KOMENTAR DANA

Dejton je loše ispregovaran

Tokom pregovora sve tri strane su primarno bile fokusirale na raspodjelu teritorije

Potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Twitter

Danijal Hadzovic

29.8.2023

Evropski sud za ljudska prava donio je ko zna koju po redu presudu kojom potvrđuje da je Dejton diskriminatoran. Nakon što je presudom „Sejdić-Finci“ utvrđeno da su diskriminatorne odredbe Ustava, prema kojima pripadnici nekonstitutivnih naroda, u našem sistemu odurno nazvani „Ostali“, ne mogu biti birani ni u Predsjedništvo BiH ni u državni Dom naroda, presuda po apelaciji Slavena Kovačevića ide i dalje, pa utvrđuje da je diskriminatoran i način izbora, a prema kojem građani predstavnike konstitutivnih naroda u institucije mogu birati samo s određene teritorije (primjerice Bošnjake i Hrvate u Predsjedništvo i Dom naroda isključivo iz Federacije, a Srbe isključivo iz RS), te se preporučuje stvaranje jedne izborne jedinice.

Iako u Demokratskoj fronti, te manjim dijelom SDA, ovu presudu nastoje prikazati kao svoju veliku pobjedu, male su šanse da će ova presuda u doglednoj budućnosti biti provedena u praksi, što su već stranke iz RS, ali i Dragan Čović, jasno dali do znanja.

I dok je jasno zašto srpski i hrvatski predstavnici pod svaku cijenu žele očuvati i cementirati etnički način predstavljanja s više etničkih izbornih jedinica, mora se suočiti s činjenicom i da je bh. strana u Dejtonu buduće uređenje države vrlo loše ispregovarala.

Danijal Hadžović. Avaz

Kada su svojevremeno tvorca Dejtona Ričarda Holbruka (Richard Holbrooke) upitali zašto tokom pregovora nije insistirao na građanskoj državi, jednostavno je odgovorio: „Niko je nije ni tražio.“

I uistinu se bh. strana tokom pregovora, što stenogrami jasno pokazuju, jednako kao i srpska i hrvatska, primarno fokusirala na raspodjelu teritorija. Prethodno su u Vašingtonskom sporazumu pristali na konsocijacijsko rješenje i rigidni model etničkog predstavljanja u kojem sva vlast pripada Bošnjacima i Hrvatima, a oni vlast dijele napola.

Možda i nije bilo previše izbora kada se radilo o prihvatanju dvoentitetske podjele zemlje. No, itekako se moglo insistirati da se u Ustav ne ugrađuje diskriminacija prema konstitutivnim narodima, znajući da je to suprotstavljeno zakonima o ljudskim pravima, da se država ne dijeli na dvije potpuno odvojene izborne jedinice, da se Dom naroda ne cementira kao potpuno ravnopravan u odlučivanju s Predstavničkim domom, da se traže institucije poput Vrhovnog suda BiH, itd...

To sve u Dejtonu nismo dobili niti je tada neko previše i insistirao na tome. Posljedice sada kusamo.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.