Sandra Lončarić, renomirana hrvatska glumica, kroz godine je izgradila respektabilnu karijeru u teatru, na filmu i televiziji. U razgovoru za „Dnevni avaz“ osvrnula se na važne tačke svog umjetničkog puta, ali i otkrila kakve uloge danas bira, šta je motivira i kako vidi položaj žene u domaćoj drami.Vaša karijera obuhvata i kazališne daske i televizijske kamere – koja Vam forma glume pruža veći izazov, a koja više zadovoljstva?- Zapravo, obje forme imaju svoju posebnu dinamiku i zahtjeve. Kazalište traži potpunu prisutnost i izdržljivost – to je živi susret s publikom koji se događa ovdje i sada, bez ponavljanja. U njemu osjećam ritual, gotovo svetost, i često mi pruža najdublje umjetničko ispunjenje. S druge strane, kamera traži suptilnost, istinu izrečenu gotovo šapatom. To mi predstavlja poseban izazov – kako biti potpuno ogoljena, a ostati mirna. Ponekad i jedan pomak obrve može reći više od riječi. U kazalištu imam osjećaj da dišem zajedno s publikom, dok pred kamerom dišem iznutra – za lik. Zadovoljstvo pronalazim u obje forme, ali ono kazališno je možda potpunije jer se događa bez filtera i nikad nije isto.<h2>Bolne teme</h2>U seriji „Šutnja“ igrali ste inspektoricu Vesnu Horak, lik koji je duboko emocionalno angažiran. Kako ste se pripremali za tu ulogu i koliko je ostavila traga na Vas privatno?- Vesna Horak nije bila samo policajka – ona je žena koja nosi odgovornost u društvu u kojem istina često ostaje zakopana. Pripremajući se za tu ulogu, morala sam se suočiti s temama koje su iznimno bolne – osobito kao žena i majka. Čitala sam o stvarnim slučajevima trgovine ljudima, maloljetničke prostitucije, razgovarala s ljudima iz sistema. Ali najvažnije je bilo pronaći njezinu unutarnju tačku pucanja – ono mjesto gdje tišina više nije opcija. Privatno me Vesna duboko dotaknula jer me podsjetila da istina nije uvijek laka, ali je nužna. Nakon nje ostala je u meni neka tiha snaga i osjećaj da svojim radom mogu reći nešto što nadilazi samu glumu.Mnogi Vas pamte po ulozi u seriji „Novine“. Koliko je ta serija, ali i rad s tim autorskim timom, utjecao na Vaš pristup glumi?- Redatelj Dalibor Matanić i scenarist Ivica Đikić stvorili su u „Novinama“ prostor u kojem glumac nije samo interpretator, već suautor atmosfere i tona. U toj seriji se jasno osjetilo da televizijska gluma može imati i filmsku dubinu i kazališnu preciznost.Tamo su tišina, pogled i pauza često bili jednako glasni kao i replika. Bilo je to izuzetno iskustvo koje mi je proširilo glumački horizont.<h2>Brojne uloge</h2>Kako birate projekte danas – jeste li skloniji izazovima koji Vas vode izvan zone komfora ili Vam je važnija životna poruka koju projekt nosi?- Za mene su izazov i poruka danas nerazdvojivi. Ako nešto nema unutarnji rezon, dubinu ili barem potencijal da dotakne – jednostavno me ne zanima, ma koliko bilo profesionalno „sigurno“. Volim projekte koji me vode izvan poznatog, koji mi postave pitanje na koje ni sama nemam gotov odgovor. Najvažnije mi je da osjetim istinu i emociju – u tekstu, ljudima, temi. Danas biram ono što me iznutra pomakne, jer znam da će tada pomaknuti i publiku.Glumili ste brojne jake i kompleksne žene. Je li Vam važna reprezentacija ženskih likova u hrvatskoj drami i kako ocjenjujete njen napredak?- Jako mi je važna. Predugo su ženski likovi bili svedeni na funkciju: majke, supruge, ljubavnice – a rijetko cijele osobe. Danas se to polako mijenja. Ima više autorica, više ženskih sudbina ispisanih iznutra, ne kao dekor nego kao središte drame. Ali još ima prostora za napredak – osobito kad govorimo o ženama srednjih godina, ili onima koje nisu u okvirima društvenih stereotipa. Ženskim likom se ne bi trebalo upravljati izvana – on mora dolaziti iz autentičnog tijela, iskustva i glasa. I za to se vrijedi boriti.<h2>Motivacija u poslu</h2>Što Vas danas najviše motivira u glumačkom pozivu – publika, tekst, proces stvaranja ili nešto četvrto?- Pomalo od svega. Motivira me onaj nevidljivi trenutak prepoznavanja između glumca i publike, kad se dogodi povjerenje. Volim tekst, volim proces, ali ono što me drži u glumi svih ovih godina je potraga za istinom, igrom i emocijom. To dijeljenje emocije – to je srž. Nekad je to pogled kolege na sceni, nekad tišina publike koja sluša bez daha. To su trenuci kad znaš da umjetnost još može promijeniti nešto – i u tebi i u onome tko te gleda.

Pripremajući se za tu ulogu, morala sam se suočiti s temama koje su iznimno bolne. Za mene su izazov i poruka danas nerazdvojivi

Sandra Lončarić za "Dnevni avaz" o karijeri: U kazalištu dišem s publikom, dok pred kamerom dišem za lik

Pod planinama i zvjezdanim nebom, selo Pecka je juče ponovo postalo epicentar pozitivne energije, stvaralaštva i prirodne harmonije. Otvoren je šesti Pecka Outdoor Festival, koji ove godine traje čak tri dana – od 4. do 6. jula – i pod sloganom “Zajedno do zvijezda” nudi bogat sadržaj za sve generacije. Festival je i ove godine okupio porodice, sportiste, umjetnike i putnike iz zemlje i inostranstva, koji su već na ulazu u ovo malo selo kod Mrkonjić Grada mogli da osjete zašto Pecka važi za jedno od najinspirativnijih mjesta u BiH.

