Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) izjavio je da će naftne sankcije Rusiji, koje su privremeno ublažene, biti ponovno uvedene "čim se kriza u Iranu završi".Ova izjava dolazi dok američko-izraelski rat protiv Irana ulazi u treću sedmicu. Tramp je u telefonskom intervjuu za NBC News objasnio da je privremeno ublažavanje sankcija neophodno za stabilizaciju globalne opskrbe naftom.Administracija je ublažila sankcije zbog iranskih pokušaja blokade prolaza naftnih tankera kroz Hormuški tjesnac.- Želim da svijet ima naftu. Želim naftu - rekao je Tramp.Privremena dozvola omogućava državama kupovinu ruske sirove nafte koja je trenutno blokirana na moru, kako bi se stabilizirale cijene energije koje rastu zbog rata s Iranom. Tramp nije precizirao hoće li dozvola biti produžena nakon 11. aprila, ukoliko sukob potraje. Prošle sedmice odobreno je da Indija kupuje rusku naftu koja je već ukrcana na tankere.Kritičari upozoravaju da ublažavanje sankcija može potkopati napore da se izvrši pritisak na Moskvu zbog invazije na Ukrajinu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelensky) istakao je da bi ukidanje sankcija predstavljalo "ozbiljan udarac" za Ukrajinu i globalni ugled.Tramp je, suočen s kritikama zapadnih lidera, prebacio krivicu na Zelenskog, tvrdeći da nije pristao na mirovni sporazum s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.- Recite Zelenskom da sklopi dogovor jer je Putin spreman na to - poručio je Tramp.Rusija je pozdravila ovaj potez. Kremljov ekonomski pregovarač Kiril Dmitrijev (Kiril Dmitriev) izjavio je da je "ruska energija neophodna za ublažavanje najveće svjetske energetske krize".Moskva je već počela ubirati finansijsku korist od sukoba u Iranu. Prema podacima Centra za istraživanje energije i čistog zraka, u dvije sedmice borbi Rusija je zaradila dodatnih 6 milijardi eura.

Želim da svijet ima naftu. Želim naftu, rekao je Tramp

Tramp šalje ultimatum Kijevu zbog ruske nafte: "Putin je spreman"

Petnaestogodišnjak je ukrao autobus javnog prijevoza u Visbadenu (Wiesbaden), glavnom gradu pokrajine Hesen (Hessen), te se njime odvezao čak 130 kilometara do Karlsruea (Karlsruhe). Kako se navodi, sve je učinio zbog svoje četrnaestogodišnje djevojke.Iz policije su saopćili da je tinejdžer 13. marta provalio u krug preduzeća za javni prijevoz u Visbadenu. Potom je ključem otključao autobus, ali policija još uvijek ne zna kako je došao do ključa niti na koji način je uspio tako vješto upravljati autobusom.Nestanak autobusa primijećen je oko šest sati ujutro, kada je utvrđeno da vozilo, koje je tokom noći bilo napunjeno gorivom, nije na svom mjestu. Krađa je policiji prijavljena tek u podne jer se u početku pretpostavljalo da je vozač slučajno preuzeo pogrešan autobus.Nakon prijave pokrenuta je istraga koja je vodila do Karlsruea, gdje je policijska patrola pronašla autobus. Tinejdžer je neposredno prije toga povezao svoju djevojku, koju je namjeravao odvesti do škole, piše njemački dnevnik BR24.

Krađa je policiji prijavljena tek u podne jer se u početku pretpostavljalo da je vozač slučajno preuzeo pogrešan autobus

Petnaestogodišnkak ukrao autobus i odvezao se do 130 km udaljenog Karlsruhea kako bi se sreo s djevojkom

