Evropa se više ne može oslanjati na to da će joj Sjedinjene Američke Države (SAD) osigurati dovoljne količine raketa za sisteme protivzračne odbrane, poručio je evropski komesar za odbranu i svemir Andrius Kubilius.Govoreći na Pariškom forumu o odbrani i strategiji, Kubilius je iznio podatke koji ukazuju na ozbiljan nesrazmjer između potreba na ratištu i američkih proizvodnih kapaciteta.- Ukrajini je za sistem PVO Patriot potrebno oko 2.000 raketa godišnje. S druge strane, SAD i zemlje Zaljeva su tokom prvih pet dana američko-izraelskog rata protiv Irana navodno potrošile oko 800 raketa Patriot. Međutim, Amerikanci trenutno proizvode samo 750 ovih raketa na godišnjem nivou - rekao je Kubilius, prenosi DefenceNews.Naglasio je da u takvim okolnostima Evropa mora razvijati vlastite kapacitete.- Amerikanci nisu u stanju proizvesti dovoljno. Zbog toga moramo razvijati našu proizvodnju - dodao je.<h2>Jačanje kapaciteta protivzračne odbrane</h2>Kako bi se ubrzala proizvodnja, Kubilius je posljednjih sedmica razgovarao s vodećim evropskim proizvođačima naoružanja. Posjetio je poljske kompanije PGZ (PGZ) i Mesko (Mesko), njemački Diehl Defence (Diehl Defence), pogone kompanije MBDA (MBDA) u Njemačkoj i Italiji, kao i švedski Saab (Saab) u Linköpingu.Njegova inicijativa dolazi u trenutku kada je generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Mark Rutte) pozvao saveznike da povećaju kapacitete protivzračne odbrane za čak 400 posto.<h2>Presretanje raketa pomoću sistema</h2>Trenutno jedina ozbiljna evropska alternativa američkom sistemu Patriot je francusko-italijanski SAMP/T, koji proizvodi konzorcij Eurosam (Eurosam). Ovaj sistem koristi i Ukrajina, uključujući za odbranu Kijeva, a sposoban je presretati balističke rakete.Ostali evropski sistemi, poput Iris-T (Diehl), Nasamsa (Kongsberg) i MICA (MBDA), imaju kraći domet, ali su također važni za ukupnu odbranu. Ipak, ključni izazov ostaje povećanje proizvodnje svih ovih sistema.- Svjesni smo da nije dovoljno samo imati zalihe, moramo biti sposobni izdržati rat iscrpljivanja - zaključio je generalni direktor MBDA Erik Beranger (Éric Béranger).

Zbog toga moramo razvijati našu proizvodnju, dodao je

EU upozorava: Evropa mora hitno povećati proizvodnju PVO raketa

Dvanaest sati nakon što su izraelski doseljenici napali Palestince i u selu Tajasir (Tayasir) podigli novo ilegalno naselje, intervenirala je izraelska vojska.&nbsp;Umjesto da ukloni naseljenike, vojnici su se okomili na lokalne stanovnike i ekipu CNN-a koja je izvještavala o incidentu.<a href="https://edition.cnn.com/2026/03/27/middleeast/israeli-soldiers-settler-ideology-detain-cnn-crew-latam-intl">CNN-ov</a> fotoreporter Cyril Theophilos bio je zgrabljen u zahvat gušenja, srušen na tlo i pritvoren zajedno s novinarima i nekoliko Palestinaca. Vojnici su pritom oštetili kameru. Incident je razotkrio način na koji izraelska vojska često djeluje u korist doseljeničkog pokreta, dok dokumentira sve češće napade na Palestince i otimanje njihove zemlje.Jedan vojnik, Meir, priznao je da naselje u Tayasiru trenutno krši izraelski zakon, ali je dodao:&nbsp;- Polako, polako… ovo će postati legalno." On i drugi vojnici otvoreno su govorili o motivima osvetničkih napada na Palestince i podršci doseljenika od strane vojske.

<blockquote class="twitter-tweet">IDF terrorists, while abducting Palestinians and detaining a CNN crew in the West Bank village of Tayasir, openly describe how they&#39;re acting as part of the settlement movement, and specifically carrying out &quot;revenge&quot; for last week&#39;s death of Hilltop Youth Yehuda Shmuel Sherman. <a href="https://t.co/T3BSGvV70p">https://t.co/T3BSGvV70p</a> <a href="https://t.co/qyQDrULW7M">pic.twitter.com/qyQDrULW7M</a>&mdash; B.M. (@ireallyhateyou) <a href="https://twitter.com/ireallyhateyou/status/2037647928399950079?ref_src=twsrc%5Etfw">March 27, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Nasilje doseljenika poraslo je nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023., a izraelska vlada legalizirala je desetine sličnih naselja. Vojnici su sve Palestince opisali kao teroriste i javno isticali veze s ekstremnim desničarskim elementima.Stanovnici Tayasira svjedoče o brutalnim napadima. Abdullah Daraghmeh (75) pretrpio je slomljenu lubanju i izbijene zube nakon što su doseljenici upali u njegov dom. Imad Dabak, drugi stanovnik, opisao je kako se boji za život svoje porodice: - Kamera je moje jedino oružje – jedino čime mogu dokazati da sam nevin."Izraelska vojska izjavila je CNN-u da postupci vojnika "nisu u skladu s očekivanjima" i najavila temeljitu istragu, ali nije komentirala porast nasilja doseljenika niti spomenuto naselje.

Kamera je moje jedino oružje – jedino čime mogu dokazati da sam nevin

Izraelski vojnici brutalno napali novinare CNN-a, dva sata proveli u pritvoru

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelensky) boravio je u radnoj posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje se u Abu Dabiju sastao s predsjednikom UAE-a Mohamedom bin Zajedom Al Nahjanom (Mohammed bin Zayed Al Nahyan).Glavne teme sastanka bile su sigurnosne prilike u regionu, prijetnje povezane s Iranom, rizici po globalnu energetsku stabilnost, te posljedice po međunarodnu trgovinu i plovidbu. Dvije strane detaljno su razmatrale pogoršanu sigurnosnu situaciju, posebno eskalaciju tenzija i njen utjecaj na Bliski istok i šire međunarodne odnose.