Organizatori iz udruženja Grinvejs (Greenways), uz podršku brojnih partnera, pripremili su niz sadržaja koji uključuju planinarenje, biciklizam, penjanje, radionice za djecu i odrasle, muzički program i prvu međunarodnu izložbu bio-umjetnosti u BiH, realizovanu u okviru projekta BioAvaking (BioAwaking). Kako kaže direktor festivala Boro Marić, ovo izdanje festivala nadilazi prvobitnu viziju – postalo je platforma za povezivanje ljudi, ideja i vrijednosti.– Nismo tu samo da promovišemo turizam. Naš cilj je dublji – da razvijamo kraj, oživimo selo i ponudimo prostor u kojem priroda i kreativnost mogu zajedno da rastu – istakao je Marić.

Poseban ugođaj priredile su i kreativne radionice koje organizuje kulturno udruženje „Svjetila“, a najmlađi su uživali u izradi tapiserija od čiste vune i slikanju prirodnim pigmentima poput kurkume, kafe i borovnice.Ipak, pažnju gotovo svih posjetilaca najviše privlači izvor rijeke Sane – mjesto koje mnogi opisuju kao energetski snažno, mirno i ljekovito. Do izvora se dolazi laganom šetnjom, a kada stignete, dočeka vas prizor koji djeluje gotovo nestvarno: čista voda, bujna vegetacija, drvene klupe i platforme za odmor i tišinu. Posjetioci nerijetko kažu da su ovdje “zastali vrijeme i misli”, i rado se vraćaju upravo zbog tog osjećaja.Iza festivala stoji višegodišnji trud aktivista koji su selo Pecka, s manje od 80 stanovnika, pretvorili u primjer održivog razvoja, poštovanja prirode i lokalne zajednice. Zahvaljujući njihovom radu, ovo selo danas ima penjalište koje se poredi sa svjetskim lokacijama, obnovljene kuće, smještajne kapacitete, pa čak i meditativne platforme uz izvor rijeke Sane.Festival traje do večeras, a svi koji tragaju za mirom, inspiracijom i istinskim kontaktom s prirodom – znaju gdje da ga pronađu.&nbsp;

Nudi bogat sadržaj za sve generacije

Pecka Outdoor Festivalom otvorila vrata prirodi, umjetnosti i zajedništvu

Veliki koncert jazz banda „The Groove Society“, u sklopu specijalnog programa Narodnog pozorišta Sarajevo „Kultura na ulice 2025!“, bit će izveden u ponedjeljak, 7. jula sa početkom u 21:00 sat, na Pozorišnom Trgu Susan Sontag.„The Groove Society“ je veliki jazz fusion sastav iz Sarajeva, koji je zvukom snažno inspirisan svjetski poznatim sastavima poput Snarky Puppy, Dirty Loops, Cory Wong i mnogim drugim.Dino Mangafić (lead guitar), Ammar Hadžimujić (Keys) i Mirza Sijerčić (Saxophone), uz ostatak postave koji čine mladi talentirani muzičari Benjamin Drijenčić (trumpet), Jasmin Avdagić (percussion), Almir Nezić (Bass Guitar), Boris Sikuljak (Drums), Nenad Tešić (Keys, Piano/Rhodes), Benin Mujkić (Trumpet) i Narcis Zečić (Flute) ljubiteljima jazz muzike predstavit će autorske pjesme te obrade poznatih pop/funk pjesama u autentičnim aranžmanima i obrade svjetskih jazz standarda.Kultura na ulice 2025! je specijalni program Narodnog pozorišta Sarajevo koji se održava pod pokroviteljstvom Vlade Kantona Sarajevo. Projekat „Kultura na ulice!“ je multimedijalnog karaktera i izražava sve oblike umjetničkog izraza prisutne u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo. Cilj projekta „Kultura na ulice!“ je, da kroz angažman profesionalnih mladih umjetnika i vrhunski program i izvedbu, približi kulturu i umjetnost građanima.Napominjemo, u slučaju vremenskih neprilika, Narodno pozorište Sarajevo zadržava pravo promjene lokacija i termina, poručuju u saopećnju.Ulaz na sve programe u produkciji specijalnog programa NPS „Kultura na ulice 2025!“ je besplatan.

Napominjemo, u slučaju vremenskih neprilika, Narodno pozorište Sarajevo zadržava pravo promjene lokacija i termina, poručuju u saopećnju.Ulaz na sve programe u produkciji specijalnog programa NPS „Kultura na ulice 2025!“ je besplatan.

Ulaz na sve programe u produkciji specijalnog programa NPS „Kultura na ulice 2025!“ je besplatan

Kultura na ulice 2025!: Spektakularan jazz koncert banda "The Groove Society" 7. jula 

Predstava "Tražeći Esmira", autora Nik Teunisen (Nicka Teunissena), izvedena je u Zenici i Kaknju, donoseći duboku priču o genocidu u Srebrenici. Kroz lik dječaka Esmira, predstava progovara o tragediji nestalih mladih i neprekinutoj potrazi za istinom i pravdom.Koprodukcija BNP Zenica i KSC Kakanj obilježava 30. godišnjicu genocida. Predstava nosi snažnu poruku sjećanja i opomene, izazivajući jake emocije među publikom.Nik Teunisen, autor predstave, inspiriran istinitim pričama, napisao je knjigu koja je adaptirana u scenski prikaz. Glavni akteri, mladi glumci Amna Fejzović i Nedim Kasumović, kroz svoje uloge prikazuju paralelu između mladih iz Srebrenice i današnjih generacija.