Vojni portparol pokreta Ansar Allah, Abed el-Savr (Abed al-Sawari), uputio je oštru poruku Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim saveznicima, najavljujući mogućnost potpune blokade jednog od ključnih svjetskih pomorskih prolaza.Prema njegovim riječima, jemenski pokret spreman je poduzeti radikalne mjere koje bi mogle izazvati globalni ekonomski šok kao direktan odgovor na pritiske i vojne akcije usmjerene protiv Irana.El-Savr je naglasio da se blokada neće odnositi samo na komercijalne brodove, nego i na vojne kapacitete zapadnih sila. Upozorio je da bi svi trgovački brodovi, ali i ratni brodovi, uključujući američke nosače aviona koji se kreću ka SAD-u ili djeluju u interesu njihovih saveznika, mogli biti zaustavljeni ili gađani.Ova prijetnja dolazi u trenutku ekstremno visokih tenzija na Bliskom istoku, gdje Huti nastoje iskoristiti stratešku poziciju na ulazu u Crveno more kako bi pružili asimetričnu podršku Teheranu.Moreuz Bab el-Mandeb, poznat i kao Kapija suza, predstavlja ključnu tačku za svjetsku trgovinu. Njegovim zatvaranjem bio bi prekinut glavni put za snabdijevanje naftom i gasom iz Zaljeva prema Evropi i SAD-u. To bi prisililo brodarske kompanije da preusmjere plovila oko Afrike i Rta dobre nade, što bi drastično povećalo troškove transporta, produžilo isporuku za više od dvije sedmice i neminovno dovelo do novog skoka cijena energenata na svjetskom tržištu.Analitičari upozoravaju da bi ovakav potez mogao uvući regiju u direktan sukob većih razmjera, jer dok SAD i Izrael pojačavaju pritisak na Iran, Huti jasno pokazuju da neće sjediti skrštenih ruku. Kontrola nad Crvenim morem koristi se kao moćna poluga uticaja, a situacija se prati iz minuta u minut dok svjetske berze već pokazuju znakove nervoze zbog potencijalne blokade koja bi mogla paralizovati globalne lance snabdijevanja.

Moguć potpuni prekid prometa kroz Bab el-Mandeb

Huti prijete najvećim udarom od početka rata

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ustvrdio je u nedjelju da je SAD predložio održavanje trilateralnog sastanka s Rusijom na američkom tlu kako bi se okončao sukob u Ukrajini, ali da je Moskva to odbila, javlja Anadolija.Govoreći na konferenciji za novinare u glavnom gradu Kijevu, Zelenski je rekao da čeka nove informacije iz Vašingtona.- Amerika je inicirala odlaganje sastanka za sljedeću sedmicu. To je povezano s ratom. Oni su spremni za sastanak u Americi. Mi smo rekli da smo spremni. Rusi nisu spremni letjeti u Ameriku. I tako, čekamo odgovor Amerikanaca - izjavio je on.Ukrajinski lider je dodao da je Kijev otvoren za razgovor o drugoj lokaciji za nove kontakte.- Ili će promijeniti državu u kojoj ćemo se sastati, ili Rusi moraju potvrditi Ameriku - rekao je.Zelenski je također najavio da će Ukrajina 2026. godine dobiti i testirati novi sistem protivvazdušne odbrane iz Francuske.Ukrajinski lider je ponovio da kriza na Bliskom istoku direktno utječe na situaciju u Ukrajini, dodajući da Kijev ne želi izgubiti podršku SAD-a zbog rata na Bliskom istoku.- Vašington je trenutno više fokusiran na (bliskoistočnu) regiju. To stvara rizik za snabdijevanje projektilima za sisteme protivvazdušne odbrane - rekao je on.Zelenski je potvrdio da je Ukrajina poslala tri tima stručnjaka na Bliski istok kako bi demonstrirali svoje iskustvo u suprotstavljanju iranskim dronovima Shahed. Međutim, tvrdio je da to ne znači da Ukrajinci učestvuju u neprijateljstvima i da Ukrajina nije u ratu s Iranom.Tenzije u regiji eskalirale su 28. februara kada su SAD i Izrael pokrenuli napade velikih razmjera na Iran, u kojima je do sada ubijeno oko 1.300 ljudi, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Khameneija. Teheran je odgovorio napadima dronovima i projektilima na Izrael, kao i na zaljevske zemlje koje su domaćini američkih vojnih resursa.Upitan o neuspjelim glasanjima u ukrajinskom parlamentu o zakonima koje je MMF tražio kao uslov za produženje kredita, kao i o želji mnogih izabranih zvaničnika da podnesu ostavke na svoje mandate, Zelenski je rekao da je spreman pokrenuti izmjene zakona o mobilizaciji, prema kojima će se zastupnici koji izgube mandat pridružiti vojsci.

Ili će promijeniti državu u kojoj ćemo se sastati, ili Rusi moraju potvrditi Ameriku, rekao je

Zelenski: Rusija odbila sastanak o rješavanju ukrajinskog sukoba u SAD-u

Nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih država, Donald Tramp (Trump) za američke medije komentarisao da je novi iranski vođa, ajatolah Modžtaba Hamnei (Mojtaba Khamenei) mrtav, oglasio se i iranski ministar vanjskih poslova, Abas Aragči (Abbas Araghchi).Aragči je za The New Arab rekao:&nbsp;- Vrhovni vođa je živ, te dodao da u potpunosti upravlja situacijom.

