Lider manjine u Predstavničkom domu SAD-a&nbsp;Hakim Džefris (Hakeem Jeffries) izjavio je u nedjelju da će ovaj dom, po povratku na zasjedanje u ponedjeljak, ponovo glasati o rezoluciji o ratnim ovlaštenjima kojom se ograničavaju vojne operacije protiv Irana bez odobrenja Kongresa, javlja Anadolu.- Po našem povratku, nastavit ćemo raditi isto - rekao je&nbsp;Džefris za MS NOW, misleći na rezoluciju kojoj je ranije ovog mjeseca nedostajalo samo nekoliko glasova za usvajanje.On je utvrdio da je nekoliko demokrata koji su glasali protiv ove mjere u međuvremenu naznačilo da će je podržati kada se sljedeći put nađe na dnevnom redu.Dvostranačka rezolucija, koju su podnijeli demokratski zastupnik Ro Hana (Khanna) i republikanski zastupnik&nbsp;Tomas Mesi (Thomas Massie), zahtijevala bi od američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) da traži odobrenje Kongresa prije upotrebe vojne sile protiv Irana. Predstavnički dom je 5. marta glasao protiv rezolucije rezultatom 212–219.Obnovljeni pritisak dolazi u trenutku kada ljudski i materijalni troškovi kampanje rastu. Četrnaest američkih vojnika poginulo je od početka zajedničkih američko-izraelskih udara na Iran 28. februara.Iranski napadi su također oštetili najmanje 17 američkih vojnih i diplomatskih lokacija širom regije, uključujući sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu, koje je pretrpjelo štetu procijenjenu na 200 miliona dolara, prema pisanju New York Timesa. Među pogođenim objektima je i radar za rano upozoravanje u Kataru, vrijedan 1,1 milijardu dolara.

Hakim Džefris tvrdi da su demokrate koje su ranije glasale protiv sada spremne podržati rezoluciju

Kongres protiv Trampa: Novo glasanje o ograničavanju vojnih napada na Iran

Novi iranski vođa Modžtaba Hamnei u strogoj je tajnosti prebačen u Moskvu, gdje je zbog zdravstvenog i sigurnosnog stanja smješten u bolnicu, objavio je kuvajtski portal Al-Jarida. Visoki izvor blizak Hamneiju tvrdi da je u Rusiju prevezen ruskim vojnim avionom te da je po dolasku odmah podvrgnut operaciji koja je, prema tim navodima, uspješno obavljena. Trenutno se oporavlja u privatnoj bolnici smještenoj unutar jednog od predsjedničkih kompleksa.Prema istom izvoru, povrede koje je zadobio tokom američko-izraelskog bombardiranja 28. februara zahtijevale su liječenje u vrhunski opremljenoj bolnici uz stalni medicinski nadzor. Takve uvjete, tvrdi izvor, u Iranu više nije bilo moguće osigurati zbog kontinuiranih zračnih napada, naročito nakon što je Izrael objavio da će novi vođa biti među njihovim metama.<h2>Sigurnosne službe</h2>Navodi se i da su iranske sigurnosne službe strahovale da bi Hamneijeva lokacija mogla biti otkrivena praćenjem ljekara i specijalista uključenih u njegovo liječenje. Zbog toga je, prema istom izvoru, odlučeno da se liječenje nastavi u Rusiji.Izvor tvrdi i da je ruski predsjednik Vladimir Putin lično predložio da se Hamnei liječi u Rusiji tokom telefonskog razgovora s iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom prošlog četvrtka. Iranski zvaničnici, uključujući i samog Hameneija, navodno su razmotrili prijedlog i odlučili ga prihvatiti.Hamnei je, prema tim navodima, u Rusiju prebačen u četvrtak navečer, a brigu o njemu preuzeli su ruski ljekari uz pomoć nekoliko iranskih kolega koji su ga pratili.Istovremeno, jedan iranski izvor blizak reformističkim krugovima tvrdi da postoje ozbiljne sumnje u autentičnost prve poruke pripisane Hameneiju. Prema tim navodima, tekst govora zapravo je napisao Ali Laridžani, sekretar Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, a njegov sadržaj navodno je gotovo identičan nekim ranijim Laridžanijevim izjavama.<h2>Povrede od gelera</h2>Prema istom izvoru, Hamnei nije bio ni upoznat sa sadržajem te poruke, a dodatne sumnje izaziva činjenica da se nakon napada nije pojavio u javnosti niti postoji audio-snimak njegovog obraćanja.Izraelski premijer Benjamin Netanjahu u međuvremenu je nagovijestio da Izrael raspolaže informacijama o lokaciji i stanju Modžtabe Hamneija, ali da ih ne želi javno otkriti. Prema izvorima iz Jeruzalema, izraelske obavještajne službe vjeruju da bi Hamneijeve povrede mogle biti ozbiljnije nego što se ranije pretpostavljalo. Ipak, dodaju da Izrael nije imao potvrđene informacije o njegovom odlasku iz Irana.Al-Jarida je još prije jedanaest dana objavila da je Hamnei ranjen po lijevoj strani tijela, od glave do pete. Povrede su, prema tim navodima, nastale od gelera koji su pali u njegovoj blizini tokom napada na kompleks u Teheranu u kojem se nalaze njegova kuća i ured, a ne od direktnog pogotka.