Glumci prikazuju paralelu između mladih iz Srebrenice i današnjih generacija

Emotivna predstava o Srebrenici: "Tražeći esMIRa"

Izložba fotografija Dade Ruvića, poznatog Reutersovog fotografa, otvorena je sinoć u centru Kaknja povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici.&nbsp;- Na ovaj način omogućeno je svim građanima Kaknja, ali i šire, da svakodnevno zastanu i pogledaju fotografije koje zaustavljaju vrijeme i prikazuju najdublju bol i patnju - poručio je direktor JU KSC Kakanj Dženan Ajdinović.<h2>Tragični događaji</h2>Fotografije, koje su obišle svijet i ispričale istinu o tragičnim događajima, sada su postavljene u javni prostor kako bi podsjetile na strahote genocida i sudbine žrtava.&nbsp;Ruvić je istakao da je bilo teško izabrati fotografije, jer svaka nosi težu emociju i priču, a posebno je naglasio da su odabrane slike prilagođene i najmlađoj publici.- Birao sam one fotografije koje će dirnuti svakoga, koje imaju dubinu, ali su u isto vrijeme prikladne i za oči najmlađe publike -kazao je Ruvić.<h2>Oštećenje izložbe</h2>Međutim, jutros je iz JU KSC Kakanj stigla informacija da su nesavjesni pojedinci oštetili postavku izložbe, što je izazvalo razočaranje među organizatorima.&nbsp;- Nažalost, uprkos vjeri u kolektivnu svijest i poštovanje prema ovoj važnoj temi, suočeni smo s činom vandalizma. Nekoliko fotografija sinoć je oštećeno i oboreno od strane neodgovornih pojedinaca. U saradnji s Policijskom stanicom Kakanj i uz podršku Općine Kakanj, odmah smo poduzeli sve potrebne korake kako bismo zaštitili izložbu. Bit ćemo prinuđeni instalirati i dodatni video nadzor kako bi naša misija, dostojanstveno obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici, mogla biti nastavljena bez ometanja - poručili su iz JU KSC Kakanj.Izložba će biti otvorena još 10 dana, a posjetitelji mogu doći i vidjeti snažne slike koje pričaju istinu o genocidu u Srebrenici.

Izložba će biti otvorena 10 dana

Posjetitelji mogu doći i vidjeti snažne slike 

Povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, predstavljena izložba fotografija Dade Ruvića  

Udruženje "Sarajevo susret kultura" postavilo je znak "Sarajevo Meeting of Cultures" u prizemlju Terminala B Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Smješten u prostoru za doček putnika, ovaj simbolični čin označava početak novog poglavlja u promociji Sarajeva kao grada koji spaja Istok i Zapad, saopćeno je iz Službe za protokol i press Kantona Sarajevo. <h2>Ključni partner</h2>Projekt je realiziran uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, dok je Međunarodni aerodrom Sarajevo prepoznao njegovu vrijednost i postao ključni partner u ostvarivanju ove vizije. Kroz prepoznatljiv vizuelni identitet, znak "Sarajevo Meeting of Cultures" predstavlja srž kulturno-historijskog identiteta glavnog grada BiH - spoj orijentalnih i zapadnoevropskih uticaja koji Sarajevo čine jedinstvenim na svjetskoj mapi. Aerodromi širom svijeta često su prva slika koju posjetioci dobijaju o nekom gradu, a postavljanje ovog znaka na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, kako se navodi, upravo ima za cilj da istakne Sarajevo kao simbol susreta, razumijevanja i otvorenosti.<h2>Čuvanje naslijeđa</h2> Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Kenan Magoda istakao je da je Sarajevo grad susreta, te da ovim projektom šaljemo poruku svim ljudima dobre volje da naše srce kuca za svakog, bez obzira na to odakle dolazi. - Ovaj projekt nije samo simbol, već i izuzetna prilika da svi mi, kao zajednica, ponosno pokažemo bogatstvo našeg identiteta, koji je oblikovan kroz stoljeća susreta i prožimanja različitih kultura. Sarajevo je grad koji spaja ljude, ideje, i tradicije, grad koji nije samo poznat po svojim znamenitostima, već i po duši koju nudi svakom posjetiocu. Ovaj projekt nas podsjeća na to koliko je važno čuvati naše naslijeđe, ali i otvoriti vrata svijetu, jer pravo bogatstvo našeg grada leži upravo u njegovoj kulturnoj raznolikosti - poručio je ministar Magoda. Direktorica sektora aerodromskih usluga Vedrana Vikić Musić navela je da Međunarodni aerodrom Sarajevo predstavlja vrata grada i prvu tačku kontakta s posjetiocima koji dolaze iz različitih dijelova svijeta. - Postavljanjem znaka 'Sarajevo Meeting of Cultures' želimo naglasiti našu misiju da budemo simbol spajanja kultura, tradicija i vrijednosti. Drago mi je što možemo biti dio ove inicijative koja doprinosi jačanju identiteta našeg grada - izjavila je Vikić Musić.<h2>Duh Sarajeva</h2> Predsjednik Udruženja "Sarajevo susret kultura" Dino Mujkić izrazio je zahvalnost menadžmentu Međunarodnog aerodroma Sarajevo i Ministarstvu kulture i sporta KS na podršci i prepoznavanju značaja zajedničkog nastupa u promociji Sarajeva. - Brend "Sarajevo Meeting of Cultures" već godinama simbolizuje jedinstveni duh Sarajeva, a njegovo prisustvo na Međunarodnom aerodromu Sarajevo potvrđuje našu misiju da Sarajevo predstavimo kao grad koji spaja ljude, kulture i vrijednosti. Ovo partnerstvo je snažan podsticaj da nastavimo graditi mostove među ljudima i da s ponosom širimo priču o Sarajevu kao mjestu otvorenosti, susreta i kulturnog bogatstva - zaključio je Mujkić.&nbsp;