Tramp: Čujem da nije živ, a ako jeste, trebao bi učiniti nešto vrlo pametno

Osvrnuo se Aragči i na Trampove poruke o napadanju otoka Harg (Kharg) "iz zabave", gdje je naveo da bi napad na taj otok bio čak veća greška nego ove dosadašnje.Mnogi sumnjaju u zdravlje Modžtabe, upravo zbog toga što se nije još pojavio u javnosti, ali postoji nekoliko teorija zašto to još nije uradio.

Izrael tvrdi da je Modžtaba Hamenei lakše ranjen u napadu: Teheran demantuje

Jedna od njih je da je teško povrijeđen, a druga govori o periodu žalosti od 40 dana s obzirom da mu je ubijena porodica.

Iranski šef diplomatije negirao da je novi ajatolah ranjen: Redovno obavlja dužnosti, sistem stabilan

Također, američki obavještajci tvrde da je njegov otac, Ali, bio izričito oprezan u ideji da Modžtaba preuzme vlast jer je, navodi se, rekao da to nije najadekvatnija uloga za njega.

Vrhovni vođa je živ, te dodao da u potpunosti upravlja situacijom, poručuje Aragči

Aragči odgovorio Trampu: "Naš vođa je živ i zdrav"

Najmanje jedna osoba ranjena je u najnovijem raketnom napadu Irana na Izrael, saopštio je Magen David Adom, izraelski pandan Crvenom krstu.Radi se o muškarcu u šezdesetim godinama, koji je pogođen krhotinama stakla i prebačen u bolnicu.Prema navodima policije i spasilačkih službi, povreda je vjerovatno posljedica udara kasetne bombe, prenosi Times of Israel.Takođe, kako navodi Reuters, fragment iranske rakete danas je pogodio stambenu zgradu koju koristi američki konzul u Izraelu, ali drugih detalja o tome još nema.

Muškarac pogođen krhotinama, pogođena i stambena zgrada

Jedna osoba povrijeđena u raketnom napadu Irana na Izrael

Američki i kineski visoki ekonomski zvaničnici započeli su danas novi krug pregovora u Parizu kako bi riješili otvorena pitanja u trgovinskom primirju i pripremili sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) i kineskog predsjednika Si Đinpinga (Xi Jinping) u Pekingu krajem marta.Očekuje se da će se razgovori, koje predvode američki ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) i kineski potpredsjednik vlade He Lifeng (He Lifeng), fokusirati na američke carine, prodaju kineskih rijetkih zemnih minerala američkim kupcima, američka ograničenja izvoza visoke tehnologije te kineski uvoz američkih poljoprivrednih proizvoda.Dvije strane započele su pregovore jutros u sjedištu Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u Parizu, izjavio je zvaničnik američkog Ministarstva finansija.Kina nije članica organizacije koju čini 38 najbogatijih demokratija i sebe smatra zemljom u razvoju.Američki trgovinski predstavnik Džejmison Grir (Jamieson Greer) također će se pridružiti pregovorima, koji predstavljaju nastavak niza prošlogodišnjih sastanaka u evropskim gradovima održanih s ciljem smirivanja napetosti koje su prijetile gotovo potpunim urušavanjem trgovine između dvije najveće svjetske ekonomije.<h2>Ograničeni izgledi</h2>Analitičari koji prate američko-kinesku trgovinu smatraju da su izgledi za veći napredak u Parizu ili na planiranom samitu u Pekingu ograničeni zbog kratkog vremena za pripremu i činjenice da je pažnja Vašingtona (Washington)&nbsp;trenutno usmjerena na američko-izraelski rat protiv Irana.Stručnjak za kinesku ekonomiju u vašingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije Skot Kenedi (Scott Kennedy) rekao je da obje strane imaju minimalan cilj, održati sastanak, očuvati trenutnu situaciju i izbjeći prekid veza i novu eskalaciju napetosti.Prema njegovim riječima, Tramp bi se iz Pekinga mogao vratiti s velikim kineskim obećanjima o kupovini novih aviona kompanije Boing (Boeing) te povećanju uvoza američkog ukapljenog prirodnog plina i soje, ali bi zauzvrat možda morao ponuditi određene ustupke u vezi s američkim ograničenjima izvoza.Kenedi (Kennedy) smatra da bi samit mogao pokazati prividan napredak, ali da će u suštini ostaviti stanje kakvo je bilo u posljednja četiri mjeseca.Tramp i Si bi se tokom godine mogli sastati još nekoliko puta, uključujući na samitu organizacije Azijsko-pacifička ekonomska saradnja (APEC) u novembru u Kini te na samitu grupe G20 u decembru, gdje bi moglo doći do konkretnijeg napretka.<h2>Ratni sukobi i nafta</h2>Američko-izraelski rat protiv Irana vjerovatno će biti jedna od tema pregovora u Parizu, posebno zbog rasta cijena nafte i mogućeg zatvaranja Hormuškog moreuza preko kojeg Kina dobija oko 45 posto svoje nafte.Besent (Bessent) je kasno u četvrtak najavio 30-dnevno ukidanje sankcija na rusku naftu kako bi se omogućila prodaja energenta koji je zadržan u tankerima na moru i povećala globalna opskrba.