<blockquote class="twitter-tweet">Zelensky has arrived in the United Arab Emirates for a visit, where he met with President Mohammed bin Zayed Al Nahyan. According to the Ukrainian president, Kyiv and Abu Dhabi have reached agreements on cooperation in the areas of security and defense. <a href="https://t.co/ygJ0jEbmGS">pic.twitter.com/ygJ0jEbmGS</a>&mdash; Jürgen Nauditt 🇩🇪🇺🇦 (@jurgen_nauditt) <a href="https://twitter.com/jurgen_nauditt/status/2037818815124312176?ref_src=twsrc%5Etfw">March 28, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Posebna pažnja posvećena je rizicima po globalne energetske tokove, cijene nafte i sigurnost pomorskih ruta ključnih za svjetsku trgovinu. Ukrajinska strana izrazila je oštro neslaganje s napadima povezanima s Iranom, ističući da oni ciljaju civile i civilnu infrastrukturu, krše suverenitet država, međunarodno pravo i Povelju Ujedinjenih nacija.Zelenski je ponudio iskustvo Ukrajine u oblasti protivzračne odbrane i naglasio spremnost na jačanje razmjene znanja te unaprjeđenje sigurnosne i odbrambene saradnje s Emiratima.Predsjednik UAE-a poručio je da njegova zemlja pristupa situaciji "s mudrošću i suzdržanošću", ali je istovremeno odlučna u zaštiti nacionalnog suvereniteta. Naglasio je da Emirati ostaju spremni odgovoriti na sve prijetnje, posebno one koje pogađaju civile i civilnu infrastrukturu, te da zadržavaju pravo na samoodbranu u skladu s međunarodnim pravom.

Posebna pažnja posvećena je rizicima po globalne energetske tokove, cijene nafte i sigurnost pomorskih ruta ključnih za svjetsku trgovinu

Zelenski u Abu Dabiju: Razgovori o sigurnosti, Iranu i energetskoj stabilnosti

Milijarder Ilon Mask (Elon Musk) učestvovao je u utorak u telefonskom razgovoru predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) i indijskog premijera Narendre Modija o eskalirajućoj krizi na Bliskom istoku, prenosi New York Times.Kako navode dva američka zvaničnika, uključivanje Maska sugeriše da su on i Tramp ponovo u boljim odnosima, nakon što su se prošlog ljeta razišli zbog Maskovog odlaska iz administracije, gdje je imao zadatak smanjenja broja zaposlenih. Njih dvojica su, prema izvorima, posljednjih mjeseci izgladili odnose.Nije jasno zašto je Mask prisustvovao razgovoru niti da li je govorio. Njegove kompanije već imaju značajne investicije od državnih fondova zemalja Bliskog istoka, uključujući Saudijsku Arabiju i Katar, a Mask već dugo želi veće komercijalno prisustvo u Indiji. SpaceX, njegova privatna raketna kompanija, razmatra inicijalnu javnu ponudu akcija kasnije ove godine, što bi moglo biti ugroženo ako se globalni ekonomski uslovi pogoršaju.Tema razgovora američkog i indijskog lidera bila je posebno kontrola iranske vojske nad Hormuškim moreuzom, ključnim za transport nafte i gasa. Obustava pomorskog saobraćaja kroz moreuz dovela je do rasta cijena energije širom svijeta, a neke azijske zemlje razmatraju racionalizaciju goriva.- Od suštinskog je značaja za cijeli svijet da Hormuški moreuz ostane otvoren, bezbjedan i dostupan. Saglasili smo se da ostanemo u kontaktu u vezi s naporima usmjerenim ka miru i stabilnosti -&nbsp; napisao je Modi na društvenim mrežama.Zvanična saopštenja nijedne vlade nisu pomenula Maskovo prisustvo. Iako je Mask u prošlosti pomogao Trampu da bude izabran i imao ulogu u rezanju savezne birokratije, trenutno nema funkciju u vladi. U prvim mjesecima Trampove administracije imao je status „specijalnog državnog službenika“ i nadgledao grupu DOGE, koja je pokušavala sprovesti duboke rezove u radu federalne administracije.

Modi nakon razgovora s Trampom: Indija i SAD će raditi zajedno za globalni mir

Bijela kuća nije komentarisala Maskovo uključivanje u razgovor, dok je portparolka Kerolajn Livit (Caroline Leavitt) rekla za NYT:- Predsjednik Tramp ima odličan odnos s premijerom Modijem i ovo je bio produktivan razgovor."

Saglasili smo se da ostanemo u kontaktu u vezi s naporima usmjerenim ka miru i stabilnosti, napisao je Modi na društvenim mrežama

Mask navodno učestvovao u razgovoru Trampa i Modija o Iranu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je "Kuba sljedeća" tokom govora na investicionom forumu u Majamiju, u kojem je hvalio uspjehe američkih vojnih akcija u Venecueli i Iranu.Iako Tramp nije precizirao šta tačno planira da uradi u vezi sa tom ostrvskom državom, često je govorio da vjeruje kako je vlast u Havani, suočena sa teškom ekonomskom krizom, na ivici kolapsa.Njegova administracija je posljednjih sedmica otvorila pregovore sa dijelovima kubanskog rukovodstva, dok je sam Tramp nagovijestio da bi i vojna akcija mogla biti moguća, piše agencija Rojters."Izgradio sam ovu veliku vojsku. Rekao sam: ‘Nikada nećete morati da je koristite.’ Ali ponekad morate da je koristite. I Kuba je, usput, sljedeća", rekao je Tramp na konferenciji u petak."Ali pravite se da to nijesam rekao. Pravite se da nijesam".Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel priznao je da ta zemlja vodi razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama kako bi pokušala da izbjegne moguću vojnu konfrontaciju. Kubanska ekonomija ozbiljno je pogođena poremećajima u uvozu nafte, od koje zavisi rad elektrana i saobraćaja.Prije američke operacije u kojoj je u januaru uhapšen sada svrgnuti venecuelanski lider Nikolas Maduro, Venecuela je obezbjeđivala veliki dio kubanskih potreba za naftom, ali je nova vlast u Karakasu, pod pritiskom Vašingtona, obustavila te isporuke.Ranije u martu, Tramp je rekao da bi Kuba mogla biti predmet "prijateljskog preuzimanja", da bi zatim dodao: "Možda to neće biti prijateljsko preuzimanje".

