavanje praktičnih vojnih pitanja: ko će voditi zračnu i raketnu odbranu NATO-a, ko će osigurati koridore za pojačanje prema Poljskoj i Baltiku, te ko će upravljati logističkim mrežama ako se američki oficiri povuku.Jedan od ključnih aspekata za uspjeh plana je i vraćanje obaveznog vojnog roka, koji su mnoge zemlje ukinule nakon Hladnog rata. Evropski zvaničnici također žele ubrzati proizvodnju vitalne vojne opreme, uključujući protivpodmorničko ratovanje, svemirske kapacitete i sisteme za dopunjavanje goriva u zraku. Primjer ove nove inicijative je nedavni dogovor Njemačke i Velike Britanije o zajedničkom razvoju krstarećih i hipersoničnih projektila.<h2>Nuklearni kišobran</h2>Iako Evropljani preuzimaju sve više komandnih uloga i predvode velike vojne vježbe, posebno u nordijskom regionu, najveću prazninu predstavljaju obavještajni podaci i nuklearno odvraćanje.Evropski zvaničnici priznaju da nikakva preraspodjela trupa ne može brzo zamijeniti američke satelite i sisteme za upozoravanje na rakete. Ovo ostavlja Francusku i Veliku Britaniju pod pritiskom da prošire svoje nuklearne i obavještajne uloge. Nakon krize oko Grenlanda, kancelar Merc i francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) otvorili su razgovore o tome može li se francusko nuklearno odvraćanje proširiti kako bi zaštitilo i druge evropske nacije, uključujući Njemačku.Da je pitanje Grenlanda zaista bilo prelomna tačka, potvrdio je i sam Tramp objašnjavajući svoju prijetnju o napuštanju NATO-a.- Sve je počelo, ako želite znati istinu, s Grenlandom. Mi želimo Grenland. Oni nam ga ne žele dati i ja sam rekao: 'U redu, doviđenja - kazao je Tramp.Na ovu izjavu, poljski vicepremijer Radoslaw Sikorski kratko je na društvenim mrežama odgovorio: "Zabilježeno".

Cilj nije stvaranje rivala trenutnoj alijansi, već očuvanje odvraćanja Rusije, operativnog kontinuiteta i nuklearnog kredibiliteta

NATO planira pojačati zalihe na istočnom krilu

WSJ objavio analizu: Šta ako Amerika napusti NATO

Prvi puni dan američke pomorske blokade iranskih luka obilježile su proturječne informacije o njezinoj efikasnosti.&nbsp;Dok američka vojska tvrdi da je pomorska trgovina s Iranom u potpunosti zaustavljena, podaci o praćenju brodova pokazuju da promet kroz Hormuški moreuz i dalje teče, a kao moguća objašnjenja navode se nedovoljna pripremljenost i smetnje u radu transpondera, piše BBC.Komandant američkog Centralnog komandanstva, admiral Bred Kuper (Brad Cooper), izjavio je u utorak da je blokada u cijelosti uspostavljena.&nbsp;- Blokada iranskih luka u potpunosti je provedena. U manje od 36 sati od njezine uspostave, američke su snage potpuno zaustavile pomorsku privrednu razmjenu s Iranom - dodao je Kuper. Centralno komandanstvo prethodno je izvijestilo da se šest trgovačkih brodova okrenulo i vratilo u iranske luke nakon što su slijedili "upute američkih snaga".S druge strane, analiza podataka o pomorskom prometu koju je proveo BBC Verify pokazuje da su u utorak kroz Hormuški moreuz prošla najmanje četiri broda povezana s Iranom, uključujući dva koja su netom prije isplovila iz iranskih luka. Blokada je započela u ponedjeljak u 14 sati po GMT-u, a nakon tog vremena moreuzom su prošla i tri broda koja nisu povezana s Iranom. BBC-jev sigurnosni dopisnik Frank Gardner kao moguća objašnjenja za ovakvu situaciju navodi nedostatak pripreme i smetnje u radu brodskih transpondera. Podaci o praćenju također su pokazali da su dva broda povezana s Iranom promijenila kurs, ali tek nakon što su prošli kroz moreuz.

