Jedan od najomiljenijih glumaca regije Ivan Bosiljčić poznat je po brojnim talentima kojima osvaja publiku u različitim umjetničkim formama. Glumac u svojim nastupima vješto spaja muziku, film, teatar i književnost, a upravo taj spoj predstavlja njegov muzičko-poetski performans „Naše veče“, koji će bosanskohercegovačka publika imati priliku vidjeti po prvi put.<h2>Mnogo ljubavi</h2>Mini turneja počinje večeras, 22. januara, u BKC-u Tuzla, nastavlja se 23. januara u BKC-u Sarajevo, a završava 24. januara u Hrvatskom domu „Herceg Stjepan Kosača“ u Mostaru.- 'Naše veče' je, kako mu i samo ime kaže, jedan projekat u koji smo utkali mnogo ljubavi i koji predstavlja posebno zadovoljstvo nama na sceni, ali i publici koja je do sada uživala u ovom spoju muzike, teatra, poezije, filma. Mislim da smo našli pravi omjer i da ovo putovanje kroz umjetnost zaista omogućava ljudima da uživaju u nečemu što nije uobičajena forma, ali je, s druge strane, nešto što dira u najdublje emocije svakog pojedinca – istakao je Bosiljčić u najavi projekta.<h2>Emotivna ispovijest</h2>Regionalno poznati glumac na sceni nastupa s bendom vrhunskih profesionalaca i uz snažnu emociju.Program muzičko-poetske večeri podrazumijeva kombinaciju različitih umjetničkih formi, uz obradu popularnih muzičkih tema od 60-tih godina do danas. Filmska muzika, ex-yu evergrin i savremena pop-muzika, isprepletena je poezijom najvećih domaćih i stranih pjesnika. Ova muzička predstava je glumačka ispovijest obojena originalnim gitarskim aranžmanima i zvukom fada i džipsi muzike.

Ovo putovanje kroz umjetnost zaista omogućava ljudima da uživaju u nečemu što nije uobičajena forma, ističe glumac

Muzičko-poetski performans "Naše veče": Ivan Bosiljčić započinje bosanskohercegovačku turneju

U Narodnom pozorištu Sarajevo u četvrtak, 22. januara sa početkom u 19.30 sati, bit će izvedena dramska predstava "Sarajevski trgovac" autora Igora Štiksa, u režijskoj postavci Michala Dočekala.Ovo će biti jedinstvena prilika da sarajevska publika uživa u predstavi za koji su dovoljni jedno pozorište, jedna knjiga i jedan grad. Tekst Sarajevski trgovac autora Igora Štiksa, jednog od najnagrađivanijih i izvođenijih bosanskohercegovačkih pisaca, napisan je posebno za Narodno pozorište Sarajevo.Glumačku postavu čine: Faruk Hajdarević, Nerman Mahmutović, Mirvad Kurić, Mona Muratović, Vedran Đekić, Milan Pavlović, Amina Begović, Riad Ljutović, Dino Bajrović, Irfan Ribić, Sara Seksan, Belma Salkunić Bektešević, Alen Konjicija, Sanjin Arnautović, Haris Bidžan i Amra Kapidžić.- Ova je priča koja u svom središtu ima jednu knjigu (Hagadu) i njezine hrabre spasioce koji su se zbog te malene knjige kockali s vlastitim životima, jednog lošeg trgovca koji će zavoljeti teatar i jednog uspješnog trgovca nezainteresiranog za taj "cirkus“, ali čiji će dom (baš kao Despića kuća) postati ishodište pozorišta u Sarajevu, jednog austrougarskog sanjara "kuferaša“, neke druge sanjare s pištoljima u džepovima, jednog lopova koji će saznati zašto ljudi riskiraju živote zbog knjiga i jedne profesorice koja će otkriti život mimo knjiga… Jean-Luc Godard je, citirajući D. W. Griffitha, rekao da je za film dovoljna djevojka i pištolj. Za ovu predstavu su nam bili potrebni jedno pozorište, jedna knjiga i jedan grad&nbsp; – istakao je autor "Sarajevskog trgovca“ Igor Štiks.

Scena iz drame “Još uvijek smo živi”

U SARTR-u večeras drama “Još uvijek smo živi”

Dramaturg je Giorgio Ursini Uršić, scenograf David Marek, dizajn kostima uradila je Lejla Hodžić. Kompozitor je Mirza Redžepagić, video dizajn potpisuje Dino Hujić, dizajn svjetla Moamer Šaković.Ulaznice za predstave u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo mogu se kupiti online, putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Predstava za koju su dovoljni jedno pozorište, jedna knjiga i jedan grad

"Sarajevski trgovac" 22. januara na repertoaru NPS

U Sarajevskom ratnom teatru (SARTR) večeras, u 20.00 sati, bit će upriličena drama “Još uvijek smo živi” autorice Nejre Babić, a u režiji Gianluce Iumienta.&nbsp;Uloge tumače: Selma Alispahić, Matea Mavrak, Davor Sabo i Sanjin Arnautović.<h2>“Ljubičasto”</h2>Kamerni teatar 55 večeras, u 20.00 sati, prikazuje predstavu “Ljubičasto” rediteljice Selme Spahić.&nbsp;Uloge tumače: Tatjana Šojić, Maja Izetbegović, Boris Ler, Davor Golubović, Sabit Sejdinović i Anja Kraljević.<h2>„Hasanaginice“</h2>Narodno pozorište Sarajevo večeras, u 19.30 sati, na maloj sceni “Stolaboratorija” prikazuje dramu „Hasanaginice“ autora i reditelja Danila Marunovića.&nbsp;Uloge tumače: Mak Čengić, Belma Salkunić, Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Nerman Mahmutović, Mona Muratović, Ermin Sijamija, Jasna Diklić, Mediha Musliović i Milan Pavlović.