Izgradio sam ovu veliku vojsku. Rekao sam: ‘Nikada nećete morati da je koristite.’ Ali ponekad morate da je koristite - kazao je Tramp

Tramp najavio: Kuba je sljedeća

Jedan ruski oligarh ponudio je da sa značajnom sumom doprinese državnom budžetu, u inicijativi koju je ruski predsjednik Vladimir Putin pozdravio, ali koja je bila dobrovoljna, saopštio je Kremlj.Portparol ruskog predsjedništva Dmitrij Peskov (Dmitry Peskov) rekao je da je predlog iznijet tokom zatvorenog sastanka između Putina i poslovnih lidera, nakon plenarne sjednice kongresa Unije ruskih industrijalaca i preduzetnika.&nbsp;Kremlj je naglasio da inicijativa nije potekla od Putina i da nije tražio doprinose od kompanija, te da sredstva nisu namijenjena finansiranju ofanzive u Ukrajini.Prema pisanju ruskog medija The Bell, Putin je navodno pomenuo dobrovoljne donacije za podršku ratnim naporima, a biznismen Sulejman Kerimov (Suleyman Kerimov) ponudio je do 100 milijardi rubalja (oko 1,2 milijarde dolara). Francuski mediji navode da ta informacija nije potvrđena iz nezavisnih izvora.

Kremlj optužio britanske stručnjake: Znamo da vaši stručnjaci vode rakete – uzet ćemo to u obzir

Britanski list The Financial Times prenio je da je Oleg Deripaska (Oleg Deripaska), osnivač aluminijumskog giganta Rusal i važna figura u ruskoj metalurškoj industriji, takođe pristao da daje doprinose. Tokom sastanka sa Deripaskom, Putin je izjavio da će Rusija nastaviti borbu dok ne osvoji preostale teritorije Donbasa koje nisu pod njenom kontrolom.Putin je dodatno naveo da je odluka bila neophodna jer je Ukrajina odbila da se jednostrano povuče iz Donbasa tokom nedavnih pregovora pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Američkih Država (SAD).The Financial Times dodaje da inicijativa dolazi usred povećanog pritiska na bogataše, jer je država od 2022. godine povećala nacionalizaciju imovine, dok ruska ekonomija pokazuje znakove usporavanja nakon više od četiri godine sukoba u Ukrajini.

Kremlj je naglasio da inicijativa nije potekla od Putina

Kremlj negira da je Putin tražio doprinos od kompanija za ofanzivu u Ukrajini

Banka Amerike (Bank of America) pristala je platiti 72,5 miliona dolara kako bi se nagodila u građanskoj tužbi koju su podnijele žene koje tvrde da je banka omogućila njihovo seksualno zlostavljanje od strane Džefrija Epstina (Jeffrey Epstein), pokazuju sudski spisi objavljeni u petak.Advokati banke i tužiteljki obavijestili su američkog okružnog sudiju Džeda Rakofa (Jed Rakoff) na Menhetnu da su postigli „načelni dogovor o nagodbi“, iako tada detalji sporazuma nisu bili objavljeni.Portparol Banke Amerike izjavio je:- Iako ostajemo pri ranijim izjavama datim u podnescima u ovom predmetu, uključujući i tvrdnju da Banka Amerike nije omogućavala krivična djela seksualne trgovine ljudima, ovo rješenje nam omogućava da ovo pitanje ostavimo iza sebe i pruža dodatno zatvaranje ovog poglavlja za tužiteljke."Advokati tužiteljki, Dejvid Bojs (David Boies) i Bredli Edvards (Bradley Edwards), naveli su u zajedničkom podnesku da nagodba predstavlja najbolju opciju za njihove klijentkinje, „s obzirom na to da su mnoge članice grupe pretrpjele štetu prije mnogo godina i da im je finansijska pomoć potrebna sada“. Advokati bi mogli tražiti do 30% iznosa nagodbe, odnosno oko 21,8 miliona dolara, za advokatske troškove.Nagodba još zahtijeva odobrenje sudije Rakofa, koji je zakazao ročište za četvrtak.<h2>Optužbe tužiteljki</h2>Predložena kolektivna tužba, podnijeta u oktobru od strane žene pod pseudonimom Džejn Dou (Jane Doe), optužuje Banku Amerike da je ignorisala sumnjive finansijske transakcije povezane s Epstinom, uprkos obilju informacija o njegovim zločinima. Tužiteljka tvrdi da je banka stavljala profit ispred zaštite žrtava.Banka Amerike je odgovorila da su tužbe „neosnovane i bez merituma“, naglašavajući da je pružala rutinske bankarske usluge ljudima koji u to vrijeme nisu imali poznate veze s Epstinom.Sudija Rakof je u januaru presudio da banka mora da se suoči s tvrdnjama Džejn Dou da je svjesno imala koristi od Epstinove seksualne trgovine ljudima i da je ometala sprovođenje saveznog Zakona o zaštiti žrtava trgovine ljudima. Među transakcijama su i uplate koje je izvršio milijarder Leon Blek (Leon Black), suosnivač Apollo Global Managementa (Apollo Global Management).Blek se povukao s mjesta izvršnog direktora Apolla 2021. godine nakon što je revizija pokazala da je platio Epstinu 158 miliona dolara za poresko i imovinsko planiranje. On je negirao bilo kakvu protivpravnost i rekao da nije bio svjestan Epstinovog kriminalnog djelovanja.<h2>Slične nagodbe</h2>Advokati Džejn Dou tužili su i druge navodne pomagače Epstinove seksualne trgovine, a 2023. godine postigli su nagodbe od 290 miliona dolara s JPMorgan Chase (JPMorgan Chase) i 75 miliona dolara s Dojče bankom (Deutsche Bank) u ime njegovih optužiteljki.