Kao moguća objašnjenja navode se nedovoljna pripremljenost i smetnje u radu transpondera

Promet kroz Hormuški moreuz se nastavlja uprkos blokadi

Pobjeda stranke Tisza i Petera Mađara (Magyar) na izborima u Mađarskoj snažno je odjeknula širom Evrope i svijeta, prije svega zato što se stiče utisak da je koncept „neliberalne demokratije“ doživio poraz. Zbog toga među desničarskim političarima u Poljskoj raste zabrinutost zbog mogućeg pada popularnosti.Karol Navrocki (Nawrocki), kao predsjednik, zajedno s predstavnicima radikalno desne stranke PiS, pružao je podršku Orbanu. Neki od njih su čak i prije izbora išli toliko daleko da su upozoravali na „krah Evrope“ u slučaju njegovog poraza.Premijer Poljske Donald Tusk, koji predvodi liberalnu vlast bez PiS-a, je u čestitci Mađaru na pobjedi rekao da je "sretniji od njega".Razlog za to je što je padom Orbana ozbiljno uzdrman njegov populistički princip vladanja, a koji žele implementirati i desničari u Poljskoj.Iako su Navrocki i njegove kolege čak i posjetama podržale Orbana, sada dolazi do svojevrsnog preokreta, pa čak i otklona od uskoro bivšeg lidera Poljske.- Orban je bio saveznik Poljske samo u sukobu s kozmopolitima i centralizatorima u EU i po pitanju migracija. To je bilo važno, ali ne dovoljno - napisao je Sławomir Cenckiewicz, šef Navrockijevog Biroa za nacionalnu sigurnost, na društvenim mrežama.Tobiasz Bocheński, zastupnik PiS-a u Evropskom parlamentu, je rekao da se "Orbanova politika prema istoku potpuno razlikovala" od njegove stranke, misleći na odnos prema Rusiji.Ključne figure u PiS-u su ili tihe ili izdaju nekontroverzne čestitke Mađaru, dok pokušavaju promijeniti temu u Varšavi prebacujući se na domaće probleme. Stranačke objave na X-u u ponedjeljak su bile usmjerene na napade na Tuska zbog zdravstvene zaštite, bez pomena o mađarskom rezultatu.Problem za poljsku desnicu je i asocijacija s administracijom predsjednika SAD Donalda Trampa (Trump).Posjeta Džej Di Vens (JD Vance), Trampovog potpredsjednika, shvaćena je kao "minus" u predizbornoj kampanji Fidesza, a poljski desničari, s posebnim akcentom na Navrockom, su neodvojivi od američkih konzervativaca, a naročito Trampovog pokreta MAGA.Za Poljsku, čiji građani se smatraju kao izrazito proamerički nastrojeni, pitanje podrške Trampa i njegovih najbližih ideoloških saradnika bit će ključno za PiS pred izbore zakazane za jesen naredne godine.