Hamnei je, prema tim navodima, u Rusiju prebačen u četvrtak navečer, a brigu o njemu preuzeli su ruski ljekari uz pomoć nekoliko iranskih kolega koji su ga pratili

Kuvajtski medij: Ajatolah tajno prebačen na liječenje u Moskvu, sve predložio Putin

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi) izjavio je da Iran nikada nije tražio primirje niti pregovore sa Sjedinjenim Državama, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) utvrdio da Teheran želi postići dogovor.- Mi nikada nismo tražili primirje, nikada nismo tražili ni pregovore - rekao je Aragči u intervjuu za emisiju Face the Nation televizije CBS. Dodao je da Iran ne vidi razlog za razgovore s Washingtonom.- S njima smo razgovarali kad su nas napali - kazao je.- Ne vidimo nikakav razlog zašto bismo razgovarali s Amerikancima, jer smo s njima razgovarali upravo u trenutku kada su odlučili napasti nas, i to već drugi put - rekao je Aragči.- To je rat koji su izabrali predsjednik Tramp i Sjedinjene Države, a mi ćemo nastaviti s našom samoobranom - dodao je.<h2>Tramp: Iran želi dogovor</h2>Dan ranije Donald Tramp je iznio drugačiju tvrdnju. U razgovoru za NBC News rekao je da Iran želi dogovor, ali da ga on zasad ne želi prihvatiti.- Iran želi postići dogovor, a ja ga ne želim jer uslovi još nisu dovoljno dobri - rekao je Tramp.Američki predsjednik je najavio i intenziviranje napada na iransku obalu sjeverno od Hormuškog moreuza kako bi se, prema njegovim riječima, otvorio put za nastavak izvoza nafte.

Tramp: Iran želi postići dogovor, ali Amerika nije spremna

<h2>Rat ušao u treću sedmicu</h2>Rat između Sjedinjenih Američkih Država, Izarela i Irana počeo je krajem prošlog mjeseca nakon niza izraelskih i američkih napada na iranske vojne ciljeve. Teheran je odgovorio raketnim napadima na Izrael i američke ciljeve u regiji, a sukob se proširio i na Liban, gdje Izrael gađa položaje Hezbollah.Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko petine svjetske trgovine naftom, praktično je zatvoren za tanker promet otkako su borbe eskalirale prije dvije sedmice, izvijestili su Reuters i Agence France-Presse. Napadi na pomorsku infrastrukturu, prijetnje minama i vojna djelovanja u tom području izazvali su skok cijena nafte i ozbiljne poremećaje na energetskim tržištima.

Teheran tvrdi da nikada nije tražio primirje ni pregovore

Iran: Nismo tražili primirje ni pregovore sa SAD

Visoki američki vojni zvaničnici prošle godine bezuspješno su pokušavali uvjeriti Pentagon da ne ukida odjele čija je uloga smanjenje rizika za civile tokom vojnih operacija i istraživanje odgovornosti u slučajevima njihove smrti. Uprkos tim upozorenjima, ministar odbrane Pit Hegset odlučio je ukinuti dio tih struktura, što se dogodilo nedugo prije smrtonosnog napada na školu za djevojčice u Iranu.Prema pisanju Politica, tadašnji komandant Centralne komande (CENTCOM) Erik Kurila i predsjedavajući Združenog štaba, general Č. Kju Braun, pokušali su uvjeriti Hegsetha da ne ukida Centar izvrsnosti za zaštitu civila niti slične programe unutar američkih vojnih komandi. Na to je ukazao i Ves Brajant, bivši glavni službenik Pentagona zadužen za procjenu štete po civile, pozivajući se na više izvora upoznatih s dešavanjima.Protivnici ukidanja ovih odjela, među kojima je bio i admiral Kristofer Grejdi, tadašnji potpredsjednik Združenog štaba, upozoravali su da je takvo osoblje ključno za procjenu mogućih posljedica vojnih napada po civilno stanovništvo, ali i za dugoročno racionalnije korištenje vojnih resursa.Uprkos tome, Hegseth je odlučio drastično smanjiti broj zaposlenih koji se bave ovim pitanjima – sa oko 200 na manje od 40. U okviru CENTCOM-a tim koji procjenjuje moguće civilne žrtve sveden je sa deset ljudi na samo jednog, dok je kancelarija Združene komande za specijalne operacije (JSOC) u potpunosti ugašena.Prema navodima izvora, ovakva odluka izazvala je snažno protivljenje unutar američke vojske i dodatno produbila tenzije između najviših vojnih zvaničnika i civilnog rukovodstva Pentagona, posebno u vezi s pravilima angažmana u borbenim operacijama, koja je Hegseth ranije kritikovao nazivajući ih „glupim“.<h2>Civilne žrtve</h2>Ove informacije pojavile su se u trenutku kada preliminarni američki izvještaji ukazuju da je tokom jednog napada greškom pogođena osnovna škola smještena u blizini baze Iranske revolucionarne garde (IRGC). U tom napadu ubijeno je više od 170 učenika, što se smatra jednim od najsmrtonosnijih incidenata s civilnim žrtvama povezanih s američkim vojnim djelovanjem u posljednjim decenijama.Zbog toga su pojedini demokratski političari već pozvali Hegsetha da podnese ostavku. Ves Brajant upozorio je da nedovoljna procjena civilnih rizika može dovesti do ogromnog rasipanja resursa.– Kada ubijate manje civila, zapravo efikasnije usmjeravate resurse na neprijateljske ciljeve. Dešava se da se sedmicama prati određena osoba, a onda se ispostavi da je riječ o humanitarnom radniku – kazao je Brajant.Osim ukidanja odjela za zaštitu civila, Hegset je ove sedmice najavio i dodatna otpuštanja vojnih pravnika (JAG) koji savjetuju komandante o zakonitosti operacija, nastavljajući reorganizaciju započetu na početku mandata.Brajant smatra da iza tih poteza stoji i ideološki motiv.– Sam naziv „zaštita civila“ za njega je bio „woke“, pa je takav program morao biti ukinut – rekao je Brajant, aludirajući na Hegsethove napore da iz vojske ukloni programe za koje smatra da slabe njenu efikasnost.<h2>Treća sedmica</h2>Sve se to događa dok sukob na Bliskom istoku ulazi u treću sedmicu. Hegset je nedavno izjavio da je novi iranski lider Modžtaba Hamenei „ranjen i vjerovatno unakažen“, poručivši da neprijateljima neće biti pokazana milost.U međuvremenu, Pentagon nastavlja jačati vojno prisustvo u regionu, premještajući dodatne marince i ratne brodove iz Pacifika. Prema dostupnim podacima, u sukobu je do sada poginulo najmanje 13 američkih vojnika, dok iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama tvrdi da je ubijeno više od hiljadu Iranaca.Iz Pentagona su, komentarišući ukidanje odjela za zaštitu civila, kratko saopćili da su ti uredi trenutno u procesu „strateške procjene radi buduće reorganizacije“, uz tvrdnju da američka vojska i dalje nastoji provoditi precizne napade uz minimiziranje civilnih žrtava.