Netanjahuovi ljudi u Bijeloj kući: Agent Mosada utjecao na ključne odluke o Bliskom istoku

Tramp je u subotu pozvao druge zemlje da pomognu u zaštiti brodova u Hormuškom moreuzu nakon što je Vašington bombardovao vojne ciljeve na iranskom otoku Harg, odakle se nafta prevozi tankerima, dok je Iran zaprijetio odmazdom.Kineska državna novinska agencija Xinhua ocijenila je da bi „smislen napredak“ u američko-kineskoj ekonomskoj saradnji mogao vratiti povjerenje u sve krhkiju globalnu ekonomiju.

Dvije strane započele su pregovore jutros u sjedištu Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u Parizu

Američki i kineski zvaničnici pregovaraju u Parizu, priprema se susret Trampa i Sija

Iranska vojska saopćila je da je u vazdušnim napadima pogodila sjedište policije i centar za satelitsku komunikaciju u Izraelu.U saopćenju koje su prenijeli iranski mediji, iranska vojska navodi da su njene snage jutros izvele „moćne napade dronovima“, koji su bili usmjereni na sjedište izraelske specijalne policijske jedinice „Lahav 433“ i centar za satelitsku komunikaciju odbrane „Gilat“, prenosi Al Jazeera.

Iran tvrdi: SAD i Izrael koriste imitacije iranskih dronova za napade

Nije precizirano gdje se tačno nalaze objekti koji su bili meta napada u Izraelu, niti kakvi su bili rezultati napada.

Napadi dronovima ciljali specijalne jedinice i satelitski centar

Iranska vojska tvrdi: Pogođeno sjedište policije u Izraelu

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi) rekao je svom francuskom kolegi Žan-Noelu Barou (Jean-Noël Barrot) da nijedna zemlja ne bi trebala dodatno eskalirati sukob na Bliskom istoku, prenijela je Al Jazeera.Iranski zvaničnik je u telefonskom razgovoru dodao da su akcije Sjedinjenih Američkih Država i Izraela „jedini faktor“ koji stoji iza nestabilnosti u regionu i Hormuškom moreuzu, navodi se na Telegram kanalu iranskog Ministarstva vanjskih poslova.Aragči je pozvao države da zauzmu „odgovoran pristup“ situaciji i izbjegnu poteze koji bi mogli dovesti do daljnje eskalacije sukoba.Dodao je da Iran ostaje odlučan u odbrani svog suvereniteta i nacionalne sigurnosti, ponovivši tvrdnju da iranska vojska gađa isključivo vojne baze „agresora“ te da se njeni udari ne trebaju tumačiti kao napadi na druge zemlje regiona.Prema riječima Aragčija, mir u Libanu zavisit će od toga hoće li Izrael okončati napade.

Iran tvrdi da su SAD i Izrael glavni uzrok nestabilnosti u regionu

Aragči poručio Barou: Nijedna zemlja ne treba eskalirati sukob na Bliskom istoku

Sekretar Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Ali Laridžani (Ali Larijani) izjavio je da Iran nije u ratu s američkim narodom, već da je napadnut i da se samo brani.- Čuo sam da su ostaci Epstinove ekipe planirali zavjeru da naprave incident sličan napadu na New York 11. septembra i da za to optuže Iran - napisao je Laridžani na svom nalogu na mreži X, prenosi iranska državna novinska agencija Tasnim.

Laridžani odbrusio Hegsetu: "Naši lideri su s narodom, a vaši na Epstinovom otoku"

On je istakao da se Iran „fundamentalno protivi takvim terorističkim planovima i nije u ratu s američkim narodom“.- Nakon američko-izraelske agresije mi se branimo. Naravno, snažno uzvraćamo na napade neprijatelja - poručio je Laridžani.