Desničari se već distanciraju 

Pobjeda Tisze uzdrmala desnicu: Poraz Orbana izazvao zabrinutost u Poljskoj

Dopisnik ABC Newsa u Vašingtonu, Džonatan Karl (Jonathan), objavio je na X-u kako je razgovarao s američkim predsjednikom Donaldom Trampom (Trump).&nbsp;Tramp mu je rekao kako ne razmišlja o produženju primirja (koje istječe u idući utorak), ocijenivši da za to neće biti potrebe. Najavio je da slijede uzbudljivi događaji.&nbsp;- Mislim da nas čekaju dva nevjerojatna dana. U to sam uistinu uvjeren - rekao je.&nbsp;Na pitanje hoće li rat završiti sporazumom ili jednostavnom objavom o uništenju neprijateljskih vojnih kapaciteta, Tramp je odgovorio kako su moguća oba ishoda.&nbsp;- Moglo bi završiti i na jedan i na drugi način, no smatram da je dogovor bolja opcija jer im omogućuje obnovu. Oni sada doista imaju drukčiji režim. U svakom slučaju, uklonili smo radikale. Više ih nema - dodao je.Usto je iznio i tvrdnju o vlastitoj ulozi u globalnoj politici.&nbsp;- Da ja nisam predsjednik, svijet bi se raspao u komadiće - zaključio je Tramp.Tramp je za Fox News izjavio da je rat s Iranom "vrlo blizu kraja", čime je ponovio slične tvrdnje koje je iznosio posljednjih sedmica. U najavi intervjua za Fox Business, koji bi trebao biti emitiran ove srijede, američki predsjednik ustvrdio je i da Teheran "očajnički" želi postići dogovor.&nbsp;- Mislim da je blizu kraja. Da, mislim, smatram da je vrlo blizu kraja - rekao je Tramp za Fox.Zatim je dodao: "Znate, da se sada povučem, trebalo bi im 20 godina da obnove zemlju. A mi još nismo gotovi. No vidjet ćemo što će se dogoditi. Mislim da očajnički žele postići dogovor."Tramp je također nagovijestio da bi se američko-iranski pregovori mogli nastaviti, rekavši za New York Post kako bi se "nešto moglo dogoditi u sljedeća dva dana". Prvi krug pregovora, održan proteklog vikenda u Pakistanu, završen je bez rješenja.U međuvremenu je potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance) jučer na događaju na Univerzitetu Georgia izjavio da Tramp želi postići "veliki dogovor" s Teheranom. Američki potpredsjednik također je rekao kako ima jako dobar osjećaj u vezi s njihovom trenutnom pozicijom.

Smatra da je sukob vrlo blizu kraja

Tramp poručio da slijede dva nevjerovatna dana: "Da ja nisam predsjednik, svijet bi se raspao u komadiće"

Američki potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance) ustraje na tome da će SAD nastaviti pregovarati s Iranom kazavši kako je optimističan glede napretka te da Bijela kuća s Teheranom želi postići "veliki Trampov sporazum".Govoreći na događaju organizacije Turning Point (TPUSA) na Univerzitetu Georgia, Vens je rekao da Donald Tramp (Trump) "ne želi mali, nego veliki sporazum". Vens, koji je za vikend vodio američko izaslanstvo u Pakistanu na početnom krugu pregovora s Teheranom, ponovio je svoju tvrdnju da je, uprkos tome što rješenje nije postignuto, SAD ostvario "znatan napredak".Američki potpredsjednik ponovio je i Trampov stav da Iran ne smije imati nuklearne kapacitete, rekavši: "Pregovaramo upravo kako bismo to osigurali".- Ako se obavežete da nećete imati nuklearno oružje, omogućit ćemo Iranu da procvjeta i postane privredno prosperitetan - dodao je.

<blockquote class="twitter-tweet">JD Vance: Trump says to Iran: “If you commit to not having a nuclear weapon, we are going to make Iran economically thrive.” <a href="https://t.co/hg9SM41YfJ">pic.twitter.com/hg9SM41YfJ</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://twitter.com/clashreport/status/2044181456658788792?ref_src=twsrc%5Etfw">April 14, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Čovječe, nastavit ćemo pregovarati... I dalje ću se boriti da to i ostvarimo. Vrlo sam zadovoljan dokle smo stigli - poručio je.&nbsp;Vensove izjave dolaze nakon napisa da bi se izravni pregovori između SAD i Irana mogli nastaviti već ove sedmice. Prema NBC Newsu, koja se poziva na dvije osobe upoznate s pregovorima, glavne tačke sporenja za postizanje bilo kakvog sporazuma su iranski nuklearni kapaciteti i otvaranje Hormuškog moreuza.Tramp je kasnije za New York Post izjavio da bi se "nešto moglo dogoditi u iduća dva dana".

Vrlo sam zadovoljan dokle smo stigli, poručio je

Vens dao Iranu prijedlog: "Čovječe, nastavit ćemo pregovarati"

Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) ponovno se u nizu objava na svojoj društvenoj mreži Truth Social osvrnuo na papu Lava i NATO.&nbsp;U jednoj od poruka zatražio je da neko kaže papi Lavu da je neprihvatljivo da Iran posjeduje nuklearnu bombu.Tramp je također iznio tvrdnju da su iranske vlasti u posljednja dva mjeseca ubile "najmanje 42.000" demonstranata.