Protivnici ukidanja ovih odjela, među kojima je bio i admiral Kristofer Grejdi, tadašnji potpredsjednik Združenog štaba, upozoravali su da je takvo osoblje ključno za procjenu mogućih posljedica vojnih napada po civilno stanovništvo

Da li je tvrdoglavost Hegseta dovela do masakra u školi za djevojčice u Iranu

Izraelska vojska saopćila je da planira nastaviti napade na iransku infrastrukturu još najmanje tri sedmice, u koordinaciji sa Sjedinjenim Američkim Državama.Glasnogovornik izraelske vojske Effie Defrin rekao je za CNN da Izrael ima na hiljade potencijalnih meta u Iranu, uključujući ciljeve u Teheranu i drugim gradovima širom zemlje. Prema njegovim riječima, vojni planovi već su pripremljeni najmanje do jevrejskog praznika Pesaha, koji počinje 1. aprila, ali postoje i dodatne operativne strategije za još tri sedmice nakon toga.Zvaničnici su istakli da je trenutna vojna kampanja protiv Irana znatno šira od dvanaestodnevnog sukoba koji se vodio u junu 2025. godine. Navode da je cilj izraelske vojske sistematsko uništavanje iranske odbrambene industrije, uključujući kapacitete za proizvodnju balističkih raketa, kao i dijelove nuklearnog programa.Kako su dodali, Izrael namjerava gađati sve objekte koji učestvuju u razvoju i proizvodnji oružja, duž cijelog proizvodnog lanca. Do sada je u aktuelnom ratu pogođeno više od 1.700 objekata povezanih s iranskom vojnom industrijom, dok se na listi meta nalazi još stotine potencijalnih ciljeva.Među njima su velike kompanije povezane s Korpusom islamske revolucionarne garde, koje proizvode balističke rakete i drugo naoružanje, ali i manje firme koje razvijaju pojedine komponente vojne opreme.

Izrael namjerava gađati sve objekte koji učestvuju u razvoju i proizvodnji oružja, duž cijelog proizvodnog lanca

Izraelska vojska: Imamo još hiljade meta u Iranu, napadat ćemo najmanje do Pesaha

Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je da će nafta iz strateških rezervi uskoro početi pristizati na svjetska tržišta.IEA je odlučila pustiti 400 miliona barela nafte kako bi ublažila poremećaje na tržištu energije. Prema organizaciji, zalihe će biti odmah dostupne u regiji Azije i Oceanije, dok bi u Evropi i Amerikama trebale početi pristizati krajem marta.Odluku su u srijedu podržale sve 32 članice IEA-e, uključujući Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i mnoge druge razvijene zemlje, kako bi se odgovorilo na izazove koje agencija opisuje kao "bez presedana".Riječ je o više nego dvostruko većoj količini od dosad najvećeg puštanja nafte iz strateških rezervi, koje su članice IEA-e provele nakon što je Rusija u februaru 2022. pokrenula invaziju na Ukrajinu.Cijene nafte sada su gotovo četvrtinu više nego na početku rata na Bliskom istoku prije dvije sedmice.

IEA objavila distribuciju nafte radi ublažavanja poremećaja

Pušteno 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi: Uskoro će početi stizati

Jedna od ključnih iranskih telekomunikacijskih mreža, AS12880, pala je, objavila je nezavisna služba za nadzor interneta NetBlocks. Do sada je mreža djelimično ostajala online, ali skoro dvije sedmice potpune blokade interneta u Iranu gotovo onemogućavaju povezivanje s internetom.Rat između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana počeo je krajem prošlog mjeseca nakon niza izraelskih i američkih napada na iranske vojne ciljeve. Teheran je odgovorio raketnim udarima na Izrael i američke ciljeve u regiji, a sukob se proširio i na Liban, gdje Izrael gađa položaje Hezbolaha.Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko petine svjetske trgovine naftom, praktično je zatvoren za tanker promet od početka borbi prije dvije sedmice. Napadi na pomorsku infrastrukturu, prijetnje minama i vojna djelovanja u tom području izazvali su skok cijena nafte i ozbiljne poremećaje na energetskim tržištima.