Sarajevo je grad koji spaja ljude, ideje, i tradicije, rekao je Magoda

Brend "Sarajevo Meeting of Cultures" već godinama simbolizuje jedinstveni duh Sarajeva

Znak "Sarajevo Meeting of Cultures" postavljen na Terminalu B Međunarodnog aerodroma Sarajevo

U nedjelju, 6. jula, u sklopu specijalnog programa Narodnog pozorišta Sarajevo, bit će održan poetsko-muzički spektakl "Glumice i gitara".&nbsp;Događaj počinje u 21:00 sat i održat će se u prelijepom ambijentu Olimpijskog muzeja, a publici će biti omogućeno uživanje u poeziji i pjesmama koje će izvoditi glumice Mona Muratović i Merima Lepić-Redžepović, uz pratnju talentovanog gitariste Vedrana Vujice.&nbsp;Program spaja poeziju i muziku, donoseći interpretaciju stihova domaćih i klasičnih pjesnika, kao i omiljenih sevdalinki.Ovaj događaj je dio programa "Kultura na ulice 2025!", koji se održava pod pokroviteljstvom Vlade Kantona Sarajevo. Projekt ima za cilj približiti kulturu i umjetnost građanima, kroz angažman mladih umjetnika i vrhunski izveden program.&nbsp;Ulaz na sve programe u sklopu ovog specijalnog programa je besplatan.Nakon poetskog spektakla, u ponedjeljak, 7. jula, s početkom u 21:00 sat, biće izveden i koncert jazz benda "The Groove Society" na Pozorišnom Trgu Susan Sontag.&nbsp;Narodno pozorište Sarajevo zadržava pravo da, u slučaju loših vremenskih uslova, promijeni lokaciju i termin događaja.

U slučaju loših vremenskih uslova, doći će do izmjene lokacije i termina događaja

Kultura na ulice: U Olimpijskom muzeju 6. jula poetsko i muzičko veče "Glumice i gitara"

Večeras je u Kinoteci Bosne i Hercegovine u Sarajevu prikazan film Ade Hasanovića pod nazivom "Dnevnici moga oca", koji je izazvao snažne emocije i oduševljenje publike. Iako je aplauz bio gromoglasan, film je izuzetno potresan za gledanje.Ovaj dokumentarni film prikazuje uznemirujuće događaje i tragediju koja je zadesila Bošnjake u Srebrenici tokom rata u Bosni i Hercegovini. Fokusiran je na teške dane uoči genocida, ali i na lične priče ljudi koji su preživjeli agresiju na našu zemlju.

Bekir Hasanović, otac reditelja, bilježio je kamerom i zapisivao u dnevnik trenutke provedene u selu Glogova, kao i bježanje kroz okolna sela Srebrenice. Njegovi zapisi otkrivaju kako je nesretni narod pokušavao, kroz zabavu i šalu, barem na kratko zaboraviti užase ratnih dešavanja, granatiranja, ranjavanja i ubistava.- Jedan od ciljeva filma mi je bio da se stvari sačuvaju od zaborava, da ljudi znaju šta se desilo u Srebrenici. Potrebno je da se ide naprijed, ali i potrebno je i da se sjećamo - izjavio je reditelj Hasanović za "Avaz".Oko deset posto osoba prikazanih u filmu, snimljenih tokom 90-ih godina, preživjelo je genocid u Srebrenici. Bekir Hasanović preživio je strašne događaje, ali je tokom filma nerado govorio o onome što je proživio. Preminuo je 2020. godine, u vrijeme pandemije koronavirusa.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Ovaj dokumentarni film prikazuje uznemirujuće događaje i tragediju koja je zadesila Bošnjake u Srebrenici tokom rata u Bosni i Hercegovini

Projekcija filma "Dnevnici moga oca" izazvala snažne emocije u Sarajevu

U gradskoj Vijećnici u Sarajevu postavljena je izložba "Suze i molitva", akademskog slikara Safeta Zeca, u povodu obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici. Izložba sadrži dijelove iz opusa "Suze", "Molitva", "Egzodus" i "Zagrljaji".Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Kenan Magoda istakao je na otvorenju da se na toj izložbi, kroz platna i poteze kista Safeta Zeca pred nama otvara bol jednog naroda, ali i snaga njegovog dostojanstva.- Ova izložba nije samo umjetnost, ona je savjest. Svako platno Safeta Zeca vrišti bojom i teksturom protiv zaborava. Trideset godina nakon genocida u Srebrenici, naša je odgovornost da čuvamo kulturu sjećanja, ne da ostanemo zarobljeni u prošlosti, nego da gradimo budućnost bez mržnje i straha. Genocid u Srebrenici nije rana samo jednog naroda, nego cijelog čovječanstva. Zato ćemo nastaviti govoriti, podsjećati, sjećati se jer kultura je najjači otpor zaboravu. Hvala Safetu Zecu što svojim djelima glasno govori u ime onih koji su zauvijek utišani - rekao je Magoda.Safet Zec je u svom obraćanju naglasio da je ključna poruka ove izložbe da se sjećamo, da ne zaboravimo, ali i da naučimo oprostiti i pronaći unutarnji mir.Na otvorenju izložbe, svoja iskustva s publikom podijelio je Adem Mehmedović iz Srebrenice. Izrazio je duboku zahvalnost što se o Srebrenici danas govori kroz umjetnost, ističući da je izuzetno sretan što to čine neki od najvećih umjetnika.Na ulazu u Vijećnicu izložene su razglednice s motivima iz djela Safeta Zeca, a sav prihod prikupljen tijekom trajanja izložbe bit će namijenjen stipendijama koje će podržati obrazovanje djece i mladih iz Srebrenice, pružajući im priliku za bolju budućnost.