Tvrdi da je zemlja napadnuta nakon američko-izraelske agresije

Laridžani tvrdi da se sprema novi 11. septembar za koji će biti optužen Iran 

Stiv Vitkov (Steve Witkoff), specijalni izaslanik za Bliski istok kojeg je predsjednik Donald Tramp (Trump) imenovao za pregovore s Iranom, u posljednje vrijeme se ponaša više kao ratni komentator nego diplomat.&nbsp;- Gotovo ih je nemoguće zaustaviti, imaju beskrajne zalihe obogaćenog uranijuma -&nbsp; izjavio je Vitkov za Šona Henitija (Seana Hannity) na dan početka sukoba.&nbsp;&nbsp;- Mislili su da nas mogu prisiliti... Već do drugog sastanka bilo je jasno da to neće uspjeti.Sedmog dana sukoba, dodao je:&nbsp;- Hvalili su se da imaju gorivo obogaćeno do 60 posto, dovoljno za 11 bombi. Rekli su meni i Džeredu (Jaredu):&nbsp;- Nećemo vam dati diplomatski ono što niste mogli vojno uzeti. Dakle, mislim da će im trebati promjena stava.U intervjuu za CNBC, Vitkov je rekao:&nbsp;&nbsp;- Da ste imali nekoga bez hrabrosti za ovu akciju, već biste imali 30 ili 40 nuklearnih bombi za godinu dana.<h2>Utjecaj na Trampovu odluku</h2>Njegove izjave izazvale su pitanja o njegovoj ulozi u eskalaciji sukoba. Vitkov i Trampov zet Džered Kušner (Kushner) navodno su Bijeloj kući sugerirali da Iran koristi pregovore kako bi kupio vrijeme, što je utjecalo na Trampovu odluku da odobri vojnu operaciju.Sam Tramp je potvrdio da su Vitkovi Kušner doprinijeli odluci o ratu, koja je bila rezultat višemjesečnog pritiska izraelskog premijera Benjamina Netanjahua (Netanyahua) i američkog senatora Londzija Grejema (Lindsey Grahama), uz podršku medijskih „jastrebova“ poput Henitija i Marka Levina.Međutim, stručnjaci i strani zvaničnici kritikovali su dvojac zbog nedostatka tehničkog znanja.&nbsp;<h2>Nuklearni sporazum</h2>Omanski ministar vanjskih poslova Badr bin Hamad Al Busaidi, posrednik u pregovorima, hitno je odletio u Vošington (Washington) kako bi naglasio da je Iran učinio značajne ustupke izvan okvira Obaminog nuklearnog sporazuma iz 2015.Deril Kimbal (Daryl Kimball), predsjednik Udruženja za kontrolu naoružanja, ocijenio je da Vitkov i Kušner nisu razumjeli osnovna tehnička i historijska pitanja.&nbsp;Na primjer, insistiranje Irana na 20% obogaćenog uranijuma u Teheranskom istraživačkom reaktoru (TRR) nije predstavljalo opasnost za izradu bombe, što je Vitkov interpretirao kao alarmantno.Responsible Statecraft je izvijestio da je rat možda izbio zbog „nedostatka nuklearnog znanja“ Vitkova i Kušnera i zbog neuključivanja stručnjaka za nuklearna pitanja u pregovarački tim.&nbsp;

The Wall Street Journal: Netanjahu je s Trampom konačno dobio šta je htio

Responsible Statecraft je izvijestio da je rat možda izbio zbog „nedostatka nuklearnog znanja“ Vitkova i Kušnera i zbog neuključivanja stručnjaka za nuklearna pitanja u pregovarački tim.&nbsp;<h2>Dogovor i sankcija</h2>Jedan diplomat je tvrdio da se Iranci nikada nisu hvalili da imaju dovoljno uranijuma za 11 bombi, već su nudili uklanjanje materijala u slučaju dogovora i ukidanja sankcija.Njihova pristranost dodatno je istaknuta bliskim vezama s Izraelom. Vitkov je otvoreni pristalica Izraela i blizak donatorici Miriam Adelson, dok je Kušner odrastao u proizraelskoj zajednici i poznavao Netanyahua kao porodičnog prijatelja.Izvještaji navode da su Vitkov i Kušner prije rata gotovo svakodnevno komunicirali s izraelskim zvaničnicima, uključujući šefa Mosada (Mossada). S obzirom na ljudske i finansijske troškove sukoba, raste potreba da Kongres i mediji istraže da li je ovaj dvojac svojim postupcima ometao mirno rješenje – zbog nekompetentnosti ili namjerne sabotaže.