Kamerni teatar 55 prikazuje predstavu “Ljubičasto”, a NPS “Hasanaginice”

Mostarski akademski slikar Nebojša Dimovski već dugi niz godina istražuje granice vizuelnog izraza i emotivnog doživljaja. Njegova nova izložba, „Sevdisanje slikom“, koja će premijerno biti predstavljena u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine 24. januara, rezultat je ličnog susreta sa sevdalinkom – ne samo kao muzikom, već kao prostorom tihe unutrašnje snage i emotivne introspekcije.<h2>Omaž umjetnicima</h2>Kroz novi poduhvat, Dimovski odaje počast najvećim interpretatorima sevdalinke, ali i svim anonimnim dušama koje su kroz generacije živjele i nosile sevdah. U razgovoru za „Dnevni avaz“, otkriva kako je nastala cjelokupna ideja.- Proživljavao sam jaku emociju i sopstveni sevdah, a u isto vrijeme sam dao omaž umjetnicima sevdaha. Izložba je podijeljena na četiri dijela gdje je po pet slika izvođača starih i novih generacija, pet slika pjesama sevdaha i pet ličnih interpretacija sevdaha kao pojma – rekao je Dimovski te dodao kako je projekt dobio podršku UNESCO-a. Kako kaže, iza novih slika stoji dug vremenski period te niz emocija.- Riječ je o jako kompleksnoj temi i to je moj pokušaj da vizuelno prikažem nešto što je toliko upečatljivo. Ideja je nastala od ličnog proživljavanja sevdaha, teške ljubavne priče gdje sam ja dodirnuo neke dubine duše i onda tražio način da to ispoljim. Sevdah se ukazao kao savršeno rješenje – rekao je umjetnik.

<h2>Životni putevi</h2>Nebojša Dimovski rođen je u Mostaru, a svoje akademsko obrazovanje, između ostalog, sticao je u Sarajevu, Rimu i Madridu, gdje je učestvovao na prestižnim izložbama i nagradnim konkursima. Njegova umjetnička putovanja kroz različite kulture oblikovala su njegovu percepciju umjetnosti, a istovremeno ga vraćaju doma.- Zbog naše situacije na Balkanu, život me vodio na različita mjesta. Nikada nisam živio u istom gradu više od pet ili šest godina i to je postala neka navika, kad god prođem neku monotoniju tražim novi izazov ili mjesto koje me može inspirisati – ispričao je Dimovski.Izložba u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine ostaje otvorena do 29. januara, a nakon toga je cilj da putuje i van granica naše države.

Hanna Dujmović o prostoru slobode i iskrenosti: Dijeliti svoj rad s bliskim ljudima je prava magija

<h2>Pravi trenutak</h2>Za kraj imao je važan savjet za sve mlade koji teže istom cilju.- Takva iskustva su jako važna u životu jer otvore vidike, razmišljate drugačije i upoznajete nove kulture. To bih svakako savjetovao mladima, da odu negdje, ali da se vrate i pomognu našoj državi. A, što se tiče umjetnosti, izazovan je put i trebate biti jako istrajni. Ako ste umjetnik ne možete pobjeći od nje, samo trebate sačekati pravi trenutak kada će se trud isplatiti – poručio je Nebojša Dimovski.&nbsp;

Projekt je dobio podršku UNESCO-a

Nebojša Dimovski uoči otvaranja nove izložbe: Proživljavao sam sopstveni sevdah

U Multimedijalnom centru kulture CZK, u nedjelju 25. i ponedjeljak 26. januara, sa početkom u 20 sati, bit će izveden dramski komad "Snajper" istaknutog hrvatskog autora Damira Karakaša, u režiji Dine Mustafića, u produkciji novoosnovanog Teatra071.Ovim naslovom Teatar071 započeo je umjetnički program teatra koji želi ponuditi savremeni, hrabri i društveno angažirani repertoar. U predstavi igraju Vedad Čano, Anastasija Dunjić i Senad Alihodžić."Snajper" je drama snažnog emocionalnog i političkog naboja, koja prati dvoje mladih suočenih s besperspektivnošću, gnjevom i osjećajem potpunog društvenog sloma. Njihova potraga za smislom i promjenom vodi ih do radikalnih odluka, propitujući granicu između stvarne frustracije i destruktivnog ekstremizma. Karakašev tekst brutalno precizno zahvata atmosferu današnjeg vremena u kojem se izgubljene generacije bore za vlastiti glas.Autorski tim čine dramaturg Adnan Lugonić te scenografkinja i kostimografkinja Adisa Vatreš Selimović. Dizajn plakata potpisuje Almir Kurt Kugla, a fotografije Velija Hasanbegović.

Adnan Lugonić o predstavi "Snajper" i Teatru071: Potrebna nam je nezavisna scena u gradu

Redatelj Dino Mustafić ističe da je "Snajper" predstava koja otvara prostor za javni dijalog, teatarski uznemirava i poziva publiku da sagleda realnost bez šminke.Projekat je podržan od strane Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Općine Stari Grad. Predstava je rađena u koprodukciji sa Scenom MESS i Multimedijalnim centrom kulture CZK.