U drugoj objavi ponovio je svoje već poznate kritike na račun Sjevernoatlantskog saveza. Za NATO je poručio kako nije bio uz njih, i neće biti ni u budućnosti.Podsjetimo, Tramp je prethodnih dana na društvenoj mreži Truth Social žestoko napao papu Lava XIV.- Nije dobar u svom poslu... slab je po pitanju kriminala i užasan za vanjsku politiku. Ne želim papu koji misli da je u redu da Iran ima nuklearno oružje. Ne želim papu koji misli da je strašno što je Amerika napala Venecuelu - napisao je.Tramp je također podijelio sliku generiranu umjetnom inteligencijom na kojoj je prikazan kao Isus Krist, no kasnije je obrisao objavu. Tvrdio je da ga je slika prikazivala "kao liječnika koji ljude čini boljima".

Papa Lav XIV. odbacio je Trampove napade i poručio da neće ulaziti u političke sukobe.&nbsp;- Neću ulaziti u rasprave. Ono što govorim nisu napadi ni na koga. Poruka Evanđelja je jasna: 'Blago mirotvorcima' - rekao je novinarima, prenosi AP.&nbsp;Dodao je i da se ne boji Trampove administracije te da će nastaviti zagovarati mir i dijalog.

Sukob između pape i Trampa povezan je s ratom između SAD, Izraela i Irana.Papa je posljednjih dana više puta upozorio na "zabludu svemoći" koja potiče rat i osudio napade na infrastrukturu i civile, dok Tramp prijeti novim udarima na iranske ciljeve, uključujući elektrane i mostove.&nbsp;Ova razmjena poruka pokazuje sve dublji jaz između američkog predsjednika i poglavara Katoličke crkve u pogledu rata i njegove eskalacije.

Zatražio je da neko kaže papi Lavu da je neprihvatljivo da Iran posjeduje nuklearnu bombu

Predsjednik SAD ponovo napao papu Lava: Uputio kritike i NATO-u

Pripadnici španske policije uhapsili su državljanku Bosne i Hercegovine za kojom je bila raspisana međunarodna potjernica.Riječ je o 24-godišnjoj ženi koja je uhapšena u gradu Đirona, na osnovu potjernice izdate zbog krivičnih djela počinjenih u italijanskoj Veneciji.Ona je, zajedno s još 19 osoba, pod istragom italijanskih vlasti zbog krađa i džeparenja u jednom od najposjećenijih turističkih gradova u Italiji.Karabinjeri iz Venecije pokrenuli su prije nekoliko mjeseci opsežnu istragu protiv grupe za koju se sumnja da je organizovano djelovala, a većinu osumnjičenih čine državljani Bosne i Hercegovine.Nalog za hapšenje izdato je od strane javnog tužilaštva u Veneciji, na osnovu kojeg je potom raspisana međunarodna potjernica.Osumnjičena je locirana u Đironi, gdje je, nakon provjere španske policije, utvrđeno ne samo da nema prijavljeno boravište u Španiji, nego i da je za njom aktivna međunarodna potjernica.

Pripadnici španske policije uhapsili su državljanku Bosne i Hercegovine za kojom je bila raspisana međunarodna potjernica