Strani haker provalio u FBI: Pristupio Epstinovim dokumentima otkriven nakon tri godine

Džefri Epstin (Jeffrey Epstein) preminuo je u avgustu 2019. u zatvorskoj ćeliji na Menhetnu dok je čekao suđenje po optužbama za seksualnu trgovinu ljudima.&nbsp;Njegova smrt je zvanično okarakterisana kao samoubistvo od strane njujorškog sudskog medicinara.

On je negirao bilo kakvu protivpravnost i rekao da nije bio svjestan Epstinovog kriminalnog djelovanja

Banka Amerike pristala na nagodbu od 72,5 miliona dolara u slučaju Epstin

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan naglasio je u petak važnost sprječavanja "trajnih neprijateljstava" u vrijeme rata na Bliskom istoku, upozoravajući da trenutno Izrael&nbsp; predstavlja najveću prepreku uspostavljanju mira, dok se istovremeno ulažu ogromni napori u pregovore.Gostujući na informativnom kanalu A Haber, Fidan je izjavio da je cilj Turske od samog početka bio spriječiti rat, zaustaviti ga ukoliko započne, spriječiti njegovo širenje te održati Tursku izvan sukoba.- Naš cilj broj jedan je zaustaviti rat. U isto vrijeme, važno je da se on ne širi dalje. Ključno je da se ne prelije na druge zemlje i da ne stvori trajna neprijateljstva i nestabilnost u regiji. Nadam se da će se završiti na ovaj ili onaj način - rekao je on.<h2>Neprijateljstva&nbsp;među državama</h2>Fidan je istakao da neprijateljstva među državama mogu trajati godinama nakon završetka oružanih sukoba, što direktno sprečava saradnju, razvoj i prosperitet cijele regije.Govoreći o trenutnoj situaciji, naveo je da i drugi akteri prepoznaju prijetnje koje rat nosi, te potvrdio da su pregovori o okončanju sukoba započeli.- Čini se da ima određenog napretka u pregovorima. Barem su razgovori počeli. Poruke se prenose preko Pakistan. Amerikanci to koordiniraju s nama, a mi obavještavamo Irance", objasnio je Fidan.Međutim, upozorio je da napadi Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Izraela na Iran imaju vrlo ozbiljne i razorne posljedice na regionalnom i globalnom nivou.- Rat koji su nezakonito, kršeći međunarodno pravo, pokrenuli Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael, sve se više suočava s opasnošću regionalnog širenja - dodao je. Razaranja u Iranu promijenila su pregovaračke pozicije u odnosu na predratni period, što znatno otežava posredovanje, ali je izrazio nadu da će se napori nastaviti.Fidan je naglasio centralnu ulogu Pakistan u ovom procesu i najavio mogući sastanak predstavnika Turske, Pakistan, Egipta i Saudijske Arabije, koji bi se tokom vikenda trebao održati u Pakistan radi procjene toka pregovora i dogovaranja daljih koraka.<h2>Oštre kritike</h2>Oštro kritikujući "izraelski ekspanzionizam", Fidan (Hakan Fidan) je naveo da on sije sjeme razdora u regiji i dodao da je primarni cilj Turske spriječiti da taj razdor uopće nastane.Prema njegovim riječima, sve strane pokazuju volju za mirom osim Izraela (Israel), koji nastavlja vršiti strukturni utjecaj na američku politiku i provoditi vlastite regionalne kalkulacije.&nbsp;- Najveća prepreka miru trenutno je stav Izraela - poručio je.Osvrćući se na činjenicu da su nekoliko zaljevskih zemalja pogodili iranski projektili i dronovi, Fidan (Hakan Fidan) je naveo da je Turska savjetovala suzdržanost, upozoravajući da bi ishitrene reakcije mogle dovesti do dugoročnih posljedica i ići na ruku izraelskom scenariju produženog sukoba među islamskim zemljama.Govoreći o razgovorima u Rijadu (Riyadh) vezanim za zemlje koje je Iran napao, Fidan (Hakan Fidan) je pojasnio turski stav:&nbsp;- Ti napadi su dio šire slike pokrenute američkim i izraelskim akcijama, ali čvrsto stojimo pri stavu da se takvi napadi ne bi trebali dešavati".

Naš cilj broj jedan je zaustaviti rat, rekao je on

Turska naglašava sprječavanje trajnih neprijateljstava: Izrael najveća prepreka miru na Bliskom istoku