Igraju Vedad Čano, Anastasija Dunjić i Senad Alihodžić

U novoosnovanom Teatru071 dva izvođenja predstave "Snajper"

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras, u 19.30 sati, bit će upriličena drama “O medvjedima i ljudima” autora i reditelja Saše Anočića.&nbsp;Kostimografkinja je Lejla Hodžić, scenograf Josip Lovrenović, dramaturginja Džejna Hodžić, a muziku potpisuje Matija Antolić.Uloge tumače: Mediha Musliović, Aleksandar Seksan, Minka Muftić, Milan Pavlović, Nerman Mahmutović, Sanela Pepeljak, Aldin Omerović, Merima Lepić-Redžepović i Vedran Đekić.Kamerni teatar 55 večeras, u 20.00 sati, prikazuje komediju „Umri muški“ autora Alde Nikolaja. Režiju potpisuje Admir Glamočak, a uloge tumače: Admir Glamočak, Tatjana Šojić i Ermin Bravo.

Kamerni teatar 55 prikazuje komediju „Umri muški“

Detalj iz drame “O medvjedima i ljudima”

U Narodnom pozorištu Sarajevo drama „O medvjedima i ljudima“

Fondacija za kinematografiju Kantona Sarajevo osnovana je početkom godine kao trajno i sistemsko rješenje za razvoj i unapređenje filmske umjetnosti u Kantonu Sarajevo. Upravni odbor Fondacije čine v.d. predsjednice Fondacije Ines Tanović, kao i v.d. članovi Upravnog odbora Alena Džebo, Benjamin Čengić i Nebojša Jovanović.Do osnivanja Fondacije dolazi u vremenu koje je obilježilo izuzetno loša situacija za bh. kinematografiju.V.d. predsjednice Fondacije rediteljica Ines Tanović ocijenila je da se posljednje dvije godine mogu okarakterisati kao najgore za bh. film u posljednjih dvadeset godina.- Poslije nevjerovatne ekspanzije proizvodnje domaćih TV serija sa pokretanjem ContenLaba BH Telecoma gdje se zahvaljujući snimanju više autorskih serija u isto vrijeme pokrenula cjelokupna filmska industrija, dolazi do potpunog prekida produkcije. Ne samo da je ukinut projekat ContentLaba iako je dao odlične rezultate, već dolazi do blokade Fondacije za kinematografiju FBiH zahvaljujući rješenjima budžetske inspekcije. Ta rješenja inspekcije su blokirala ne samo rad Fondacije za kinematografiju, već su blokirala najuspješnije produkcije zahtjevima za povrat novca za filmove koji su davno proizvedeni ili su u procesu rada. Razlozi za takva rješenja budžetske inspekcije stoje u nepostojanju Zakona o kinematografiji, kao i u potpunom nepriznavanju zakonitosti struke kao što je kinematografija koja ima svoje specifičnosti - izjavila je Tanović u razgovoru za Fenu.Navela je da je Upravni odbor Fondacije za kinematografiju KS sastavljen od pet članova u v.d. statusu koji su predloženi od strane Udruženja rediteljica i reditelja BiH, Udruženja filmskih radnika BiH i samog Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo.- Pored mene tu su zaista kompetentni profesionalci iz različitih polja kinematografije. Cilj ovog sastava Upravnog odbora je da se u toku mandata od tri mjeseca izvrši registracija Fondacije i usvoje glavni akti koji će biti temelj budućeg rada. Naš zadatak je da u ovom kratkom periodu omogućimo budućim korisnicima Fondacije transparentan i stručan način izbora korisnika i dodjele sredstava. Članovi Upravnog odbora Fondacije su izabrani od strane strukovnih udruženja i svakako je velika odgovornost i obaveza da djelujemo u skladu sa strukom i na zadovoljstvo članova tih udružanje i svih ostalih filmskih radnika - rekla je Tanović.Ona smatra da Fondacija za kinematografiju KS može biti jedan od najvećih pokretača kinematografije ukoliko se obezbijedi najavljeni budžet od 2,5 miliona KM.- Taj budžet bi omogućio producentskim kućama i autorima da lakše obezbijede sredstva za produkciju svojih projekata. Sa podrškom sa dva nivoa, federalnog i kantonalnog, produkcije mogu puno brže doći do ostvarivanja budžeta i time da budu konkurentni na međunarodnom tržištu. Svaka prijava na strane fondove traži najmanje 50 posto domaćih sredstava što je sa dosadašnjom federalnom fondacijom bilo nemoguće ostvariti - kazala je.Komentarišući sutuaciju u Fondaciji za kinematografiju Federacije BiH, Tanović ocjenjuje da se problemi te fondacije moraju prije svega riješiti na političkom nivou kako bi nastavila raditi u korist bh. filma.

Do osnivanja Fondacije dolazi u vremenu koje je obilježilo izuzetno loša situacija za bh. kinematografiju