Iranske vlasti gotovo 16 dana provode blokadu interneta

Pala ključna iranska telekomunikacijska mreža

O jedinici 75127, elitnom odjeljenju ruske vojne obavještajne službe, do nedavno se znalo vrlo malo. Međutim, zahvaljujući grešci jednog novog agenta, javnost je prvi put dobila uvid u detalje ove tajne formacije.Krajem februara, D. A., navodni pripadnik ruske službe, uhapšen je na aerodromu u Bogoti. Iako ovaj slučaj nije bio široko medijski popraćen, izazvao je veliku uzbunu u zapadnim obavještajnim krugovima. Nemački magazin Der Spiegel i portal The Insider prenose da je tada prvi put identifikovan član ranije nepoznate jedinice.Jedinica, poznata i kao Centar 795, osnovana je 2023. godine i direktno je podređena načelniku ruskog Generalštaba, Valeriju Gerasimovu. Njena misija obuhvata sabotažne operacije na strateškim lokacijama, specijalne vojne akcije visokog rizika i ciljane likvidacije protivnika režima na Zapadu.Jedinica broji oko 500 pripadnika i djeluje u najstrožoj tajnosti, a zvanično je predstavljena kao dio centra za obuku koncerna „Kalašnjikov“ u kompleksu Park Patriot kod Moskve. Dokumenti Der Spiegela pokazuju da je formacija podijeljena na tri glavna odjeljenja – izviđanje, napad i borbenu podršku – sa 35 specijalizovanih podjedinica, uključujući i vlastitu medicinsku službu.Formiranje jedinice 75127 tumači se kao odgovor na neuspjehe i skandale starije elitne jedinice GRU 29155, koja je povezana sa trovanjem Sergeja Skripalja u Velikoj Britaniji 2018. godine, pokušajem ubistva bugarskog trgovca oružjem, eksplozijom u skladištu municije u Češkoj i navodnim pokušajem državnog udara u Crnoj Gori.Hapšenje u Kolumbiji sugeriše da nova jedinica ne djeluje samo u Ukrajini, već širi operacije globalno. Smatra se da je zadatak agenta D. A. bio lociranje i likvidacija dvojice čečenskih disidenata u egzilu.Iako se radi o elitnoj jedinici, D. A. je pao zbog amaterizma. Putovao je sa svježim lažnim dokumentima i komunicirao sa srpskim saučesnikom putem šifrovane aplikacije, ali su jezičke barijere – agent nije znao srpski, a saradnik ruski – primorale da koriste Google prevodilac, što je FBI-u omogućilo da presretne i prati njihovu komunikaciju.Prilikom hapšenja, kod agenta je pronađen telefon sa podacima o strukturi jedinice, što međunarodnim istražiteljima sada daje uvid u planove koje je Moskva pokušala sakriti.

Hapšenje u Kolumbiji sugeriše da nova jedinica ne djeluje samo u Ukrajini, već širi operacije globalno

Ruski špijun "pao" zbog Srbina i Google Translatea: FBI presreo poruke elitne jedinice

Australski ministar unutrašnjih poslova Tony Burke izjavio je na konferenciji za novinare u utorak da su još jedna iranska fudbalerka i jedan član stručnog štaba prihvatili azil u Australiji zbog straha od kazne po povratku u Iran, nakon što je pet igračica azil prihvatilo u nedjelju.<h2>Pojedinačno izdvojeni</h2>Burke je dodao da su gotovo sve iranske igračice i mnogi članovi pratećeg osoblja pojedinačno izdvojeni dok su prolazili kroz australsku carinu na aerodromu, prije nego što su trebali ukrcati se na let za povratak u Iran.Svakoj od njih pružena je prilika da prihvati ponudu za azil bez prisustva iranskih državnih zvaničnika, ali su neke igračice i članovi osoblja ipak odlučili da se vrate.Zahtjevi za azil podneseni su u trenutku pojačanog pritiska predsjednika SAD-a Donald Trump u ponedjeljak, kao i iranskih grupa u Australiji.„Australija pravi strašnu humanitarnu grešku dopuštajući da se ženska fudbalska reprezentacija Irana prisili na povratak u Iran, gdje će najvjerovatnije biti ubijene. Nemojte to raditi, gospodine premijeru, dajte im AZIL. SAD će ih primiti ako vi nećete“, napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.Trump je kasnije objavio: „Upravo sam razgovarao s premijerom Australije Anthony Albanese povodom iranske ženske fudbalske reprezentacije.‘On se bavi tim pitanjem! Pet njih je već zbrinuto, a ostale su na putu. Međutim, neke osjećaju da se moraju vratiti jer su zabrinute za sigurnost svojih porodica, uključujući prijetnje članovima porodice ako se ne vrate. U svakom slučaju, premijer radi veoma dobar posao u ovoj prilično osjetljivoj situaciji. Bog blagoslovio Australiju!’Reprezentacija je stigla u Australiju prije nego što su Izrael i Sjedinjene Američke Države 28. februara pokrenuli zajedničku ofanzivu protiv Irana. Ti napadi doveli su do smrti vrhovnog vođe Irana Ali Khamenei.<h2>Odbile pjevati</h2>Iranske igračice odbile su pjevati državnu himnu prije poraza od Južne Koreje na otvaranju turnira 2. marta, što su neki protumačili kao čin otpora koji je jedan iranski komentator nazvao „vrhuncem nečasti“.Reprezentacija se nije uspjela kvalificirati dalje, ali su igračice pjevale himnu i salutirale prije poraza od Australije i Filipina.„Ove žene su izuzetno popularne u Australiji, ali shvatamo da se nalaze u veoma teškoj situaciji zbog odluka koje moraju donijeti“, rekao je Tony Burke. „Mogućnost da razgovaraju s australskim zvaničnicima ostat će im otvorena ako to budu željele.“Australian Iranian Council pokrenuo je online peticiju kojom se od australskih vlasti traži da „osiguraju da nijedna članica iranske ženske fudbalske reprezentacije ne napusti Australiju dok postoje vjerodostojni strahovi za njihovu sigurnost“.„Gdje postoje vjerodostojni dokazi da bi gostujuće sportistkinje po povratku mogle biti izložene progonu, zatvoru, prisili ili nečemu gorem, šutnja nije neutralan stav“, navodi se u peticiji. „Trenutno ratno okruženje dodatno je pojačalo represiju, strah i rizike s kojima se suočava svako koga Islamska Republika javno doživljava kao nelojalnog.“Selektorica iranske reprezentacije Marziyeh Jafari izjavila je za australsku nacionalnu novinsku agenciju da tim želi „vratiti se u Iran što je prije moguće“.