Američki nosač zrakoplova USS Gerald R. Ford, najveći sagrađeni ratni brod, uplovio je u Split radi planiranog posjeta i održavanja, objavilo je američko veleposlanstvo u Hrvatskoj."Tijekom svog posjeta, USS GERALD R. FORD će ugostiti lokalne dužnosnike i ključne čelnike kako bi se potvrdio snažan i trajan savez između Sjedinjenih Država i Hrvatske", ističe veleposlanstvo, koje je odnose između dviju zemalja opisalo kao bliske, a Hrvatsku "cijenjenom saveznicom iz NATO-a i prijateljicom".Jedinice američke mornarice često posjećuju Hrvatsku zbog popravaka i zajedničkih vježbi, dodaje veleposlanstvo."Posjet omogućuje posadi važnu prigodu da uživa u bogatoj kulturi i prirodnim ljepotama Hrvatske, a Sjedinjenim Državama dodatnu priliku za komunikaciju s ključnim saveznikom i jačanje američko-hrvatskog odnosa, ukorijenjenog u zajedničkim vrijednostima i sigurnosnim interesima", naglasili su iz američkog veleposlanstva.Nosač zrakoplova je potom preusmjeren na Bliski istok zbog američko-izraelskog rata protiv Irana.Mornarima je trebalo preko 30 sati da bi ugase požar koji je 12. ožujka izbio u praonici rublja, koji nije bio povezan s vojnom akcijom.Preko 600 članova posade je ostalo bez svojih kreveta te su morali spavati na podovima i stolovima, kazali su dužnosnici.USS Gerald R. Ford (CVN 78) najveći je sagrađeni ratni brod. Dugačak je više od 330, a visok 76 metara​ i ima 25 paluba. Gradnja je stajala 12,8 milijardi dolara, a još je 4,7 milijardi utrošeno za istraživanje i razvoj. Može nositi 75 zrakoplova. ​Uz zrakoplovno osoblje posadu​ čini 4500 članova posade.Brod nosi najnaprednije američke palubne lovce, F-35C Lightning II i F/A-18E/F Super Hornet, avione za izviđanje i rano upozorenje E-2D Advanced Hawkeye, mornaričke jurišnike za protuelektroničku borbu EA-18G Growler, te višenamjenske helikoptere MH-60R/S i brojne tipove bespilotnih letjelica.Ime je dobio po 38. američkom predsjedniku Geraldu Rudolphu Fordu, a matična luka mu je u Norfolku u Virginiji.

edinice američke mornarice često posjećuju Hrvatsku zbog popravaka i zajedničkih vježbi, dodaje veleposlanstvo

U Split uplovio najveći ratni brod u povijesti: Amerikanci se zahvalili Hrvatskoj na gostoprimstvu

Nakon što je izraelska vojska (IDF) potvrdila da je detektovala projektile ispaljene sa juga, zvanično se oglasio i pokret Ansarallah, potvrdivši direktno učešće u sukobu i napad balističkim raketama na izraelski teritorij.U zvaničnom saopćenju koje je pročitao glasnogovornik Jahja Saree (Yahya Saree), vojno krilo jemenskih Huta potvrdilo je da je napad izveden kao znak direktne podrške "frontovima otpora" i da predstavlja realizaciju njihovih ranijih prijetnji o ulasku u rat.Oružane snage Jemena u obraćanju ističu da je ovo prva u nizu vojnih operacija, te da je pokrenuta kao odgovor na ono što nazivaju vojnom eskalacijom i zločinima nad njihovim saveznicima.- Kao podrška i oslonac Islamskoj Republici Iran i frontovima otpora u Libanu, Iraku i Palestini, i s obzirom na nastavak vojne eskalacije, gađanje infrastrukture, te činjenje zločina, izveli smo prvu vojnu operaciju salvom balističkih projektila - navodi se u saopćenju Huta.

Prvi raketni udar Huta iz Jemena na Izrael: Novi front prijeti eskalacijom sukoba na Bliskom istoku

Huti tvrde da su u ovom napadu precizno gađani "osjetljivi vojni ciljevi izraelskog neprijatelja na jugu okupirane Palestine" (odnosi se na jug Izraela, gdje su jutros oglašene sirene za zračnu opasnost u regiji Negev i gradu Beershebi).Situaciju dodatno zabrinjava tvrdnja Huta da ovaj napad nije izolovan incident, već dio šire, koordinirane akcije sa saveznicima iz tzv. "osovine otpora".- Ova operacija izvedena je istovremeno sa herojskim operacijama koje provode braća borci u Iranu i Hezbolah (Hezbollah) u Libanu, a operacija je uspješno ostvarila svoje ciljeve - dodaje se u saopćenju.Na kraju obraćanja, Huti su poslali jasnu poruku Izraelu i zapadnim saveznicima da će napadi iz Jemena nastaviti. Poručili su da neće stati "sve dok se ne ostvare najavljeni ciljevi i dok se ne zaustavi agresija na svim frontovima otpora".

Izveli smo prvu vojnu operaciju salvom balističkih projektila, navodi se u saopćenju Huta

Huti se zvanično oglasili nakon ulaska u rat

Oglasili se Huti nakon ulaska u rat: Ovo je tek početak!

U saopćenju u petak, ministri vanjskih poslova zemalja Grupe sedam (G7) pozvali su na hitan prekid napada na civile i civilnu infrastrukturu i potrebu za vraćanjem sigurne i nesmetane slobode plovidbe u Hormuškom moreuzu.U zajedničkom saopćenju izdatom drugog dana samita G7, čiji je domaćin bila Francuska, ministri su rekli da su naglasili važnost minimiziranja utjecaja sukoba na regionalne partnere, civilno stanovništvo i kritičnu infrastrukturu.<h2>Ekonomija prvenstveno</h2>- Fokusiramo se na aktivnosti različitih partnerstava, koordinacije i podrške inicijativama, uključujući i ublažavanje globalnih ekonomskih šokova kao što su poremećaji u ekonomskim, energetskim, lancima snabdijevanja đubrivom i trgovinom koji imaju direktan utjecaj na naše građane - navodi se u saopćenju.Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija i Japan su članice Grupe sedam.Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco) izjavio je u petak nakon sastanka s ministrima vanjskih poslova G7 u Francuskoj da Sjedinjene Države očekuju da će njihove operacije u Iranu završiti “u roku od nekoliko sedmica, a ne mjeseci”.