Tanović: Fondacija za kinematografiju KS može biti pokretač filmske industrije

Specijalna projekcija filma "Planeta 7693“ Gojka Berkuljana biće održana u kinu Meeting Point u 22. januara u 19 sati, a film se prikazuje u sklopu Zimskog izdanja Mreže festivala Jadranske regije i označit će početak tog programa. Film "Planeta 7693“ je porodična priča koja prati devetogodišnjeg Luku. On živi sa sestrom i roditeljima u veoma zanimljivom komšiluku na periferiji grada. Jedan događaj narušava međusobne odnose u porodici, a dječak izlaz iz svih problema traži u svojoj mašti. U zgradi starog gradskog hotela, gdje često uvježbava svoje "supermoći“, sreće misterioznu djevojčicu koja dolazi iz druge dimenzije i predstavlja se kao serijski broj 7693. Njih dvoje počinju praviti plan kako da riješe probleme Lukine porodice i stvari ponovo vrate u normalu.Nakon projekcije filma "Planeta 7693“, u kinu Meeting Point slijedi razgovor u kojem sudjeluju reditelj filma Gojko Berkuljan i producent Marko Jaćimović, najavljeno je iz press službe kina Meeting Point, uz najavu da je ulaz na projekciju besplatan.Dan poslije projekcije filmova u kinima širom regije, slijedi online program Zimskog izdanja Mreže festivala Jadranske regije, gdje će publika u Bosni i Hercegovini i regiji imati priliku besplatno online pogledati šest višestruko nagrađivanih regionalnih filmova. U programu su "Fiume o morte!“ Igora Bezinovića koji je osvojio i nagradu za najbolji evropski dokumentarni film Evropske filmske akademije, "Porodična terapija“ Sonje Prosenc, "Nakon ljeta“ Danisa Tanovića, "Majka Mara“ Mirjane Karanović, "Živi i zdravi“ Ivana Marinovića i "Planeta 7693“ Gojka Berkuljana.Filmovi će biti besplatno dostupni online od 23. januara do 5. februara na sljedećem linku: https://ondemand.kinomeetingpoint.ba/page/mreza-festivala-jadranske-regije-zimsko-izdanje/Zimsko izdanje Mreže realizuje se kao zajednički projekt vodećih filmskih festivala u regiji: Sarajevo Film Festivala, Festivala autorskog filma Beograd, Ljubljanskog međunarodnog filmskog festivala, Zagreb Film Festivala, Filmskog festivala Herceg Novi i festivala Manaki Brothers iz Sjeverne Makedonije.Program Mreže festivala Jadranske regije realizuje se uz podršku Potprograma MEDIA Programa Kreativne Evrope.

Film "Planeta 7693“ je porodična priča koja prati devetogodišnjeg Luku

Specijalna projekcija filma "Planeta 769" u četvrtak u kinu Meeting Point

Za sve ljubitelje komedije Narodno pozorište Sarajevo pripremilo je dramsku predstavu „O medvjedima i ljudima“ autora i reditelja Saše Anočića, koja će biti izvedena u utorak, 20. januara sa početkom u 19:30 sati.Saša Anočić je bio višestruko nagrađivani glumac, autor i režiser, a svojom predstavom Kauboji, postavljenom 2008. godine u Teatru Exit i osmišljenom kao kombinacija drame i mjuzikla, napravio je svojevrsnu prekretnicu u pozorištu.U predstavi igraju: Mediha Musliović, Aleksandar Seksan, Minka Muftić, Milan Pavlović, Nerman Mahmutović, Sanela Pepeljak, Aldin Omerović, Merima Lepić Redžepović, Vedran Đekić, Isa Seksan, Sara Bilić i Azmir Halilović.„O medvjedima i ljudima je predstava o prijateljstvu, ljubavi i odnosu prema našima najbližima. Svi likovi su kroz život stekli neko „oštećenje“. To „oštećenje“ ih u pojedinim situacijama nagoni da se ponašaju poput medvjeda. Ali to ne znači da se radi o lošim ljudima. Niti da se ti parovi, ustvari, ne vole. Oni samo postaju „medvjedi“ – pri tome se misli da postaju grubi i teški svojim bližnjima. A znamo da medvjedi negdje, duboko ispod krzna, skrivaju i svoje dobro srce… Inače, ne bi svako dijete jednog medu imalo.“ (Saša Anočić)Dramaturgiju potpisuje Džejna Hodžić, scenografiju Josip Lovrenović. Kostimografkinja je Lejla Hodžić, a muziku za predstavu su radili Matija Antolić i Saša Anočić.Već u srijedu, 21. januara sa početkom u 19:30 sati, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo očekuje nas hit predstava „Hasanaginice“ reditelja Danila Marunovića.U predstavi igraju: Mak Čengić, Belma Salkunić, Sanela Krsmanović Bistrivoda, Nerman Mahmutović, Mona Muratović, Ermin Sijamija, Jasna Diklić, Mediha Musliović i Milan Pavlović.

Autorica teksta i dramaturginja je Ksenija Popović. Scenografiju potpisuje Marijela Hašimbegović, kostimografiju Vanja Ciraj-Džudža, muziku je komponovao Ivan Marović.- Hasanaginice" je jedna brutalno iskrena predstava. Svi ti likovi i svi ti zapleti, svaki sukob i svaka kap ljudskosti, iscijeđena je iz iskustva nas samih, članova ekipe koja je stvorila djelo. Dok smo u teatarskoj strasti, u toku dramatičnog procesa, tragali za budućom predstavom, najednom smo razumjeli da je sami već živimo. Ne samo kod kuće-privatno, već baš na probama. I tako... jedna pozorišna grupa, koja ostavlja dušu na tim probama, nauštrb porodicne, bračne ili neke druge harmonije, ispričala je priču o braku, u formi omaža fenomenu kojeg znamo pod brendom "Hasanaginica". Jedna harizmatična ženska subverzija čiji eho se evo, i dalje prolama kroz vjekove u ultra patrijarhalnoj kulturi – izjavio je reditelj, Danilo Marunović.Ulaznice za predstave u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo mogu se kupiti putem zvanične web stranice, platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Dramaturgiju potpisuje Džejna Hodžić, scenografiju Josip Lovrenović.