Žena iz BiH uhapšena po međunarodnoj potjernici

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan ocijenio je da su pojedine evropske države zauzele "hrabriji i odgovorniji" stav prema izraelskim vojnim operacijama na Bliskom istoku, navodeći da takvi potezi, prema njegovim riječima, ukazuju na promjene u međunarodnim odnosima.U objavi na društvenoj mreži X, Pezeškijan je poručio da Iran posebno cijeni stavove zemalja koje su, kako tvrdi, prešle iz faze verbalnih osuda u konkretne diplomatske i političke poteze. Među njima je naveo Italiju, Španiju i Tursku, kao i Kinu, Rusiju i Egipat, ističući da njihovi stavovi odražavaju "rastuće neslaganje sa aktuelnom politikom Izraela".Prema njegovim riječima, oštrije reakcije pojedinih država proizlaze iz "dubokih historijskih i kulturnih vrijednosti" koje, kako je naveo, oblikuju njihov pristup sukobu u regionu. Dodao je da Iran pozdravlja svaki oblik političkog pritiska koji, po njegovom mišljenju, može doprinijeti smirivanju situacije.Ova izjava dolazi u trenutku pojačanih tenzija na Bliskom istoku i sve izraženijih podjela unutar međunarodne zajednice oko načina rješavanja sukoba u regionu.Istovremeno, prema diplomatskim izvorima, pojedine evropske zemlje razmatraju dodatne korake u svojim vanjskopolitičkim odnosima prema Izraelu, uključujući reviziju postojećih sporazuma i jačanje humanitarnih inicijativa.Pezeškijan je, prema istim izvorima, posljednjih dana intenzivirao diplomatske kontakte s evropskim liderima, uključujući i telefonski razgovor s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom (Emmanuel Macron), u pokušaju da dodatno pojača međunarodni pritisak za smirivanje sukoba.

Teheran vidi promjene u globalnim odnosima, poručio je

Pezeškijan: "Pojedine evropske države su pokazale hrabrost u kritikama Izraela" 

Evropske države rade na formiranju međunarodne koalicije čiji bi cilj bio obnova sigurne i nesmetane plovidbe kroz Hormuški moreuz nakon nedavnih sukoba u regionu.Prema dostupnim informacijama, plan predviđa angažovanje pomorskih snaga za uklanjanje mina, kao i drugih vojnih i logističkih brodova koji bi bili zaduženi za obezbjeđivanje ključnih međunarodnih pomorskih ruta.Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) izjavio je da se radi o "međunarodnoj odbrambenoj misiji" koja bi bila organizovana tako da u njoj ne učestvuju direktne strane u sukobu, među kojima su, kako je navedeno, Sjedinjene Američke Države, Izrael i Iran.Ideja o formiranju ovakve koalicije dolazi u trenutku pojačanih tenzija u području Zaljeva, gdje je sigurnost pomorskog saobraćaja postala jedno od ključnih globalnih pitanja zbog strateškog značaja Hormuškog moreuza za svjetsko tržište energenata.

Evropske države rade na formiranju međunarodne koalicije čiji bi cilj bio obnova sigurne i nesmetane plovidbe kroz Hormuški moreuz

Makron najavio međunarodnu misiju: Evropa priprema plan za Hormuški moreuz

Ruski državni medij TASS izvještava da u Rusiji postoji zabrinutost zbog imenovanja vojnog sekretara izraelskog premijera Netanjahua, general-majora Romana Gofmana, za sljedećeg šefa obavještajne službe Mossad.Moskva strahuje da bi Mossad mogao intenzivirati svoje antiruske aktivnosti nakon imenovanja.Gofman je bjeloruskog jevrejskog porijekla.Generalmajor Roman Gofman, trenutno vojni sekretar premijera Benjamina Netanjahua, imenovan je za novog direktora Mossada i svoju petogodišnju dužnost preuzet će 2. juna. Imenovanje je potvrđeno uprkos kontroverzi iz 2022. godine, kada je Gofman odobrio angažman maloljetnika u tajnoj operaciji utjecaja – što je jednog od članova imenodalačkog odbora navelo da preporuči njegovo diskvalificiranje.<h2>Odbor podijeljen</h2>Imenovanje je prošlo kroz Savjetodavni odbor za visoka imenovanja kojim predsjeda bivši predsjednik Vrhovnog suda Asher Grunis. Većina izvještaja odbora bavila se incidentom koji se dogodio 2022. dok je Gofman komandovao 210. regionalnom divizijom "Bashan" na Golanskim visovima. Gofman je tada odobrio angažman 17-godišnjaka Orija Elmakayyesa u kampanji utjecaja na arapskom jeziku usmjerenoj protiv Irana, Hezbollaha i Hamasa – što je dovelo do dugotrajnog pritvora tinejdžera kojeg su optužili za objavljivanje tajnih informacija.Gofman je tvrdio da nije znao koliko tinejdžer ima godina i da je naredio da mu se daju isključivo neklasificirane informacije za objavu na društvenim mrežama. Elmakayes je proveo 18 mjeseci u pritvoru prije nego što su optužbe odbačene, nakon što se pokazalo da su mu klasificirane informacije koje je objavio na internetu dostavili obavještajni oficiri Izraelskih obrambenih snaga (IDF).Trojica mlađih članova odbora zajednički su zaključila da incident ne smije spriječiti Gofmana da preuzme čelo Mossada, dok je Grunis u zasebnom mišljenju preporučio njegovo diskvalificiranje. Netanyahu je potpisao zvanično pismo o imenovanju.<h2>Iz Bjelorusije na čelo Mossada</h2>Gofman je rođen u Bjelorusiji i u Izrael se doselio 1990. godine s 14 godina. Tokom vojnog puta izrastao je u oklopnim snagama IDF-a, dostigavši čin komandanta divizije prije prelaska na neborbenе dužnosti, piše Times of Israel.