Da ste imali nekoga bez hrabrosti za ovu akciju, već biste imali 30 ili 40 nuklearnih bombi za godinu dana, naglašava Vitkov

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) pozvao je putem društvene mreže Truth Social pet država da pošalju svoje ratne brodove kako bi se neutralizirala prijetnja Irana po sigurnost plovidbe kroz Ormuski moreuz.Trump je naveo da se nada da će Kina, Francuska, Japan, Južna Koreja i Velika Britanija poslati svoje ratne brodove u Hormuški moreuz i tako doprinijeti sigurnosti tog važnog plovnog puta, prenosi BBC.

Tramp priznao da su iranski napadi bili šokantni i neočekivani: "Vrlo odlučno ćemo čistiti moreuz i vjerujemo da će nam se pridružiti i druge zemlje"

Velika Britanija je poručila da trenutno razgovara sa saveznicima o nizu opcija s ciljem da se osigura sigurnost komercijalnog brodskog saobraćaja kroz Hormuški moreuz.Portparol kineske ambasade u Vašingtonu (Washingtonu) izjavio je za CNN da Kina poziva na hitan prekid neprijateljstava.

Nada se da će Kina, Francuska, Japan, Južna Koreja i Velika Britanija pomoći u zaštiti plovidbe

Tramp pozvao pet država da pošalju ratne brodove u Hormuški moreuz

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf (Mohammad Bagher Ghalibaf) izjavio je danas da su Sjedinjene Američke Države zbog Izraela svoje vojnike stavile u „mašinu za mljevenje mesa“.- Očigledno, trenutna briljantna američka strategija je stavljanje pešadije u mašinu za mljevenje mesa - rekao je Galibaf, prenosi iranska državna novinska agencija Mehr.Galibaf je dodao da se na iranskoj listi meta nalaze radari, baterije, tankeri za dopunu goriva, vojne baze i dronovi.- Šalju jadne vojnike da poprave ono što su generali upropastili. Umrite za Izrael - naveo je Galibaf.

Umrite za Izrael, naveo je Galibaf

Predsjednik iranskog parlamenta: Amerika je zbog Izraela svoje vojnike stavila u mašinu za mljevenje mesa

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) izjavio je da su napadi SAD-a na iranski otok Harg (Kharg) nanijeli „potpunu štetu“ ključnom čvorištu za izvoz nafte, dodajući kako bi američke snage mogle pogoditi tu lokaciju „još nekoliko puta čisto iz zabave“.&nbsp;U razgovoru za NBC News, Tramp je također naglasio da uvjeti za postizanje mirovnog sporazuma s Iranom još nisu zadovoljeni.&nbsp;- Potpuno smo ga desetkovali - rekao je Tramp.&nbsp;Osim što, kao što znate, nisam dirao energetske vodove, jer bi njihova obnova trajala godinama, dodaje.Premda iranski režim, prema njegovim riječima, želi dogovor, Tramp je ponovio da uvjeti za njega još nisu ispunjeni.&nbsp;Također je izrazio sumnju u život novog iranskog vrhovnog vođe Modžtabe Hamenija (Mojtaba Khamenei):&nbsp;&nbsp;- Ne znam je li on uopće živ, do sada ga niko nije uspio pokazati. Čuo sam da nije živ. Ako jeste, trebao bi učiniti nešto vrlo pametno za svoju zemlju, a to je predaja.Tramp je u intervjuu izrazio iznenađenje zbog iranskih napada na američke saveznike u Zaljevu, nazivajući ih „najvećim iznenađenjem koje sam doživio u cijeloj ovoj priči“.

Tramp: Iran želi postići dogovor, ali Amerika nije spremna

Osvrnuo se i na situaciju u Hormuškom moreuzu, ključnom za globalnu trgovinu naftom, gdje nije jasno je li Iran postavio mine. - Vrlo odlučno ćemo čistiti moreuz i vjerujemo da će nam se pridružiti i druge zemlje kojima je prolaz donekle otežan, a u nekim slučajevima i onemogućen - rekao je, ne precizirajući koliko bi taj proces mogao trajati niti koje zemlje će sudjelovati.Napetosti u regiji već su dovele do rasta cijena nafte na najvišu razinu u posljednje četiri godine, što je ubrzalo poskupljenje goriva širom svijeta, uključujući i SAD.