Komedija "O medvjedima i ljudima" u utorak na repertoaru Narodnog pozorišta

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras, u 19.30 sati, bit će upriličena drama “Mišolovka” prema istoimenom romanu “kraljice krimića” Agate Kristi (Agatha Christie).Režiju potpisuje Branko Vekić, a uloge tumače: Filip Radovanović, Belma Salkunić-Bektešević, Mak Čengić, Emina Muftić, Mirvad Kurić, Sanela Pepeljak, Riad Ljutović i Enes Kozličić.<h2>“Potpuni stranci”</h2>Kamerni teatar 55 večeras, u 20.00 sati, prikazuje dramu “Potpuni stranci” Paola Đenovezea (Genovese).&nbsp;Rediteljica je Lajla Kaikčija, a igraju: Sabit Sejdinović, Vanesa Glođo, Senad Alihodžić, Dina Mušanović, Alban Ukaj, Nadine Mičić i Igor Skvarica.<h2>“Mjera za mjeru”&nbsp;</h2>Na repertoaru Sarajevskog ratnog teatra večeras, u 22.00 sati, bit će predstava “Mjera za mjeru” Vilijama Šekspira (Willam Shakespeare).Reditelj je Mirko Radonjić, a glume: Snežana Bogićević, Ana Mia Karić, Adnan Kreso, Hana Zrno, Kemal Rizvanović, Matea Mavrak i Faruk Hajdarević.

Kamerni teatar 55 prikazuje dramu “Potpuni stranci”, a SARTR “Mjera za mjeru”

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama „Mišolovka“

Bh. filmski projekt s jasnim svjetskim ambicijama, dokumentarni film „Sarajevski spust 1984“, ulazi u fazu intenzivnog snimanja i već sada se profilira kao jedan od najznačajnijih projekata iz Bosne i Hercegovine.Film donosi istinitu i snažnu priču o Lamineu Guejeu (Gueye), prvom tamnoputom sportisti koji je učestvovao na Zimskim olimpijskim igrama, i to upravo u Sarajevu 1984. godine, gradu koji je tada postao simbol otvorenosti, zajedništva i rušenja predrasuda.<h2>Brojni međunarodni uspjesi</h2>Druga faza snimanja počela je 15. januara dolaskom Laminea Guejea u Sarajevo, prvi put nakon Zimskih olimpijskih igara, a kamera će bilježiti njegov povratak na olimpijske planine i u urbane prostore grada, čineći Sarajevo ne samo lokacijom nego i ključnim narativnim nosiocem filma. Iza projekta stoji glumac i producent Adnan Hasković, koji se nakon brojnih međunarodnih projekata svjesno okreće filmovima sa snažnom društvenom porukom, dok ideju za film potpisuje autorica i rediteljica Aleksandra Fracassa-Kostić.Hasković u razgovoru za „Dnevni avaz“ otkriva sve detalje snimanja, poruku ovog filma, ali i odakle ideja da se baš sada uđe u jedan ovakav projekt. Šta vas je u priči o Lamineu Guejeu najviše pogodilo na ličnom nivou i u kojem trenutku ste znali da to mora postati film?- Kada mi je rediteljica Aleksandra ispričala priču o Lamineu, u tom trenutku nisam znao da se sve desilo u mom rodnom gradu 1984. godine. Krenuli smo u istraživanje i shvatili koliko je ta priča impozantna. Lamine je prvi tamnoputi čovjek koji je ikada učestvovao na Zimskim olimpijskim igrama. Radni naziv filma na engleskom je 'Unstoppable', jer je on čovjek koji je vjerovao u sebe i razbijao predrasude. Bio je svjestan da neće biti među najboljim takmičarima, ali njegovo učešće ima jednu širu, društvenu dimenziju. Razbijao je okvire i pokazao da čovjek iz Afrike, za kojeg se smatralo da nema veze sa zimskim sportovima, može stati na olimpijsku stazu. Mene posebno intrigira činjenica da danas živimo u vremenu sve izraženijeg fašizma i rasizma, zbog čega je važno poslati poruku otpora, slobode i vjere u čovjeka. Nije slučajno da se ova priča desila u Sarajevu, gradu koji je kroz historiju prihvatao druge i drugačije.Zašto je bilo važno da se ova priča ispriča upravo sada, gotovo četiri decenije nakon Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu?- Neke priče se dese da bi tek kasnije ostavile svoj puni trag i smatram da je priča o Lamineu upravo takva. Nakon 40 godina treba ponovo da zasja i podsjeti na vrijeme kada je Sarajevo bilo svjetska pozornica za razbijanje predrasuda, kada je cijeli grad navijao za Laminea kao za svog i kada je svijet vidio da ljudi mogu biti jedni drugima saveznici, a da je različitost bogatstvo, a ne prijetnja.<h2>Važnost za nove generacije</h2>Povratak Laminea Guejea u Sarajevo nakon 1984. ima snažnu simboliku. Kako ste Vi lično doživjeli taj trenutak i šta on znači za film?- Taj povratak ćemo bilježiti kamerom i on će biti izuzetno snažan. Rođen sam 1984. godine, nakon Olimpijade, i ne pamtim je. Tačno onoliko godina koliko je prošlo od Olimpijade, toliko imam i ja. Ovu priču doživljavam kao ličnu i izuzetno važnu za nove generacije jer moramo odrastati na kulturi pobjednika, vjerovati u sebe i ne imati kompleks manje vrijednosti zato što dolazimo iz male zemlje.Sarajevo u ovom filmu nije samo kulisa, već narativni subjekt. Kako ste grad i njegovu historiju utkali u strukturu dokumentarca?- Sarajevo nije slučajno pozornica ove priče. Prva i najbolje organizovana Zimska olimpijada desila se upravo ovdje, prvi tamnoputi olimpijac na Zimskim igrama nastupio je u Sarajevu, a grad koji je kroz historiju prihvatao autsajdere i one na koje se nije računalo nosi snažnu simboliku. Sve u ovom filmu ima svoj razlog i značenje.