Zahtjevi za azil podneseni su u trenutku pojačanog pritiska predsjednika SAD-a Donald Trump u ponedjeljak, kao i iranskih grupa u Australiji

Fudbalerkama koje su prihvatile australski azil prijeti odmazda kod kuće

Rat sa Iranom je vrlo nepopularan među Amerikancima, a rast cijena nafte dugoročno će povećati troškove u gotovo svim sektorima, što bi moglo dovesti do izbornog poraza Donalda Trampa (Trump), piše The Guardian.U novembru ove godine SAD bira čitav Zastupnički dom Kongresa i trećinu senatora, uz niz manjih lokalnih izbora. Rezultati će uveliko definisati ravnotežu moći u vrhu američke politike.Tramp je i dalje euforičan zbog hvatanja Nikolasa Madura (Nikolás Maduro). Lahko hvatanje venecuelanskog predsjednika osiguralo mu je kontrolu nad naftnim i ključnim mineralnim resursima Venecuele, te omogućilo pritisak na kubansku vladu, otvarajući mogućnost rušenja komunističkog režima koji SAD-u stvara probleme još od 1959. godine.Tramp vjeruje da će zajednički pothvat s Izraelom u Iranu biti jednako uspješan. Salva iranskih projektila i dronova usmjerena na Izrael i arapske komšije nije poljuljalo njegovo uvjerenje u pobjedu, kako god je on definirao uspjeh.<h2>Trumpovo uvjerenje u pobjedu</h2>Šta god rat učinio energetskim tržištima, američko gospodarstvo to može podnijeti, smatra Trump.- Kratkoročni skok cijena nafte, koji će brzo pasti nakon što uništenje iranske nuklearne prijetnje bude dovršeno, vrlo je mala cijena za sigurnost i mir SAD-a i svijeta - objavio je na društvenim mrežama.&nbsp;"SAMO BI BUDALE MISLILE DRUGAČIJE!", dodao je.Njegovo uvjerenje proizlazi i iz činjenice da politika do sada nije nanijela toliku štetu koliko se strahovalo. Unatoč zidu carina, raspuštanju savezne radne snage, deportacijama imigranata i napadima na Federalne rezerve, gospodarstvo se ipak održalo i pokazalo otpornost.Sjedinjene Države su možda najbolje izolirane od naglih skokova cijena energenata, jer je uvoz sirove nafte pao uz rast domaće proizvodnje, a prirodni plin ima sve veću ulogu u opskrbi energijom.Dok su europska tržišta zadrhtala nakon iranske blokade Hormuškog tjesnaca, Trumpov omiljeni pokazatelj stanja gospodarstva, indeks S&amp;P 500, i dalje se kreće blizu historijskih maksimuma.

Tramp pozvao pet država da pošalju ratne brodove u Hormuški moreuz

<h2>Nepopularan rat i ekonomska cijena</h2>Ipak, prijeti mu izborni poraz, ne vojni od iranskih snaga, već poraz od američke javnosti. Rat protiv Irana od početka je izrazito nepopularan, što je neuobičajeno za naciju koja obično podržava vojna angažovanja.Ekonomske posljedice rata dodatno ugrožavaju popularnost, jer iako su SAD energetski nezavisne, globalne cijene nafte utiču na domaće troškove. Cijena benzina već je dostigla najvišu razinu od Trumpovog dolaska na vlast, a vlada predviđa povratak na 2025. tek u jesen 2027. godine. Troškove će prenijeti prijevoznici, poljoprivrednici i trgovci na potrošače kroz veće cijene prijevoza, hrane i usluga, što će otežati smanjenje inflacije i pogoditi prodaju američkih terenaca.<h2>Vojni izazovi i neizvjesna budućnost</h2>Tramp razumije rizike, pa administracija pokušava ublažiti udar na cijene nafte. Planirano je osiguranje tankera kroz Hormuški moreuz, ukinute su sankcije na dio ruskog izvoza nafte i razmatra se povećanje venecuelanske proizvodnje.Ipak, za sprječavanje najvećeg skoka cijena potrebni su odlučniji potezi, ili će rat završiti, ili će SAD morati toliko oslabiti iranske kapacitete da zemlja više ne može prijetiti prolasku tankera.Tramp vjeruje da može postići "bezuvjetnu predaju" Teherana i da je rat "gotovo završen", ali savjetnici u Washingtonu znaju da uništavanje infrastrukture ne znači dugoročnu pobjedu. Iranska Revolucionarna garda i paravojni Basij neće lako položiti oružje.Tramp bi mogao odustati od zahtjeva za bezuvjetnom predajom, pronaći alternativne razloge za pobjedu i vratiti flotu, poslati kopnene snage ili nastaviti bombardiranje. Nijedna opcija nije brža, pa će ekonomska bol rata najvjerovatnije potrajati, a Tramp naučiti da obezglavljivanje suparničkih režima nije univerzalna pobjednička strategija.

Rast cijena nafte prijeti američkom predsjedniku

The Guardian: Ekonomske posljedice rata u Iranu mogle bi dovesti Trampa do poraza

Nakon što su se pojavile glasine da je Benjamin Netanjahu ubijen u jednom od iranskih napada, izraelski premijer objavio je videosnimak na svojim zvaničnim profilima na društvenim mrežama.Na snimku se vidi kako Netanjahu kupuje kafu u prodavnici i razgovara s prodavačem, ali i sa snimateljem.&nbsp;– Šta si me pitao? Na mrežama kažu da sam mrtav? Obožavam kafu, a znaš šta još? Obožavam svoj narod, fantastično se ponašaju – rekao je Netanjahu.