Moskva strahuje da bi Mossad mogao intenzivirati svoje antiruske aktivnosti nakon imenovanja

Imenovanje novog direktora Mossada zabrinjava Rusiju, evo i zašto

Američko ministarstvo finansija najavilo je dodatno pooštravanje ekonomskih mjera protiv Irana, uz poruku da će Vašington nastaviti politiku maksimalnog pritiska koristeći sve dostupne mehanizme.U objavi na društvenim mrežama navedeno je da se finansijske institucije širom svijeta upozoravaju na spremnost SAD-a da uvede i takozvane sekundarne sankcije protiv svih koji nastave sarađivati s Iranom.- Ministarstvo agresivno provodi ekonomsku ofanzivu, održavajući maksimalan pritisak na Iran. Finansijske institucije trebaju biti svjesne da koristimo puni spektar dostupnih alata i ovlasti te da smo spremni primijeniti sekundarne sankcije protiv stranih finansijskih institucija koje nastave podržavati aktivnosti Irana - poručili su iz ministarstva.Također je saopćeno da uskoro ističe privremena dozvola koja omogućava prodaju iranske nafte koja se već nalazi na tankerima na moru, te da ona neće biti produžena.- Odobrenje koje kratkoročno dopušta prodaju iranske nafte koja je već na moru ističe za nekoliko dana i neće biti obnovljeno - dodaje se u saopćenju.

Američko ministarstvo finansija najavilo je dodatno pooštravanje ekonomskih mjera protiv Irana

SAD pooštravaju mjere protiv Irana: Uvode sekundarne sankcije i prekidaju izuzeća za naftu

Prvi puni dan američke blokade brodova koji uplovljavaju u iranske luke imao je tek ograničen uticaj na pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz, pokazuju podaci o kretanju brodova.Prema dostupnim informacijama, najmanje osam brodova, među kojima i tri tankera povezana s Iranom, prošlo je kroz ovaj strateški prolaz uprkos blokadi koju je najavio Donald Tramp.<h2>Tankeri nastavili polvidbu?</h2>Blokadu je američki predsjednik saopćio u nedjelju, nakon što pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Islamabadu tokom vikenda nisu donijeli dogovor. Ovaj potez dodatno je povećao neizvjesnost na tržištu nafte, među brodarskim kompanijama i osiguravajućim kućama za ratne rizike, iako je obim prometa kroz moreuz i dalje znatno manji u odnosu na period prije eskalacije sukoba između SAD-a i Irana.Prema podacima koje prenosi Reuters, uprkos tvrdnjama američkih snaga da nijedan brod nije prošao bez zadržavanja, u praksi su pojedini tankeri nastavili plovidbu, uključujući i plovila koja nisu bila direktno usmjerena ka iranskim lukama.Istovremeno, Ministarstvo vanjskih poslova Kine ocijenilo je američku blokadu kao "opasnu i neodgovornu", upozoravajući na dodatnu destabilizaciju regiona.<h2>Navodi CENTCOM-a</h2>Podsjetimo, prema navodima CENTCOM-a, u operaciji učestvuje više od 10.000 pripadnika američke mornarice, marinaca i zračnih snaga, uz podršku više od deset ratnih brodova i velikog broja aviona. Kako tvrde, cilj operacije je zaustavljanje plovila koja ulaze i izlaze iz iranskih luka u širem području Perzijskog i Omanskog zaljeva.CENTCOM navodi da tokom prvih 24 sata nijedan brod nije uspio "probiti blokadu", te da je šest trgovačkih brodova postupilo po naređenjima američkih snaga i vratilo se prema iranskim lukama u Omanskom zaljevu.Također ističu da se mjere primjenjuju na sve brodove bez izuzetka, uz tvrdnju da se blokada provodi "nepristrasno", dok se istovremeno naglašava da je sloboda plovidbe i dalje osigurana za brodove koji ne ulaze u iranske luke. Američke snage upozorile su da će svi pokušaji neovlaštenog prolaska biti presretnuti, preusmjereni ili zaplijenjeni, uz izuzetak humanitarnih pošiljki.U međuvremenu, Iran i njegovi vojni zvaničnici najavili su mogućnost odmazde, što dodatno pojačava tenzije u regiji od ključnog značaja za globalnu trgovinu energentima.