Sav prihod prikupljen tijekom trajanja izložbe bit će namijenjen stipendijama koje će podržati obrazovanje djece i mladih iz Srebrenice

Izložba Safeta Zeca u Vijećnici: Povod obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici

U kinu Meeting Point u subotu, 26. jula sa početkom u 20:00 sati, sarajevska publika imat će priliku uživati u jedinstvenom formatu live podcasta u izvedbi regionalno najpoznatijeg podcastera, Galeba Nikačevića zajedno sa Agelast timom.U kombinaciji druženja, podcasta i masterclassa, Agelast tim će sa vama podijeliti svoja iskustva kako u snimanjima iz studija, tako i snimanjima sa terena, od podcasta, preko dokumentarizma, do sessiona.Ulaznice su dostupne u prodaji putem online platforme www.karter.ba.- Najstarija priča na svetu je mit o potrazi. Čovek otkako postoji, on traga. Traganje može da bude prostorno, ali traganje može da bude i unutrašnje. Tragamo za srećom, za identitetom, tragamo pokušavajući da odgovorimo na mnoga pitanja. Kroz razgovore i putovanja, ovo je moja potraga, moj pokušaj da pobegnem od besmisla - zapisao je Galeb Nikačević.Galeba Nikačevića mogli ste tokom godina ‘uloviti’ zaista svugdje – bio je poznato lice s MTV-ja na našim prostorima, radio na intervjuima sa svjetski poznatim imenima, pisao je za VICE i bio jednostavno svestrana pojava u našem medijskom prostoru. Kad je postao urednik jednog popularnog srpskog portala, ušao je u korporacijsku strukturu i to na vrlo visoku poziciju, jednu od onih o kojima mnogi u medijima često sanjaju – i dao otkaz.U cijelu je podcast priču krenuo je sa suprugom Sandrom Planojević koja aktivno sudjeluje u Agelastu, a danas, više od pet godina nakon što je podcast nastao, na YouTubeu broje više od 2 miliona ljudi koji vole slušati njihove priče.Požurite po svoje ulaznice i uživajte u ovom jedinstvenom obliku podacasta koji će za vas na vrhunskom nivou producirati ekipa Podiuma.&nbsp;

Ulaznice su dostupne u prodaji putem online platforme www.karter.ba

U cijelu je podcast priču krenuo je sa suprugom Sandrom Planojević

Najpoznatiji podcaster u regionu Galeb Nikačević 26. jula u  Meeting Pointu

U Narodnom pozorištu Sarajevo 8. jula, sa početkom u 19:30 sati, bit će praizvedena predstava „Na slovo F“, autorice Lejle Kalamujić, u režijskoj postavci Ive Milošević.Riječ je o petoj praizvedbi domaćeg dramskog teksta u sezoni 2024/2025. u Narodnom pozorištu Sarajevo. Ovim naslovom Narodno pozorište Sarajevo zaokružuje niz domaćih dramskih ostvarenja koja su tokom sezone praizvedbeno predstavljena pozorišnoj publici, potvrđujući svoju posvećenost savremenom teatarskom izrazu i afirmaciji domaćih autora.U predstavi igraju: Helena Vuković, Haris Bidžan, Vedran Đekić, Ejla Bavčić Tarakčija, Mak Čengić, Sanela Krsmanović, Slaven Vidak, Dino Bajrović, Nerman Mahmutović, Irfan Ribić, Faruk Hajdarević, Belma Salkunić Bektešević i Alisa Čajić.- Beznađe. Izgubljenost. Potraga za smislom. Vera u ljubav. Čežnja za srećom. Ovo su samo neke od tema o kojima nastojimo da progovorimo kroz predstavu. Nadam se da ćemo uspeti da ukažemo na neprikosnoveni značaj ljubavi, dobrote i razumevanja za drugog, kao i na zlo koje proističe iz predrasuda i okrutnosti.“ – zapisala je rediteljica Iva Milošević.Dramaturginja je Vedrana Božinović, scenograf Gorčin Stanojević, dok dizajn kostima potpisuje Lejla Hodžić. Kompozitor je Vladimir Pejaković, a saradnica za scenski pokret Amila Terzimehić.Naredno izvođenje predstave „Na slovo F“ je u srijedu, 9. jula sa početkom u 19:30 sati.Ulaznice za praizvedbu predstave „Na slovo F“ dostupne su putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme www.kupikartu.ba, kao i na blagajni pozorišta.

Naredno izvođenje predstave „Na slovo F“ je u srijedu, 9. jula sa početkom u 19:30 sati