Rubio je također rekao da su Sjedinjene Države sposobne postići svoje ciljeve bez potrebe za raspoređivanjem kopnenih trupa.Dodao je i da bi Iran mogao odlučiti da uspostavi sistem naplate cestarine za tranzit kroz Hormuški moreuz. Rubio je ovu moguću iransku akciju nazvao “neprihvatljivom”.Iranska revolucionarna garda (IRGC) je najavila da će napasti regionalne industrije s američkim dioničarima. Odjel za odnose s javnošću IRGC-a objavio je prijetnje odmazdom nakon američkih i izraelskih napada na iransku čeličnu industriju u Ahvazu i Isfahanu u petak.<h2>Napad na industrije</h2>U upozorenju o odmazdi za napade na iransku industriju pozvali su sve zaposlenike industrijskih kompanija u regiji koje imaju američke dioničare, kao i izraelske savezničke teške industrije u regiji da „odmah napuste svoja radna mjesta kako im životi ne bi bili ugroženi“.IRGC također nije spomenuo koje industrije namjerava napasti. Novinska agencija „Tasnim“ je, međutim, objavila bazu podataka o šest tvornica čelika u Izraelu i pet zemalja u regiji, navodeći te zemlje kao Saudijsku Arabiju, Katar, Kuvajt, UAE i Bahrein.<h2>Ništa od smjene režima</h2>Njemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Mertz) izjavio je u petak da američko-izraelski rat protiv Irana najvjerovatnije neće rezultirati “promjenom režima” jer jednomjesečni sukob ne pokazuje znakove jenjavanja.

Na pitanje na sastanku u Frankfurtu, koji je organizovao list „Frankfurter Allgemeine“, da li je cilj zajedničkih američko-izraelskih napada na Iran zaista bio promjena Islamske Republike, rekao je: “Ako je to cilj, ne mislim da će ga postići. U većini prošlih sukoba, ovo je uglavnom krenulo po zlu”, misleći na rat u Afganistanu.- Ozbiljno sumnjam u postojanje strategije i uspjeh njene implementacije [prema Iranu]. U tom smislu, možda će trebati i duže - kazao je.

Američki državni sekretar Marko Rubio je rekao da su SAD sposobne postići ciljeve bez raspoređivanja kopnenih trupa

Transparent u četvrti Mali Tehran u Los Anđelesu, središtu iranske dijaspore u SA

G7 u panici zbog ekonomske krize: Može li se zaustaviti eskalacija

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kalas (Kaja Kallas) i američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) imali su žestok verbalni okršaj tokom sastanka ministara G7 u petak.&nbsp;Glavna tema neslaganja bio je odnos prema Rusiji, potvrdila su tri izvora za Axios koja su prisustvovala sastanku.Razmjena riječi, koja se odvijala pred ministrima vanjskih poslova savezničkih zemalja, ilustrira nepovjerenje između SAD-a i mnogih evropskih saveznika oko rata u Ukrajini.Tokom zatvorenih diskusija o Ukrajini, Kalas – bivša premijerka Estonije, poznata po svom oštrom stavu prema Rusiji – kritikovala je SAD zbog nedovoljnog pritiska na Moskvu. Podsjetila je Rubija na njegovu izjavu s istog foruma prije godinu dana, kada je rekao da će SAD "izgubiti strpljenje" i poduzeti oštrije korake protiv Kremlja ako Rusija blokira američke napore za okončanje rata.- Prošla je godina, a Rusija se nije pomjerila s mjesta - rekla je Kalas Rubiju i upitala: "Kada će vam više ponestati strpljenja?"Prema svjedocima, Marko Rubio bio je vidno iznerviran. Podigao je glas i oštro uzvratio:- Radimo najbolje što možemo da okončamo rat. Ako mislite da to možete uraditi bolje, izvolite. Mi ćemo se skloniti u stranu."&nbsp;Dodao je da SAD razgovaraju s obje strane, ali aktivno pomažu samo Ukrajini, pružajući oružje, obavještajne podatke i drugu podršku.

Marko Rubio na konferenciji sa Viktorom Orbanom 

Rubio: SAD mogu postići ciljeve u Iranu bez trupa na kopnu

Nakon rasprave, nekoliko evropskih ministara intervenisalo je kako bi smirilo tenzije, naglašavajući da žele da SAD nastave diplomatiju prema Rusiji i Ukrajini. Na kraju sastanka, Rubio i Kalas obavili su kratak razgovor nasamo da riješe nesporazum.Zvaničnik State Departmenta za Axios opisao je incident kao "iskrenu razmjenu mišljenja", naglašavajući da je to dio diplomatije. Glasnogovornik Kallas odbio je komentarisati događaj.

Rubio: Zelenski laže, žalosno je da je to izgovorio

Marko Rubio je nakon sastanka izjavio da nikakvih tenzija nije bilo:- Ovi sastanci se često svode na zahvaljivanje Americi i cijenjenje naše pregovaračke uloge. Niko tu ne viče, ne diže glas i ne govori ništa negativno - rekao je američki državni sekretar.Ipak, šira slika pokazuje dublje probleme. Evropski lideri mjesecima su zabrinuti zbog mirovnih pregovora Ukrajine i Rusije koje predvode SAD. Napetosti su dodatno porasle zbog rata u Iranu, posebno nakon što SAD izdala izuzeća za prodaju ruske nafte, čije cijene rastu.

Rubio: Rat s Iranom završit će za nekoliko sedmica, a ne mjeseci

<div>Prošlog vikenda, visoka ukrajinska delegacija boravila je u Miamiju i sastala se s izaslanicima Donalda Trampa (Donald Trump), Stiva Vitkofa (Steve Witkoff) i Džered Kušner (Jared Kushner), kako bi razgovarali o mirovnom procesu.&nbsp;</div>Ukrajinski zvaničnici priznali su da u posljednje vrijeme nije postignut značajan napredak, te da je pažnja SAD-a trenutno fokusirana na dešavanja u Iranu.

Prošla je godina, a Rusija se nije pomjerila s mjesta, rekla je Kalas Rubiju i upitala: "Kada će vam više ponestati strpljenja?"