Mađarska: Knjižara koja je imala problema s Orbanom poslala simboličnu poruku

Meloni objavila da Italija obustavlja obnavljanje vojnog sporazuma s Izraelom

Prevrnuo se brod s 250 migranata: Na njemu bile Rohinje i državljani Bangladeša

Iranci odgovorili na Trampovu teoriju: "Zašto bismo povrijedili Italiju?"

WSJ objavio analizu: Šta ako Amerika napusti NATO

Promet kroz Hormuški moreuz se nastavlja uprkos blokadi

Pobjeda Tisze uzdrmala desnicu: Poraz Orbana izazvao zabrinutost u Poljskoj

Tramp poručio da slijede dva nevjerovatna dana: "Da ja nisam predsjednik, svijet bi se raspao u komadiće"

Vens dao Iranu prijedlog: "Čovječe, nastavit ćemo pregovarati"

Predsjednik SAD ponovo napao papu Lava: Uputio kritike i NATO-u

Žena iz BiH uhapšena po međunarodnoj potjernici

Pezeškijan: "Pojedine evropske države su pokazale hrabrost u kritikama Izraela"

Makron najavio međunarodnu misiju: Evropa priprema plan za Hormuški moreuz

Imenovanje novog direktora Mossada zabrinjava Rusiju, evo i zašto

SAD pooštravaju mjere protiv Irana: Uvode sekundarne sankcije i prekidaju izuzeća za naftu

Podaci demantuju tvrdnje SAD-a: Prvi dan američke blokade imao je minimalan utjecaj na saobraćaj kroz Hormuz

Globus

Mađarska: Knjižara koja je imala problema s Orbanom poslala simboličnu poruku

Meloni objavila da Italija obustavlja obnavljanje vojnog sporazuma s Izraelom

Prevrnuo se brod s 250 migranata: Na njemu bile Rohinje i državljani Bangladeša

Iranci odgovorili na Trampovu teoriju: "Zašto bismo povrijedili Italiju?"

WSJ objavio analizu: Šta ako Amerika napusti NATO

Promet kroz Hormuški moreuz se nastavlja uprkos blokadi

Pobjeda Tisze uzdrmala desnicu: Poraz Orbana izazvao zabrinutost u Poljskoj

Tramp poručio da slijede dva nevjerovatna dana: "Da ja nisam predsjednik, svijet bi se raspao u komadiće"

Vens dao Iranu prijedlog: "Čovječe, nastavit ćemo pregovarati"

Predsjednik SAD ponovo napao papu Lava: Uputio kritike i NATO-u

Žena iz BiH uhapšena po međunarodnoj potjernici

Pezeškijan: "Pojedine evropske države su pokazale hrabrost u kritikama Izraela"

Makron najavio međunarodnu misiju: Evropa priprema plan za Hormuški moreuz

Imenovanje novog direktora Mossada zabrinjava Rusiju, evo i zašto

SAD pooštravaju mjere protiv Irana: Uvode sekundarne sankcije i prekidaju izuzeća za naftu

Podaci demantuju tvrdnje SAD-a: Prvi dan američke blokade imao je minimalan utjecaj na saobraćaj kroz Hormuz