<blockquote class="twitter-tweet">אומרים שאני מה? צפו &gt;&gt; <a href="https://t.co/ijHPkM3ZHZ">pic.twitter.com/ijHPkM3ZHZ</a>&mdash; Benjamin Netanyahu - בנימין נתניהו (@netanyahu) <a href="https://twitter.com/netanyahu/status/2033190035764232360?ref_src=twsrc%5Etfw">March 15, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Snimak je dodatno izazvao spekulacije jer se u jednom trenutku činilo da Netanjahu ima neobičan oblik šake i čak šest prstiju. Premijer se osvrnuo na te tvrdnje: – Želiš li da mi prebrojiš prste? Možeš. Radimo stvari koje ne mogu da podijelim u ovom trenutku. Djelujemo i unutar Irana veoma snažno. Ostanite na sigurnom i pratite uputstva civilne zaštite – poručio je.Na kraju je rekao da je kafa fantastična.

<blockquote class="twitter-tweet">🇮🇱👋 Never trust a man (Bibi) with 6 fingers. Israel you need to do a better job with your AI. Netanyahu looks no less possessed with 6 fingers than 5 to be fair... <a href="https://t.co/yguN1kae3p">pic.twitter.com/yguN1kae3p</a>&mdash; THE ISLANDER (@IslanderWORLD) <a href="https://twitter.com/IslanderWORLD/status/2032462077315424336?ref_src=twsrc%5Etfw">March 13, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Na snimku se vidi kako Netanjahu kupuje kafu u prodavnici i razgovara s prodavačem, ali i sa snimateljem

Netanjahu objavio snimak nakon tvrdnji da je mrtav: "Prebroji mi i prste"

Američki ministar energetike Kris Rajt izjavio je danas da bi sukob sa Iranom mogao biti okončan u narednih nekoliko sedmica, dok rast cijena goriva u Sjedinjenim Američkim Državama izaziva zabrinutost javnosti.– Mislim da će se ovaj sukob završiti u narednih nekoliko sedmica, možda i ranije, ali vjerujem da će rat biti okončan u tom periodu – rekao je Rajt za ABC News.Njegove izjave dolaze u trenutku kada građani SAD bilježe značajan porast cijena goriva kao posljedicu sukoba. Rajt je ranije rekao da je „prilično vjerovatno“ da bi američka ratna mornarica mogla pratiti naftne tankere kroz Hormuški moreuz, ali je danas naglasio da mornarica još nije spremna za takav potez.On je dodao da građani SAD mogu očekivati pad cijena goriva u narednim sedmicama, ali da za to ne postoje garancije. – U ratovima nikada nema garancija. Ovo je kratkoročni bol kroz koji treba proći da bismo došli do bolje situacije – poručio je Rajt.Prema podacima kompanije GasBadi, prosječna cijena goriva u SAD porasla je za 76 centi po galonu od početka rata, što predstavlja nagli rast u kratkom vremenskom periodu.3. marta savjetnik komandanta Iranske revolucionarne garde (IRGC) saopćio je da je Hormuški moreuz zatvoren, te upozorio da će svaki brod koji pokuša proći tim plovnim putem biti napadnut.Sjedinjene Američke Države i Izrael napali su Iran 28. februara ujutro u, kako je saopćeno, „preventivnim napadima“, nakon neuspjeha više rundi pregovora o iranskom nuklearnom programu. Iran je potom pokrenuo masovne odmazdne udare na Izrael i na ciljeve povezane sa SAD širom Bliskog istoka.

Prema podacima kompanije GasBadi, prosječna cijena goriva u SAD porasla je za 76 centi po galonu od početka rata

Američki ministar energetike: Rat s Iranom bi se trebao završiti u narednih nekoliko sedmica

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelensky) danas je poručio svojim evropskim saveznicima da je pritisak da se ponovo otvori naftovod Družba, koji prevozi ruske zalihe, "poput ucjene".Naftovod iz sovjetskog doba prelazi Ukrajinu i oštećen je u ruskom napadu u januaru. Ukrajina procjenjuje da bi popravci mogli trajati do šest sedmica, što je razljutilo Mađarsku i Slovačku, koje zavise od naftovoda za veliki dio svojih energetskih potreba.Mađarska i Slovačka prijete da će blokirati pomoć EU Ukrajini ako se brzo ne otvori naftovod, dok je Evropska komisija predložila misiju za pregled štete, dodatno vršeći pritisak na Kijev.<h2>Antiukrajinska osjećanja</h2>Rat na Bliskom istoku stavio je isporuku nafte u fokus, dok zemlje širom svijeta traže načine da oslobode više zaliha i snize cijene.- Ako smo odlučili obnoviti ruske zalihe nafte, želim da znaju da sam protiv toga... Ali ako mi postave uvjete da Ukrajina neće dobiti oružje, onda, oprostite, nemoćan sam. Rekao sam našim prijateljima u Evropi da se to zove ucjena - rekao je Zelenski novinarima, uključujući AFP.Zelenski je također kritikovao Mađarsku zbog širenja "antiukrajinskih osjećaja". Napetosti između Kijeva i Budimpešte eskalirale su posljednjih sedmica, a Zelenski i mađarski premijer Viktor Orban razmjenjuju uvrede.- Sarađivat ćemo sa svakim vodstvom u Mađarskoj... Spremni smo sarađivati prijateljski, pod uvjetom da ta osoba nije Putinov saveznik, a posebno agresorske države - naglasio je Zelenski.Američko-izraelski rat s Iranom preokrenuo je globalna energetska tržišta. Hormuški tjesnac, ruta koja prenosi petinu svjetskih zaliha nafte, paralizovan je zbog sukoba.Ukrajina je poslala stručne timove u Zaljev kako bi pomogla Sjedinjenim Američkim Državama u rušenju dronova, ali izražava zabrinutost da fokus SAD-a na Iran ne odgodi podršku Kijevu.<h2>Bliski istok</h2>- Iskazujemo spremnost pomoći SAD-u i njihovim saveznicima na Bliskom istoku... I nadamo se da SAD zbog Bliskog istoka neće zanemariti rat u Ukrajini - rekao je Zelenski.Ukrajina je dosad pružala ekspertizu samo u Perzijskom zaljevu i, kako je istakao Zelenski, nije "u ratu s Iranom".Rusija nastavlja napade na Ukrajinu, čak i dok se globalni fokus prebacuje na Iran. U nedjelju su u napadu ruskog drona u Harkivu ubijena dva medicinara.Tokom protekle sedmice ruska vojska je koristila hiljade dronova, zračnih bombardiranja i desetine projektila protiv Ukrajine. Noću je ukrajinski dron izazvao požar u skladištu nafte u južnom Krasnodarskom kraju.Francuska će do kraja godine Ukrajini osigurati sistem protuzračne odbrane sposoban blokirati balističke projektile, rekao je Zelenski novinarima.