Žestok okršaj Kaje Kalas i Marka Rubija na sastanku G7, za sve "krivi" Rusi

Izraelske odbrambene snage (IDF) potvrdile su da je iz Jemena lansiran projektil prema jugu Izraela.&nbsp;Ovo je prvi direktan napad jemenskih Huta otkako je prije mjesec dana, 28. februara, počela operacija "Roaring Lion".Napad je aktivirao sirene širom Beershebe i okolnih naselja u pustinji Negev, a izraelska vojska tvrdi da su sistemi protivzračne odbrane uspješno reagovali i presreli prijetnju.Stanovnicima je prvobitno naređeno da prate upute Komande unutrašnjeg fronta, ali je IDF manje od 15 minuta kasnije objavio da je sigurno napustiti skloništa širom zemlje. Prema prvim informacijama, nema izvještaja o žrtvama niti o direktnim pogocima.Ovaj raketni udar dolazi odmah nakon što je glasnogovornik Huta najavio ulazak u rat na Bliskom istoku ukoliko se nastave napadi na Iran.

Huti poručili da su spremni ući u rat kada Iranu to bude trebalo

U saopćenju objavljenom na Telegramu, Yahya Saree, glasnogovornik jemenskih oružanih snaga (vojne frakcije Huta), istakao je da su njihovi "prsti na obaraču za direktnu vojnu intervenciju" ukoliko se ispuni neki od sljedećih uslova:bilo koja druga država se pridruži SAD-u i Izraelu u borbi protiv Irana;Crveno more se iskoristi "za izvođenje neprijateljskih operacija Amerike i Izraela protiv Islamske Republike Iran i bilo koje muslimanske zemlje";dođe do "nastavka eskalacije" protiv Irana.Saree je dodao da je njihova spremnost odgovor na "kontinuiranu agresiju američkog i izraelskog neprijatelja protiv Irana, Palestine, Gaze, Iraka i Libana". Huti, koji sebe smatraju dijelom "osovine otpora" predvođene Iranom, ranije su prijetili koordiniranim udarima zajedno s drugim proiranskim grupama poput Hamasa i libanskog Hezbollaha.

Huti prijete najvećim udarom od početka rata

Iako se Huti do sada nisu direktno uključivali u ovaj konkretan sukob, jedan od njihovih anonimnih lidera izjavio je jučer da je grupa spremna pružiti podršku ratnim naporima Teherana.- U potpunosti smo vojno spremni sa svim opcijama. Što se tiče određivanja 'nultog sata', to je prepušteno rukovodstvu. Pratimo razvoj događaja i znat ćemo kada je pravo vrijeme za potez - izjavio je lider Huta, dodavši da Iran za sada "pobjeđuje neprijatelja", ali da su spremni reagovati ukoliko se situacija promijeni.

Huti i jemenska vlada postigli dogovor o razmjeni 3.000 zarobljenika

Subotnji napad mogao bi označiti otvaranje potpuno novog fronta, izazivajući strah od produbljivanja globalne ekonomske i naftne krize. Tokom ranijih sukoba u Gazi, Huti su redovno napadali trgovačke brodove u Crvenom moru, što je izazivalo globalnu krizu u pomorskom saobraćaju i trgovini.Situacija je dodatno napeta nakon što je Iran u srijedu upozorio da će "poduzeti akcije" u strateški važnom moreuzu Bab el-Mandeb, koji povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom, ukoliko bude isprovociran.

Ovo je prvi direktan napad jemenskih Huta otkako je prije mjesec dana, 28. februara, počela operacija "Roaring Lion"

Dvanaest američkih vojnika ranjeno je, od kojih su dvojica veoma teško, u iranskom vojnog napadu na zračnu bazu Princ Sultan (Prince Sultan) u Saudijskoj Arabiji, potvrdili su američki zvaničnici u petak.Napad je izveden u petak, a bazu su pogodili najmanje jedan projektil i nekoliko dronova. Kako prenose The New York Times i The Wall Street Journal, pozivajući se na neimenovane američke i arapske zvaničnike, vojnici su se nalazili unutar zgrada na bazi u trenutku udara.<h2>Teške povrede</h2>Prema navodima CBS Newsa, dvojica vojnika su "veoma teško povrijeđena", dok je još osam pretrpjelo "teške povrede", što su odvojene kategorije u američkom vojnom sistemu klasifikacije. Stanje preostale dvojice ranjenih zasad nije poznato.Pored ljudskih gubitaka, napad je izazvao i značajnu materijalnu štetu. Najmanje dva aviona za dopunu goriva tipa KC-135 pretrpjela su ozbiljna oštećenja, a satelitski snimci otkrili su pune razmjere štete na ovim letjelicama.Ovaj napad predstavlja jedan od najozbiljnijih propusta i probijanja američke protuzračne odbrane od početka rata s Iranom koji traje već mjesec dana.

Američki vojnici povrijeđeni u iranskom napadu na bazu u Saudijskoj Arabiji

Ovo je najmanje drugi direktan pogodak na bazu Princ Sultan, iako je Saudijska Arabija ranije uspijevala presresti nekoliko projektila ispaljenih u njenoj blizini. U prethodnom udaru na ovu bazu, 1. marta, oštećeno je pet američkih aviona za dopunu goriva, a život je izgubio 26-godišnji narednik američke vojske Benjamin N. Pennington, koji je preminuo nekoliko dana nakon ranjavanja.Novi gubici povećavaju ukupan broj ranjenih američkih vojnika na više od 300 od početka sukoba 28. februara, pokrenutog zajedničkom operacijom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Izraela protiv Irana. Ukupno je 13 američkih vojnika poginulo u dosadašnjem toku rata.<h2>Traumatske povrede mozga</h2>Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopćila je u petak da je oko 225 vojnika pretrpjelo traumatske povrede mozga uzrokovane detonacijama projektila. Ipak, američka vojska navodi da se 273 ranjena vojnika već oporavila i vratila na dužnost.S druge strane, Iran nastavlja s kontinuiranim napadima odmazde na zaljevske države koje optužuje da služe kao lansirne rampe i logistička podrška za američke vojne udare na njihovu teritoriju.