Predstava „Na slovo F“ bit će praizvedena 8. jula na sceni Narodnog pozorišta

Poznati mostarski novinar, politički analitičar i autor spremio je svoj novi umjetnički projekt za ovogodišnje izdanje "Mostarskog ljeta". Radi se o konceptualnoj izložbi fotografija, koje su nastale uz pomoć mobilnog telefona.Izložba, koja je realizirana u produkciji Muzeja Hercegovine iz Mostara bit će svečano otvorena sutra, 4. jula u izložbenom prostoru Spomen-kuće Svetozara Ćorovića s početkom u 21 sat.Koncept kolekcije fotografija nazvan "Anarchy in photography" ranije je kao ideja predstavljen u Kajtazovoj prvoj knjizi "Pisanje između redova". Projekat propituje mogućnosti umjetničkog i vizuelnog izražavanja u mobilnoj formi nastanka digitalne fotografije. Kajtaz naglašava kako živimo u vrijeme dominacije ili bolje reći svojevrsnog terora slika i to u svim segmentima života u digitalnom dobu, pri čemu je, najčešće, forma dominantna u odnosu na sadržaj.- S obzirom na streloviti napredak tehničkih mogućnosti čak i prosječnih mobilnih telefona logično je pokušati iskoristiti ovakav alat za ambicioznije forme izražavanja od tek pukog bilježenja svijeta oko nas i nas samih – kaže Kajtaz. Dodaje i kako je izložba i svojevrsno putovanje kroz Mostar i sva njegova "lica". U tekstu, koji najavljuje izložbu - u posebno pripremljenoj knjižici sa svim odabranim fotografijama Kajtaz, između ostalog, piše: "U svojevrsnoj digitalnoj anarhiji prevladava kultura 'selfiranja' i (samo)promocije različitih trivijalnosti. Postali smo lutke, koje za račun velikih tehnoloških kompanija pokušavaju izgledati bolji ili barem drugačiji... nego što zaista jesmo. Zato, odmaknimo se od 'društva spektala' i postanemo aktivni sudionici, umjesto slijepih poslušnika, koji slijede algoritmima nametnite 'trendinge'."Kajtaz se više od dvadeset godina bavi digitalnom fotografijom. Objavio je foto album "Mostar – old town" (Buybook), a u izdanju "Mostarskog ljeta" za 2017. godinu predstavio se izložbom "Svjetlost Juga i Sjevera".

Izložba će biti otvorena sutra u Spomen-kući "Ćorović"

Umjetnički projekt "Anarchy in photography" Faruka Kajtaza

Na Pozorišnom Trgu Susan Sontag, u sklopu specijalnog programa NPS „Kultura na ulice 2025!“, u subotu 5. jula sa početkom u 21:00 sati, premijerno će biti izveden treći dio baletnog triptiha „Planeta Sarajevo“, u koreografiji i režiji Belme Čečo Bakrač.U sklopu baletnog triptiha pored premijere „Planeta Sarajevo“ bit će izveden prvi dio triptiha „K'o nekad u osam“ u koreografiji i režiji Ekaterine Vereshchagine te drugi dio triptiha „Zvuk olimpijske iskre '24“ u koreografiji i režiji Ivana Salonskog. - Baletska predstava Planeta Sarajevo govori o dilemi mladih - otići ili ostati. Kroz pokret i ples vraćamo se u prošlost: od stećaka, prvog tramvaja, atentata, radnih akcija i izgradnje, sarajevske pop i rock scene, nastanka baleta, do dana opsade. U tom sjećanju pronalazimo nadu. Uz deset plesača Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo i one koji nose iskustvo ovog grada u tijelu i srcu, plešemo da ostanemo. Zato plešemo. Zato sijamo. Zato ostajemo – izjavila je koreografkinja Belma Čečo Bakrač.<h2>Sarajevska publika</h2>Sarajevska publika moći će uživati u igri Jovane Milosavljević Lovrenović, Adeline Mavliutove, Toko Tatekawe, Albine Huskić, Zulejhe Kečo Kapidžić, Masafumija Okuzonoa, Olega Karatseva, Bulata Gareeva, Denisa Zhuchenka, Tila Čmančanina, Marijane Marić, Sabine Sokolović, Adnana Đinde, Hariza Šabanovića i Jesenka Matkovića koji će plesati na muziku N. Frahma, P. Glasa, M. Richtera i Passengersa.Prvi dio triptiha „K’o nekad u osam“ u koreografiji i režiji Ekaterine Verščagin (Vereshchagine) otvoriti će veče posvećene plesu.&nbsp;U predstavi učestvuju solisti i ansambl Baleta NPS Nataša Gaponko, Darika Dunganova, Selma Efendić, Amina Sulejmanagić, Bulat Gareev, Evgeny Gaponko, Denis Zhuchenko, Yimanberdi Mukul i Goran Staniškovski.Drugi dio baletnog triptiha „Zvuk olimpijske iskre '24“, rađen je kao omaž 40. godišnjici Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Koreografiju i režiju potpisuje Ivan Salonski, a u predstavi učestvuje ansambl Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo koji će plesati na muziku kompozitora Johna Williamsa.Uloge će ostvariti: Albina Huskić, Masafumi Okuzono, Yimanberdi Mukul, Dora Kos, Zulejha Kečo Kapidžić, Darika Dunganova, Dalila Kaučić, Adelina Mavliutova, Oleg Karatsev i Toko Tatekawa.<h2>O specijalnom programu</h2>Kultura na ulice 2025! je specijalni program Narodnog pozorišta Sarajevo koji se održava pod pokroviteljstvom Vlade Kantona Sarajevo. Projekat „Kultura na ulice!“ je multimedijalnog karaktera i izražava sve oblike umjetničkog izraza prisutne u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo.&nbsp;Cilj projekta „Kultura na ulice!“ je, da kroz angažman profesionalnih mladih umjetnika i vrhunski program i izvedbu, približi kulturu i umjetnost građanima.Napominjemo, u slučaju vremenskih neprilika, Narodno pozorište Sarajevo zadržava pravo promjene lokacija i termina.Ulaz na sve programe u produkciji specijalnog programa NPS „Kultura na ulice 2025!“ je besplatan.