Napetosti s Mađarskom i pritisak evropskih saveznika



Zelenski: Prijetnje oko naftovoda su ucjena

Iranske oružane snage pokrenule su danas 54. talas operacije „Pravo obećanje 4“ protiv izraelskih i američkih ciljeva, uključujući, prvi put, raketu „Sajdžil“, saopćila je Iranska revolucionarna garda (IRGC).U napadu je korištena široka paleta raketa, uključujući supertešku „Horamšahr“ sa dvostrukim bojevim glavama, dok je raketa „Sajdžil“ sa čvrstim gorivom upotrijebljena prvi put od početka američko-izraelske agresije na Iran 28. februara, za gađanje komandnih centara i ključne vojne infrastrukture Izraela, prenijela je iranska televizija Press TV.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">🚨ATENCIÓN 🚨 Irán 🇮🇷 lanzó una de sus armas más avanzadas tras la operación Promesa Verdadera IV Es un misil balístico de combustible sólido y 2 etapas Sejjil. Alcanza 2 mil kilómetros en alta velocidad Tiembla el eje <a href="https://twitter.com/hashtag/Epstein?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Epstein</a> israelita<a href="https://t.co/rbczItUs4e">pic.twitter.com/rbczItUs4e</a>&mdash; Juan Carlos Rocha (@Rocha4T) <a href="https://twitter.com/Rocha4T/status/2033193381061365889?ref_src=twsrc%5Etfw">March 15, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Komandant Vazdušno-kosmičkih snaga IRGC-a, brigadni general Madžid Musavi, potvrdio je na svom nalogu na društvenoj mreži Iks lansiranje rakete „Sajdžil“ u okviru novog talasa odmazdnih napada.Izraelski mediji javljaju da su u Tel Avivu, Hercliji i još najmanje 141 gradu oglašene sirene za uzbunu zbog dolazećih raketa.Sjedinjene Američke Države i Izrael napali su Iran 28. februara ujutro u, kako je saopćeno, „preventivnim napadima“, nakon neuspjeha tokom više rundi pregovora o iranskom nuklearnom programu.Iran je potom pokrenuo masovne udare u znak odmazde na Izrael i na ciljeve povezane sa SAD širom regiona Bliskog istoka.

Izraelski mediji javljaju da su u Tel Avivu, Hercliji i još najmanje 141 gradu oglašene sirene za uzbunu zbog dolazećih raketa

Iran pokrenuo novi talas napada: Prvi put koristili ovu raketu

Dok cijeli svijet prati rast cijena nafte koje prelaze 100 dolara po barelu, a vozači se pribojavaju troškova na pumpama, u sjeni se dešava nešto opasnije. Politico otkriva da je blokada Hormuškog moreuza pokrenula domino efekat koji pogađa ne samo rezervoare, već i samu srž modernog života.Očekivana poskupljenja dolaze dok Trampova (Trump) administracija pokušava ublažiti zabrinutost birača zbog troškova života, dok se republikanci pribojavaju negativnog utjecaja rata na izbore u novembru.<h2>Blokiran prolaz</h2>Politico prenosi da je Iran sada efektivno blokirao prolaz brodovima kroz moreuz, kroz koji prolazi 20 posto svjetske dnevne zalihe nafte i prirodnog plina, što podiže cijene energije na globalnim tržištima. Novi lider Irana, ajatolah Modžtaba Hamnei (Khamenei), naznačio je da se situacija neće uskoro promijeniti, obećavajući nastavak blokade Hormuškog moreuza.Oko trećine globalne opskrbe helijumom i gnojivom prolazi kroz Hormuz. Polovina svjetske zalihe uree i trećina zaliha amonijaka prolazi kroz ove moreuze, prema podacima Američke federacije poljoprivrednih biroa.Cijene već rastu, posebno u trenutku kada poljoprivrednici započinju proljetnu sjetvu. Cijene uree skočile su za 30 posto otkako je Trampova administracija počela bombardovati Iran.Spot cijene helijuma su se udvostručile od početka sukoba, izjavio je Anish Kapadia, izvršni direktor firme AKAP Energy. Katarska državna energetska kompanija obustavila je proizvodnju ukapljenog prirodnog plina u prvim danima rata, a očekuje se da će trebati mjeseci da se proizvodnja normalizuje.<h2>Svjestan izazova</h2>Trumpova administracija priznaje nizvodne efekte. Ministrica poljoprivrede Brooke Rollins izjavila je da je "predsjednik itekako svjestan ovih izazova" i obećala da će pomoć poljoprivrednicima uskoro stići.- Vrlo smo blizu objave rješenja i načina na koji će izgledati. Razmatramo sve mogućnosti za zadržavanje niskih troškova gnojiva dok poljoprivrednici ulaze u sezonu sjetve.Glasnogovornica Bijele kuće&nbsp;Ana Keli&nbsp;(Anna Kelly) dodala je da je Tramp zauzet za poljoprivrednike, uključujući smanjenje ulaznih troškova, uspostavljanje isplata pomoći, pregovaranje o pravednijim trgovinskim sporazumima i ukidanje poreza na nasljedstvo.Proizvođači poluvodiča oslanjaju se na helijum da spriječe hemijske reakcije u proizvodnji. MRI uređaji također koriste helijum za hlađenje magneta neophodnih za rad mašina, a zavarivanje i baloni za zabave zavise od njega.Prekidi ili skokovi cijena poluvodiča mogu pogoditi globalna tržišta, od kompjutera i telefona do vozila i medicinske opreme.- Veliki dio svijeta ne funkcioniše bez poluvodiča, a poluvodiči ne mogu bez helijuma, i tačka. To će vjerovatno stvoriti dodatni politički pritisak širom svijeta -&nbsp; rekao je Gottwald.