Ovaj napad predstavlja jedan od najozbiljnijih propusta i probijanja američke protuzračne odbrane od početka rata s Iranom 

Iranski napad na bazu Princ Sultan: Dvanaest američkih vojnika ranjeno

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je da postoji "pravni razlog" zbog kojeg sukob s Iranom naziva "vojnim sukobom", a ne ratom.- Oni to zovu ratom. Ja to zovem vojnim sukobom, ali za to postoji pravni razlog - rekao je Tramp.Iako je ranije koristio izraz "rat", ovom izjavom očigledno je ukazao na zakonsku obavezu prema kojoj za pokretanje rata mora dobiti saglasnost Kongresa.Prema američkom Zakonu o ratnim ovlastima iz 1973. godine, predsjednik je dužan povući američke snage u roku od 60 dana nakon što obavijesti Kongres o novoj vojnoj operaciji, osim ako Kongres ne odobri upotrebu sile ili ne proglasi rat.

Tramp opet kritikovao NATO: "Uvijek sam govorio da je to tigar od papira"

Predsjednik ima mogućnost da jednom produži angažman za dodatnih 30 dana.Tramp je ranije naveo da bi operacija protiv Irana mogla biti završena u roku od pet sedmica, što je unutar predviđenog roka, ali se radi o najopsežnijoj vojnoj operaciji pokrenutoj bez odobrenja Kongresa.Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da SAD ima još "3554 cilja" koje treba pogoditi u Iranu.- To će biti gotovo vrlo brzo - rekao je Tramp.Dodao je kako je Iran nekada bio snažna država, ali da to više nije.- Nikad nisu vidjeli nešto ovakvo - rekao je Tramp.

To će biti gotovo vrlo brzo, rekao je Tramp

Tramp: Postoji pravni razlog zašto sukob s Iranom ne nazivam ratom

Američki predsjednik Donald Tramp ponovno je oštro kritikovao NATO, ističući razočarenje zbog toga što savez nije podržao SAD u sukobu s Iranom.- Uvijek sam govorio da je NATO tigar od papira - rekao je Trump.Dodao je da savez ne bi reagovao ni u slučaju većeg sukoba.- Ako bi se dogodilo ono veliko, jamčim vam da ne bi bili tamo - rekao je, očito aludirajući na mogućnost svjetskog rata.- Napravili su veliku pogrešku, nisu bili tamo - dodao je.Tramp je posebno spomenuo francuskog predsjednika Emanuela Makrona i njemačkog kancelara Fridriha Merca, koje je nazvao prijateljima, ali ih kritizirao jer tvrde da rat s Iranom nije njihov problem.- Pa ni Ukrajina nije naš rat, ali smo im pomogli - zaključio je Tramp.

EU upozorava: Evropa mora hitno povećati proizvodnju PVO raketa

Izraelski vojnici brutalno napali novinare CNN-a, dva sata proveli u pritvoru

Zelenski u Abu Dabiju: Razgovori o sigurnosti, Iranu i energetskoj stabilnosti

Mask navodno učestvovao u razgovoru Trampa i Modija o Iranu

Tramp najavio: Kuba je sljedeća

Kremlj negira da je Putin tražio doprinos od kompanija za ofanzivu u Ukrajini

Banka Amerike pristala na nagodbu od 72,5 miliona dolara u slučaju Epstin

Turska naglašava sprječavanje trajnih neprijateljstava: Izrael najveća prepreka miru na Bliskom istoku

U Split uplovio najveći ratni brod u povijesti: Amerikanci se zahvalili Hrvatskoj na gostoprimstvu

Oglasili se Huti nakon ulaska u rat: Ovo je tek početak!

G7 u panici zbog ekonomske krize: Može li se zaustaviti eskalacija

Žestok okršaj Kaje Kalas i Marka Rubija na sastanku G7, za sve "krivi" Rusi

Prvi raketni udar Huta iz Jemena na Izrael: Novi front prijeti eskalacijom sukoba na Bliskom istoku

Iranski napad na bazu Princ Sultan: Dvanaest američkih vojnika ranjeno

Tramp: Postoji pravni razlog zašto sukob s Iranom ne nazivam ratom

Tramp opet kritikovao NATO: "Uvijek sam govorio da je to tigar od papira"

Globus

EU upozorava: Evropa mora hitno povećati proizvodnju PVO raketa

Izraelski vojnici brutalno napali novinare CNN-a, dva sata proveli u pritvoru

Zelenski u Abu Dabiju: Razgovori o sigurnosti, Iranu i energetskoj stabilnosti

Mask navodno učestvovao u razgovoru Trampa i Modija o Iranu

Tramp najavio: Kuba je sljedeća

Kremlj negira da je Putin tražio doprinos od kompanija za ofanzivu u Ukrajini

Banka Amerike pristala na nagodbu od 72,5 miliona dolara u slučaju Epstin

Turska naglašava sprječavanje trajnih neprijateljstava: Izrael najveća prepreka miru na Bliskom istoku

U Split uplovio najveći ratni brod u povijesti: Amerikanci se zahvalili Hrvatskoj na gostoprimstvu

Oglasili se Huti nakon ulaska u rat: Ovo je tek početak!

G7 u panici zbog ekonomske krize: Može li se zaustaviti eskalacija

Žestok okršaj Kaje Kalas i Marka Rubija na sastanku G7, za sve "krivi" Rusi

Prvi raketni udar Huta iz Jemena na Izrael: Novi front prijeti eskalacijom sukoba na Bliskom istoku

Iranski napad na bazu Princ Sultan: Dvanaest američkih vojnika ranjeno

Tramp: Postoji pravni razlog zašto sukob s Iranom ne nazivam ratom

Tramp opet kritikovao NATO: "Uvijek sam govorio da je to tigar od papira"