Kao glumac koji je radio na međunarodnim projektima, sada se sve više okrećete producentskom radu. Šta Vam je ovaj projekt donio drugačije u odnosu na glumačke uloge?- Produkcijom se bavim jer želim raditi priče koje me inspirišu i koje imaju snažnu poruku. Kao producent imate slobodu da birate šta ćete raditi, a ako ne vjerujete da umjetnost može promijeniti bar jednog čovjeka, onda nema smisla da je radite.Film snažno govori o inkluziji i borbi protiv predrasuda. Smatrate li da umjetnost danas ima veću odgovornost nego ranije?

- Umjetnost je uvijek imala odgovornost, ali danas možda veću nego ikad. Umjetnici trebaju biti glas onih koji nemaju glas i koji trpe nepravdu, a nemoguće je ostati ravnodušan prema onome što se danas dešava u svijetu.Kada „Sarajevski spust“ krene na festivale i pred međunarodnu publiku, koja je jedna poruka za koju biste voljeli da gledaoci ponesu iz sale?- Volio bih da ljudi ponesu poruku da budemo dobri ljudi, da svakog čovjeka gledamo jednako, da smo svi braća i sestre po ljudskosti, da razbijamo predrasude i da uvijek, ponavljam uvijek, razmišljamo pozitivno.<h2>Povezivanje zemalja i ljudi</h2>Projekt povezuje Bosnu i Hercegovinu, Senegal, Francusku, Italiju i Švicarsku. Koliko je bilo izazovno graditi ovako kompleksnu međunarodnu produkciju?- Navikao sam da povezujem zemlje i ljude. Snimali smo u Francuskoj, snimat ćemo u Senegalu i drugim državama, jer je upravo to bogatstvo ovog filma – putovanja, susreti i razmjena kultura.

Film donosi istinitu i snažnu priču o Lamineu Guejeu, prvom afričkom sportisti koji je učestvovao na Zimskim olimpijskim igrama

Adnan Hasković otkriva tajne novog filma o Olimpijskim igrama: Sarajevo je bilo svjetska pozornica za razbijanje predrasuda

Iza baletske scene stoje godine rada koje publika rijetko vidi. Albina Huskić, članica Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo, svoju karijeru gradi upravo na toj tihoj, ali istrajnoj posvećenosti. Njena priča isprepletena je dugogodišnjim radom, umjetničkim sazrijevanjem i odgovornošću prema sceni.U razgovoru za naš list, mlada umjetnica govori o svim izazovima i ljepotama ovog poziva, odnosu s publikom, ali i o potrebi da se balet i kulturne institucije posmatraju dugoročno: kao vrijednost koja se čuva sistemski.<h2>Borba i snaga</h2>Baletom se bavite od djetinjstva, a danas ste član Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo. Kako je izgledao Vaš put od prvih koraka do profesionalne scene?- Prije nego što ću upisati baletsku školu, trenirala sam latinoameričke i standardne plesove četiri godine i na audiciju za baletsku školu sam otišla veoma naivno, ne znajući šta me zapravo čeka. Po završetku Osnovne muzičke i baletske škole „Novo Sarajevo“, upisala sam Srednju muzičku školu u Sarajevu, Odsjek za klasični balet. Imala sam veliku sreću tada, što trenutno, nažalost, nije situacija, da tokom četiri godine svog školovanja aktivno igram u gotovo svim baletskim predstavama na tadašnjem repertoaru. Moje zaposlenje u Ansamblu Baleta je samim time bio veoma logičan slijed događaja i dio sam istog već punih jedanaest godina.Ova karijera često se opisuje kao kratka, ali izuzetno zahtjevna. Šta Vam je bilo najteže, a šta najljepše u godinama provedenim na sceni?- Svaki trenutak proveden na sceni i razmjena energije s publikom za mene predstavlja najljepši dio našeg posla. Ja se iskreno nadam da ono najbolje i najljepše u mojoj karijeri tek dolazi. Teža strana ovog posla je svakodnevna mentalna borba sa samim sobom i s očekivanjima koja sama sebi namećem ili ih drugi nameću iz raznih razloga.<h2>Posebno mjesto</h2>Iza Vas su brojne klasične i savremene predstave. Postoji li uloga ili balet koji vam je posebno ostao u sjećanju i zašto?- Predstava „Stabat Mater“ će uvijek imati posebno mjesto u mojoj karijeri s obzirom na to da sam tada, nakon četiri godine provedene u ansamblu, odigrala svoju prvu solističku ulogu koju mi je dodijelio danas već svjetski poznati koreograf Edvard Klug (Edward Clug). Osim te, tu su svakako uloge Zle Kraljce, mame Monteći (Montecchi) i Senije Zolj.Balet u Bosni i Hercegovini često se bori za prostor i publiku. Kako Vi vidite budućnost profesije kod nas i šta bi, prema Vašem mišljenju, moglo poboljšati položaj umjetnosti?- Ja mislim da balet itekako ima svoju publiku, jer su sve baletske predstave koje igramo skoro pa uvijek ispunjene do posljednjeg mjesta. Ono što je bitno i na čemu se mora raditi je saradnja između baletskih škola i Narodnog pozorišta jer će sarajevski balet opstati samo ako bude imao domaću bazu. Također, mislim da bi posjećivanje baletskih predstava trebalo biti obavezno za sve učenike osnovnih i srednjih škola jer će se na taj način ova predivna umjetnosti približiti mladim generacijama.<h2>Sticanje znanja</h2>Postoji li još neki poziv u kojem biste se voljeli oprobati? - Trenutno studiram poslovnu psihologiju na Fakultetu za menadžment i poslovu ekonomiju. Ono što smatram da je prijeko potrebno svim kulturnim ustanovama, pogotovo pozorištima, jeste konkretan menadžment ljudskih resurasa, koji je suštinski trenutno nepostojeći. Voljela bih da znanje koje steknem u budućnosti iskoristim u unapređenju ovog sektora.