Nevidljivi gas prijeti

Nafta je samo maska: Ovo je pravi razlog zašto Trampova administracija "ne spava"

Izraelska vojska planira nastaviti svoje vojne operacije protiv Irana najmanje još tri sedmice, a pred sobom ima “hiljade ciljeva”, izjavio je za CNN glasnogovornik Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), brigadni general Efi (Effie Defrin).- Spremni smo, u koordinaciji s našim američkim saveznicima, s planovima koji pokrivaju period do židovskog praznika Pashe, koji je za otprilike tri sedmice. Također imamo dugoročnije planove za još tri sedmice nakon toga - rekao je Defrin.

IDF tvrdi: Izrael izveo 26 zračnih napada na Bejrut

General je naglasio da IDF ne djeluje prema fiksnom rasporedu, već s ciljem postizanja konkretnih rezultata, pri čemu je glavni zadatak “ozbiljno oslabiti iranski režim”.Istovremeno, izraelski zvaničnici ističu da bi se vojne operacije u Libanu mogle nastaviti i nakon eventualnog završetka sukoba s Iranom. IDF trenutno šalje dodatne snage na sjevernu granicu kako bi zauzela teritorij i potisnula snage Hezbolaha dalje od graničnog pojasa.

Kongres protiv Trampa: Novo glasanje o ograničavanju vojnih napada na Iran

Kuvajtski medij: Ajatolah tajno prebačen na liječenje u Moskvu, sve predložio Putin

Iran: Nismo tražili primirje ni pregovore sa SAD

Da li je tvrdoglavost Hegseta dovela do masakra u školi za djevojčice u Iranu

Izraelska vojska: Imamo još hiljade meta u Iranu, napadat ćemo najmanje do Pesaha

Pušteno 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi: Uskoro će početi stizati

Pala ključna iranska telekomunikacijska mreža

Ruski špijun "pao" zbog Srbina i Google Translatea: FBI presreo poruke elitne jedinice

Fudbalerkama koje su prihvatile australski azil prijeti odmazda kod kuće

The Guardian: Ekonomske posljedice rata u Iranu mogle bi dovesti Trampa do poraza

Netanjahu objavio snimak nakon tvrdnji da je mrtav: "Prebroji mi i prste"

Američki ministar energetike: Rat s Iranom bi se trebao završiti u narednih nekoliko sedmica

Zelenski: Prijetnje oko naftovoda su ucjena

Iran pokrenuo novi talas napada: Prvi put koristili ovu raketu

Nafta je samo maska: Ovo je pravi razlog zašto Trampova administracija "ne spava"

Izraelski general za CNN: Napadi na hiljadu ciljeva nastavljaju se do jevrejskog praznika

Globus

Kongres protiv Trampa: Novo glasanje o ograničavanju vojnih napada na Iran

Kuvajtski medij: Ajatolah tajno prebačen na liječenje u Moskvu, sve predložio Putin

Iran: Nismo tražili primirje ni pregovore sa SAD

Da li je tvrdoglavost Hegseta dovela do masakra u školi za djevojčice u Iranu

Izraelska vojska: Imamo još hiljade meta u Iranu, napadat ćemo najmanje do Pesaha

Pušteno 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi: Uskoro će početi stizati

Pala ključna iranska telekomunikacijska mreža

Ruski špijun "pao" zbog Srbina i Google Translatea: FBI presreo poruke elitne jedinice

Fudbalerkama koje su prihvatile australski azil prijeti odmazda kod kuće

The Guardian: Ekonomske posljedice rata u Iranu mogle bi dovesti Trampa do poraza

Netanjahu objavio snimak nakon tvrdnji da je mrtav: "Prebroji mi i prste"

Američki ministar energetike: Rat s Iranom bi se trebao završiti u narednih nekoliko sedmica

Zelenski: Prijetnje oko naftovoda su ucjena

Iran pokrenuo novi talas napada: Prvi put koristili ovu raketu

Nafta je samo maska: Ovo je pravi razlog zašto Trampova administracija "ne spava"

Izraelski general za CNN: Napadi na hiljadu ciljeva nastavljaju se do jevrejskog praznika