Potpuno smo ga desetkovali, rekao je Tramp

Iračka militantna organizacija Kataib Hezbolah (Hezbollah), koja ima podršku Irana, objavila je videosnimak napada na američku bazu Victory Base, smještenu u blizini Međunarodnog aerodrom Bagdad.Pretpostavlja se da je ovo prvi put da je ova grupa u napadu koristila FPV (First-Person View) napadački dron, koji se koristi kako bi se izbjegli američki sistemi protivzračne odbrane.Riječ je o malim i vrlo brzim letjelicama koje mogu naglo mijenjati pravac kretanja, što ih čini pogodnim za precizne udare na određene ciljeve.

<blockquote class="twitter-tweet">Another video shows an FPV drone, launched by pro-Iranian militias, striking an aircraft shelter at 33°15&#39;51.91&quot;N, 44°12&#39;46.56&quot;E within the U.S. Victory Base Complex at Baghdad International Airport. <a href="https://t.co/LlqUZ1aqmz">https://t.co/LlqUZ1aqmz</a> <a href="https://t.co/xjayAdMhql">pic.twitter.com/xjayAdMhql</a>&mdash; Egypt&#39;s Intel Observer (@EGYOSINT) <a href="https://twitter.com/EGYOSINT/status/2032971322309886337?ref_src=twsrc%5Etfw">March 15, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U ovom slučaju korišteni su upravo zato što ih konvencionalni radarski sistemi teško detektuju. Tome doprinosi i materijal od kojeg su izrađeni, najčešće karbon i plastika, kao i mogućnost da lete na veoma maloj visini. Radari su, naime, uglavnom prilagođeni za otkrivanje većih projektila i raketa.Iz Kataib Hezbolaha tvrde da je napad bio uspješan te da je pričinjena materijalna šteta, ali nisu iznijeli informacije o eventualnim ranjenima ili poginulima.S druge strane, iz Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država saopćeno je da napad nije imao veći učinak i da je šteta bila minimalna.

Napad nije imao veći učinak i da je šteta bila minimalna, saopćeno je iz ministarstva odbrane SAD

Video / Iračka grupa bliska Iranu objavila snimak napada na američku vojnu bazu

Američki tragač za blagom iz dubokog mora Tomi Tompson (Tommy Thompson), koji je godinama odbijao otkriti gdje se nalaze zlatnici iz jedne poznate brodske olupine, pušten je iz zatvora nakon deset godina.&nbsp;Ipak, misterija oko nestalih 500 zlatnika i dalje nije razriješena.<h2>Finansijeri ekspedicije</h2>Tompson (73) je 1988. godine, nedaleko od obale američke savezne države Južne Karoline, locirao blago vrijedno milione dolara iz olupine broda SS Central America, poznatog i kao „Brod zlata“.Investitori koji su finansirali njegovu ekspediciju kasnije su ga optužili za prevaru, tvrdeći da nikada nisu dobili obećani dio dobiti.&nbsp;Nakon višegodišnjeg skrivanja, Tompson je 2015. godine završio u zatvoru zbog krivičnog nepoštovanja suda.Kada je brod SS Central America potonuo 1857. godine, prevozio je oko 13.600 kilograma zlata, koje je tek bilo iskovano u San Francisku (Francisco).&nbsp;Dragocjeni teret bio je namijenjen istočnoj obali SAD-a kako bi se povećale bankarske rezerve, ali je završio na morskom dnu, na dubini od oko 2.130 metara.&nbsp;U tragediji je poginulo 425 putnika i članova posade, a nestanak zlata doprinio je velikoj finansijskoj panici 1857. godine.Ukupno 161 investitor uložio je oko 12,7 miliona dolara u Tompsonovu potragu za brodom, uz očekivanje da će dobiti dio profita od pronađenog blaga.<h2>Krivične prijave</h2>U vrijeme pronalaska, Tompson je radio kao okeanski inženjer u institutu Batel Memorijalnom Institutu (Battelle Memorial Institute) u Kolumbusu (Columbus).&nbsp;Njegova ekipa je 1988. godine s dna mora izvukla hiljade zlatnih poluga i kovanica. Veći dio tog blaga kasnije je 2000. godine prodan konzorciju za trgovinu zlatom za oko 50 miliona dolara.Tompson je kasnije tvrdio da su kovanice prebačene u jedan trast u Belize, te da je dobit od prve prodaje uglavnom potrošena na sudske troškove i otplatu kredita.&nbsp;Investitori su 2005. pokrenuli tužbu, tvrdeći da nikada nisu dobili svoj dio zarade.U krivičnoj prijavi kasnije je navedeno da bi zlato izvučeno s dna mora moglo vrijediti čak 400 miliona dolara.&nbsp;Tompson je 2012. nestao, izbjegavajući sudsko pojavljivanje, ali je nakon nekoliko godina bjekstva zajedno sa saradnicom uhapšen 2015. u Boki&nbsp;Raton (Boca).Istražitelji su utvrdili da su dvije godine živjeli u hotelu, sobu plaćali gotovinom, koristili lažna imena te se kretali taksijem i javnim prijevozom kako bi izbjegli otkrivanje.<h2>Presuda za nepoštovanje suda&nbsp;</h2>Tompson je proglašen krivim za nepoštovanje suda jer je odbijao odgovoriti na pitanja o lokaciji 500 nestalih zlatnika, pa je u decembru 2015. osuđen na dvije godine zatvora.Kazne za građansko nepoštovanje suda obično traju dok osoba ne postupi po nalogu suda, što je u ovom slučaju značilo otkrivanje gdje se zlatnici nalaze.Međutim, sudija je prošle godine odlučio okončati Tompsonovu kaznu, procijenivši da je malo vjerovatno da će on ikada otkriti gdje se blago nalazi, prenosi BBC.