Iskreno se nadam da ono najbolje i najljepše u mojoj karijeri tek dolazi

Albina Huskić, članica Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo: Predanost, disciplina i ljubav prema sceni

„Šta ti hoćeš, ti si četničko kopile…“ – riječi koje su pratile Alena Muhića kroz djetinjstvo u Bosni i Hercegovini. Danas, Alen svoju priču dijeli javno, prvi put u Republici Srpskoj, kroz knjigu „Ja sam Alen“, koja svjedoči o životu obilježenom ratom, traumom i nevidljivošću djece rođene iz ratnog silovanja.Promociju u Novoj Kasabi organizirali su Rijaset Islamske zajednice u BiH i Udruženje žena „Jadar“ Konjević Polje, na čelu s predsjednicom Ifetom Merjemić, a vodila ju je Medina Mehmedović-Mulalić.

Alen je ispričao kako je sa devet godina saznao da ljudi koji su ga odgajali nisu njegovi biološki roditelji, te da je rođen iz čina ratnog silovanja u Foči. Bio je ostavljen u bolnici, dok su ga potom posvojili Muharem i Advija Muhić, koji su mu pružili ljubav i sigurnost.Posebno emotivan trenutak bio je susret s biološkom majkom, kada mu je rekla: „Isti si otac.“ Iako ga je ta rečenica duboko pogodila, Alen danas govori o oprostu, ljubavi i ljudskom dostojanstvu.Danas je Alen suprug i otac trojice sinova, te ističe važnost borbe za prava i vidljivost djece rođene u ratnim okolnostima: „Mi smo 30 godina bili nevidljivi.“Njegova priča nije o silovanju – ona je priča o ljubavi, izboru i opstanku, i sada, prvi put, izgovorena i u Republici Srpskoj.

Posebno emotivan trenutak bio je susret s biološkom majkom, kada mu je rekla: „Isti si otac.“

Video / Emotivna životna priča Alena Muhića pretočena u knjigu prvi put promovirana u RS

Sinoć je u čuvenom bečkom Theater Akzent održana izuzetno posjećena predstava „Ko je lud“, koju je pratilo oko 450 gledalaca, a sala je bila ispunjena do posljednjeg mjesta.&nbsp;U Beč su tim povodom stigli Bosanci i Hercegovci iz svih krajeva Austrije, još jednom potvrdivši snažnu vezu dijaspore s teatrom i kulturom.

Glumci iz popularnog filma Testament, Adem Smailhodžić i Zlatan Školjić, briljirali su na sceni, a večer je protekla u znaku smijeha, snažne energije i odlične atmosfere, potvrđujući veliki interes bečke publike za kvalitetan teatarski program.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/featured">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a>

U Beč su tim povodom stigli Bosanci i Hercegovci iz svih krajeva Austrije, još jednom potvrdivši snažnu vezu dijaspore s teatrom i kulturom

"Ko je lud" osvojila Beč: 450 gledalaca ispunilo Theater Akzent do posljednjeg mjesta

U Sarajevskom ratnom teatru (SARTR) večeras, u 20.00 sati, bit će upriličena drama “Podroom” autora Armina Behrema. Režiju potpisuje Ajla Bešić, a uloge tumače: Faruk Hajdarević, Anastasija Dunjić, Dino Sarija i Edin Koja Avdagić.Kamerni teatar 55 večeras, u 20.00 sati, prikazuje predstavu “Tebe ljubi duša moja” reditelja Harisa Pašovića.Igraju: Gordana Boban, Enes Salković, Alen Konjicija, Vanesa Glođo, Marko Petković, Mirvad Kurić, Mona Muratović, Hana Zrno, Admir Glamočak, Mirela Lambić, Dina Mušanović i Nedim Džinović.

Kamerni teatar 55 prikazuje predstavu “Tebe ljubi duša moja”