Prvi dio triptiha „K’o nekad u osam“ u koreografiji i režiji Ekaterine Vereshchagine

Baletni spektakl „Planeta Sarajevo“ u subotu premijerno na Pozorišnom Trgu Susan Sontag

Narodno pozorište Sarajevo nastavlja s afirmacijom domaće dramske produkcije, pa će tako 8. jula, s početkom u 19.30 sati, biti praizvedena predstava „Na slovo F“, autorice Lejle Kalamujić, u režiji Ive Milošević. Ovaj naslov je peti domaći dramski tekst predstavljen u sezoni 2024/2025., potvrđujući posvećenost savremenom teatarskom izrazu i lokalnim autorima.<h2>Ogledalo odnosa</h2>Elma Fetić, koja u predstavi tumači jednog od pacijenata, ističe za “Dnevni avaz” da se kroz likove ogoljava stanje svijesti društva i granice između normalnog i “bolesnog”. - Naš zadatak je da budemo ogledalo glavnih odnosa, nosioci unutrašnjih tenzija koje prožimaju predstavu. Iako su naše uloge u pozadini radnje, one su u središtu njenog značenja - kaže Fetić.Dodaje da predstava na poseban način uvuče gledaoce u svoj ritam, izazivajući različite emocije, od znatiželje i smijeha do stezanja grla. - Prodrma te, shvatiš koliko si involviran u te probleme i ponekad dio odgovornosti. Svako će iz nje ponijeti nešto svoje, jer tu smo da vas malo zatresemo iznutra – kazala je Fetić.<h2>Slojevit rad</h2>Posebno naglašava značaj režije Ive Milošević i dramaturgije Lejle Kalamujić. - Lejla nam je dala snažan i slojevit osnov za rad, otvorila prostor za istraživanje i slobodu na sceni. Iva je divna rediteljka koja je od starta znala šta želi prenijeti publici, insistirala je na istini i suštini. Zajedno smo napravili dobar posao – navela je Fetić.Govoreći o glumi, kaže da je to za nju poziv u kojem se brišu granice identiteta i postoji stalna potraga za istinitošću, te dodaje da je to duboko slušanje i prisutnost u trenutku, traženje onog ljudskog u svakoj situaciji i da gluma ne postoji bez te istine.<h2>Kultura u Sarajevu</h2>Ističe kako kultura u Sarajevu opstaje zahvaljujući entuzijazmu umjetnika uprkos nedostatku sistemske podrške. - Publika je živa i znatiželjna, traži iskrenost, a Sarajevo ima šta da pokaže i vrijedne ljude koji zaslužuju pažnju. Vjerujem da može i više, uz podršku zajednice i institucija – kazala je Fetić.

Prodrma te, shvatiš koliko si involviran u te probleme i ponekad dio odgovornosti 

Fetić: Iz predstave ćemo svi ponijeti nešto svoje

Glumica Elma Fetić za "Avaz" o predstavi "Na slovo F": Gluma ne postoji bez istine

Sinoć je u autentičnom ambijentu Svrzine kuće održan prvi koncert u okviru ljetne koncertne serije „Sevdah Damira Imamovića u Svrzinoj kući“.&nbsp;U organizaciji Fondacije Sarajevo Navigator i JU Muzej Sarajeva, koncert je okupio brojne građane i posjetitelje grada koji su uživali u jedinstvenoj umjetničkoj interpretaciji sevdalinke jednog od najznačajnijih savremenih izvođača, Damira Imamovića.&nbsp;Ovaj koncert označio je početak serijala kojim se na poseban način obilježavaju dva važna međunarodna priznanja za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu.&nbsp;Uvrštavanje sevdalinke na UNESCO listu nematerijalne kulturne baštine i proglašenje Sarajeva najboljom svjetskom destinacijom za 2025. godinu.- Bila je ovo divna noć. Publika je bila izuzetno prisutna i otvorena, a prostor Svrzine kuće ponovo je dokazao svoju posebnost i snagu. Ovaj prvi koncert me dodatno inspirisao i već se radujem narednim srijedama. Svaka od njih nosit će svoju priču, goste i pjesme koje publika do sada nije imala priliku da čuje uživo - izjavio je Imamović nakon koncerta te pozvao sve zainteresovane da dođu već na naredni koji je zakazan za srijedu 9. jula u 21 sat.Direktorica JU Muzej Sarajeva, Indira Kučuk-Sorguč, istakla je značaj sinergije između prostora i sadržaja.- Ono što ovaj projekat čini posebnim jeste duboka povezanost sevdalinke i Svrzine kuće. Publika ovdje ne dolazi samo na koncert, već dolazi na susret s naslijeđem, emocijom i pričom o nama - navela je Kučuk-Sorguč.Projekat „Sevdah Damira Imamovića u Svrzinoj kući“ trajat će tokom cijelog jula i augusta, a publiku očekuje još osam ljetnih koncerata, svake srijede od 21:00 sat.&nbsp;Ulaznice su dostupne putem platforme karter.ba, a ukoliko ne budu prethodno rasprodate, ulaznice se mogu kupiti i na blagajni Svrzine kuće dva sata prije koncerta. Mastercard korisnici ostvaruju pogodnost od 15% popusta na kupovinu ulaznica.Realizaciju projekta podržali su Ministarstvo civilnih poslova BiH, Ministarstvo kulture i sporta FBiH, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Grad Sarajevo, Općina Stari Grad, Mastercard, Klas i Međunarodni aerodrom Sarajevo.&nbsp;Fondacija Sarajevo Navigator je organizacija koja više od decenije aktivno doprinosi promociji Sarajeva i Bosne i Hercegovine kroz kulturu, turizam i savremene komunikacijske alate. Fondacija izdaje dvojezični magazin Sarajevo Navigator, koji služi kao vodič za turiste i promotivna platforma za kulturna dešavanja u glavnom gradu.&nbsp;Pored toga, Fondacija je realizirala brojne projekte usmjerene na valorizaciju kulturne baštine, osnaživanje lokalne umjetničke scene i kreiranje inovativnih kulturno-turističkih proizvoda.