Tramp šalje ultimatum Kijevu zbog ruske nafte: "Putin je spreman"

Petnaestogodišnkak ukrao autobus i odvezao se do 130 km udaljenog Karlsruhea kako bi se sreo s djevojkom

Huti prijete najvećim udarom od početka rata

Zelenski: Rusija odbila sastanak o rješavanju ukrajinskog sukoba u SAD-u

Aragči odgovorio Trampu: "Naš vođa je živ i zdrav"

Jedna osoba povrijeđena u raketnom napadu Irana na Izrael

Američki i kineski zvaničnici pregovaraju u Parizu, priprema se susret Trampa i Sija

Iranska vojska tvrdi: Pogođeno sjedište policije u Izraelu

Aragči poručio Barou: Nijedna zemlja ne treba eskalirati sukob na Bliskom istoku

Laridžani tvrdi da se sprema novi 11. septembar za koji će biti optužen Iran

Netanjahuovi ljudi u Bijeloj kući: Agent Mosada utjecao na ključne odluke o Bliskom istoku

Tramp pozvao pet država da pošalju ratne brodove u Hormuški moreuz

Predsjednik iranskog parlamenta: Amerika je zbog Izraela svoje vojnike stavila u mašinu za mljevenje mesa

Tramp priznao da su iranski napadi bili šokantni i neočekivani: "Vrlo odlučno ćemo čistiti moreuz i vjerujemo da će nam se pridružiti i druge zemlje"

Video / Iračka grupa bliska Iranu objavila snimak napada na američku vojnu bazu

Pušten tragač za blagom iz SAD, 500 zlatnika još nije nađeno

Globus

Tramp šalje ultimatum Kijevu zbog ruske nafte: "Putin je spreman"

Petnaestogodišnkak ukrao autobus i odvezao se do 130 km udaljenog Karlsruhea kako bi se sreo s djevojkom

Huti prijete najvećim udarom od početka rata

Zelenski: Rusija odbila sastanak o rješavanju ukrajinskog sukoba u SAD-u

Aragči odgovorio Trampu: "Naš vođa je živ i zdrav"

Jedna osoba povrijeđena u raketnom napadu Irana na Izrael

Američki i kineski zvaničnici pregovaraju u Parizu, priprema se susret Trampa i Sija

Iranska vojska tvrdi: Pogođeno sjedište policije u Izraelu

Aragči poručio Barou: Nijedna zemlja ne treba eskalirati sukob na Bliskom istoku

Laridžani tvrdi da se sprema novi 11. septembar za koji će biti optužen Iran

Netanjahuovi ljudi u Bijeloj kući: Agent Mosada utjecao na ključne odluke o Bliskom istoku

Tramp pozvao pet država da pošalju ratne brodove u Hormuški moreuz

Predsjednik iranskog parlamenta: Amerika je zbog Izraela svoje vojnike stavila u mašinu za mljevenje mesa

Tramp priznao da su iranski napadi bili šokantni i neočekivani: "Vrlo odlučno ćemo čistiti moreuz i vjerujemo da će nam se pridružiti i druge zemlje"

Video / Iračka grupa bliska Iranu objavila snimak napada na američku vojnu bazu

Pušten tragač za blagom iz SAD, 500 zlatnika još nije nađeno