U SARTR-u večeras drama „Podroom“

Druga sezona KONT Masterclass serijala, jedinstvene regionalne inicijative posvećene afirmaciji kredibilnog znanja i kvalitetnog javnog diskursa, počela je danas prvom epizodom koja donosi masterclass predavanje Damira Šagolja, jednog od najuglednijih svjetskih ratnih fotoreportera. Nova sezona prikazivat će se do kraja marta ove godine na digitalnoj platformi www.kont.ba, a pored snimljenih masterclass predavanja, sezona obuhvata i poseban program KONT Talks, razgovore uživo s istaknutim autorima i misliocima iz regije i svijeta. KONT i u svojoj drugoj sezoni ostaje besplatan i dostupan širokoj publici, s ciljem da kompleksne teme savremenog društva učini razumljivim, kontekstualiziranim i relevantnim.Pokrenut kao odgovor na dominaciju brzih, površnih i algoritamski favoriziranih sadržaja, KONT se profilirao kao prva regionalna Masterclass platforma koja znanje vraća u fokus javnog prostora. Nakon uspješne prve sezone, obilježene raznovrsnim temama i snažnim autorskim glasovima, druga sezona dodatno širi formate i perspektive. Pored Damira Šagolja, predavači u drugoj sezoni bit će i Aleksandar Stanković, Ida Fazlić te kolektiv koji stoji iza poznatog satiričnog portala njuz.net. Istovremeno, gosti novog formata KONT Talks bit će američko-kanadski historičar specijaliziran za historiju Balkana, Max Bergholz te univerzitetska profesorica i jedna od najistaknutijih javnih intelektualki u regiji, Dubravka Stojanović.Iz Fondacije Ekipa, koja stoji iza projekta, poručuju da je druga sezona logičan nastavak ideje s kojom je KONT i pokrenut: stvaranja prostora u kojem znanje, iskustvo i argument imaju prednost nad površnošću i senzacionalizmom. „KONT je nastao iz potrebe da se složene i važne teme vrate u fokus javnosti, bez pojednostavljivanja i banalizacije. Druga sezona dodatno potvrđuje našu namjeru da publici ponudimo sadržaje koji potiču kritičko razmišljanje i dijalog“, naveli su iz Fondacije Ekipa.Drugu sezonu KONT Masterclass serijala otvorilo je predavanje Damira Šagolja naziva “Through the Looking Glass“. Dobitnik Pulitzerove nagrade i jedan od najuglednijih svjetskih ratnih fotoreportera, u ovom masterclassu problematizira samu srž dokumentarne fotografije i fotožurnalizma, polazeći od pitanja kako lična iskustva, traume i „ožiljci“ autora oblikuju način na koji bilježi stvarnost. Kroz vlastiti višedecenijski rad na najtežim svjetskim ratištima i kriznim područjima, od Bliskog istoka do Azije, Šagolj ruši mit o fotografu kao neutralnom promatraču, otvarajući etička pitanja odgovornosti, konteksta i povjerenja u savremenom vizuelnom pripovijedanju. Šagolj je, pored Pulitzerove nagrade, višestruko nagrađivan od strane World Press Photoa, POYi-ja i drugih relevantnih institucija, magistrirao je fotožurnalizam u Londonu, vanredni je profesor na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu i umjetnički direktor WARM Festivala.Fondacija Ekipa iz Sarajeva neprofitna je organizacija posvećena razvoju edukativnih, kulturnih i društveno angažiranih projekata koji doprinose jačanju kritičkog mišljenja i kulture dijaloga. Kroz KONT Masterclass serijal, Fondacija Ekipa nastoji dati prostor stručnjacima i temama koje rijetko nalaze svoje mjesto u dominantnom medijskom narativu, vjerujući da je dostupno, kvalitetno znanje jedan od ključnih preduslova za razvoj zdravog i informisanog društva.

Pokrenut kao odgovor na dominaciju brzih, površnih i algoritamski favoriziranih sadržaja, KONT se profilirao kao prva regionalna Masterclass platforma koja znanje vraća u fokus javnog prostora

Muzičko-poetski performans "Naše veče": Ivan Bosiljčić započinje bosanskohercegovačku turneju

"Sarajevski trgovac" 22. januara na repertoaru NPS

U SARTR-u večeras drama “Još uvijek smo živi”

Nebojša Dimovski uoči otvaranja nove izložbe: Proživljavao sam sopstveni sevdah

U novoosnovanom Teatru071 dva izvođenja predstave "Snajper"

U Narodnom pozorištu Sarajevo drama „O medvjedima i ljudima“

Tanović: Fondacija za kinematografiju KS može biti pokretač filmske industrije

Specijalna projekcija filma "Planeta 769" u četvrtak u kinu Meeting Point

Komedija "O medvjedima i ljudima" u utorak na repertoaru Narodnog pozorišta

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama „Mišolovka“

Adnan Hasković otkriva tajne novog filma o Olimpijskim igrama: Sarajevo je bilo svjetska pozornica za razbijanje predrasuda

Albina Huskić, članica Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo: Predanost, disciplina i ljubav prema sceni

Video / Emotivna životna priča Alena Muhića pretočena u knjigu prvi put promovirana u RS

"Ko je lud" osvojila Beč: 450 gledalaca ispunilo Theater Akzent do posljednjeg mjesta

U SARTR-u večeras drama „Podroom“

Druga sezona KONT Masterclass serijala počela predavanjem Pulitzerovca Damira Šagolja

Kultura

Muzičko-poetski performans "Naše veče": Ivan Bosiljčić započinje bosanskohercegovačku turneju

"Sarajevski trgovac" 22. januara na repertoaru NPS

U SARTR-u večeras drama “Još uvijek smo živi”

Nebojša Dimovski uoči otvaranja nove izložbe: Proživljavao sam sopstveni sevdah

U novoosnovanom Teatru071 dva izvođenja predstave "Snajper"

U Narodnom pozorištu Sarajevo drama „O medvjedima i ljudima“

Tanović: Fondacija za kinematografiju KS može biti pokretač filmske industrije

Specijalna projekcija filma "Planeta 769" u četvrtak u kinu Meeting Point

Komedija "O medvjedima i ljudima" u utorak na repertoaru Narodnog pozorišta

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama „Mišolovka“

Adnan Hasković otkriva tajne novog filma o Olimpijskim igrama: Sarajevo je bilo svjetska pozornica za razbijanje predrasuda

Albina Huskić, članica Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo: Predanost, disciplina i ljubav prema sceni

Video / Emotivna životna priča Alena Muhića pretočena u knjigu prvi put promovirana u RS

"Ko je lud" osvojila Beč: 450 gledalaca ispunilo Theater Akzent do posljednjeg mjesta

U SARTR-u večeras drama „Podroom“

Druga sezona KONT Masterclass serijala počela predavanjem Pulitzerovca Damira Šagolja