Bila je ovo divna noć, rekao je Imamović

Projekat „Sevdah Damira Imamovića u Svrzinoj kući“ trajat će tokom cijelog jula i augusta

U Svrzinoj kući održan prvi koncert Damira Imamovića, u okviru ljetne koncertne serije

Bosanskohercegovački glumac Emir Hadžihafizbegović ostvario je još jedan veliki profesionalni trijumf, tumačeći glavnu ulogu u filmu "Lijepa večer", lijep dan, koji je upravo osvojio Nagradu publike za najbolji igrani film na "Frameline49", jednom od najstarijih i najuglednijih filmskih festivala u Sjedinjenim Američkim Državama.&nbsp;<h2>Nagrada publike</h2>Festival se održava u San Francisku i predstavlja centralni događaj za "queer" kinematografiju u svijetu, a ovogodišnje izdanje okupilo je više od 140 filmova iz 30 zemalja.Nagrada publike, kao najvažnije priznanje festivala, potvrđuje snažan emocionalni odjek koji je film ostavio na publiku. Radnja filma smještena je u Jugoslaviju 1950-ih, u vrijeme pojačane političke represije i ideološke kontrole.&nbsp;Četvorica bliskih prijatelja, slavnih filmaša i ratnih veterana, zbog svoje seksualne orijentacije postaju sumnjivi vlasti. Komunistički partijski lojalist Emir dobiva zadatak da sabotira njihove karijere i živote.&nbsp;Potraga za slobodom prerasta u borbu za opstanak, dok i sam Emir počinje preispitivati vlastita uvjerenja.<h2>Režija i scenariji</h2>Hadžihafizbegovića svjetski mediji poput "Varietyja", "The Gatea" i "The Contendinga" posebno ističu kao jednog od nosilaca filma. Njegova glumačka transformacija i unutrašnja drama lika oduševila je i publiku i kritiku. Režiju i scenarij filma potpisuje nagrađivana autorica Ivona Juka, a "Lijepa večer", lijep dan već je izabran kao hrvatski kandidat za 97. nagradu Oscar u kategoriji najboljeg međunarodnog igranog filma.<h2>Glumačka postava</h2> Pored Hadžihafizbegovića, u filmu igraju i Dado Ćosić, Slaven Došlo, Đorđe Galić, Elmir Krivalić, te niz regionalnih glumačkih imena: Marko Braić, Anja Šovagović Despot, Ivana Boban, Goran Grgić, Enes Vejzović, Milica Mihajlović, Voja Brajović i Svetozar Cvetković. Film "Lijepa večer", lijep dan tek započinje svoj međunarodni festivalski život, već su potvrđena nova gostovanja na velikim festivalima širom Evrope i Amerike, a uspjeh u San Francisku daje snažan zamah njegovom globalnom plasmanu. Ovo je još jedan dokaz da regionalna kinematografija, predvođena glumcima poput Hadžihafizbegovića, ima moć da ispriča univerzalne i važne priče koje diraju gledaoce širom svijeta.

Njegova glumačka transformacija i unutrašnja drama lika oduševila je i publiku i kritiku

Emir Hadžihafizbegović ostvario je još jedan veliki profesionalni trijumf

Sandra Lončarić za "Dnevni avaz" o karijeri: U kazalištu dišem s publikom, dok pred kamerom dišem za lik

Pecka Outdoor Festivalom otvorila vrata prirodi, umjetnosti i zajedništvu

Kultura na ulice 2025!: Spektakularan jazz koncert banda "The Groove Society" 7. jula

Emotivna predstava o Srebrenici: "Tražeći esMIRa"

Povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, predstavljena izložba fotografija Dade Ruvića

Znak "Sarajevo Meeting of Cultures" postavljen na Terminalu B Međunarodnog aerodroma Sarajevo

Kultura na ulice: U Olimpijskom muzeju 6. jula poetsko i muzičko veče "Glumice i gitara"

Projekcija filma "Dnevnici moga oca" izazvala snažne emocije u Sarajevu

Izložba Safeta Zeca u Vijećnici: Povod obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici

Najpoznatiji podcaster u regionu Galeb Nikačević 26. jula u Meeting Pointu

Predstava „Na slovo F“ bit će praizvedena 8. jula na sceni Narodnog pozorišta

Umjetnički projekt "Anarchy in photography" Faruka Kajtaza

Baletni spektakl „Planeta Sarajevo“ u subotu premijerno na Pozorišnom Trgu Susan Sontag

Glumica Elma Fetić za "Avaz" o predstavi "Na slovo F": Gluma ne postoji bez istine

U Svrzinoj kući održan prvi koncert Damira Imamovića, u okviru ljetne koncertne serije

Novi trijumf Emira Hadžihafizbegovića

Kultura

Sandra Lončarić za "Dnevni avaz" o karijeri: U kazalištu dišem s publikom, dok pred kamerom dišem za lik

Pecka Outdoor Festivalom otvorila vrata prirodi, umjetnosti i zajedništvu

Kultura na ulice 2025!: Spektakularan jazz koncert banda "The Groove Society" 7. jula

Emotivna predstava o Srebrenici: "Tražeći esMIRa"

Povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, predstavljena izložba fotografija Dade Ruvića

Znak "Sarajevo Meeting of Cultures" postavljen na Terminalu B Međunarodnog aerodroma Sarajevo

Kultura na ulice: U Olimpijskom muzeju 6. jula poetsko i muzičko veče "Glumice i gitara"

Projekcija filma "Dnevnici moga oca" izazvala snažne emocije u Sarajevu

Izložba Safeta Zeca u Vijećnici: Povod obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici

Najpoznatiji podcaster u regionu Galeb Nikačević 26. jula u Meeting Pointu

Predstava „Na slovo F“ bit će praizvedena 8. jula na sceni Narodnog pozorišta

Umjetnički projekt "Anarchy in photography" Faruka Kajtaza

Baletni spektakl „Planeta Sarajevo“ u subotu premijerno na Pozorišnom Trgu Susan Sontag

Glumica Elma Fetić za "Avaz" o predstavi "Na slovo F": Gluma ne postoji bez istine

U Svrzinoj kući održan prvi koncert Damira Imamovića, u okviru ljetne koncertne serije

Novi trijumf Emira Hadžihafizbegovića