Na Pozorišnom trgu Susan Sontag, u sklopu specijalnog programa NPS "Kultura na ulice 2025!", treći dio baletnog triptiha "Planeta Sarajevo" bit će premijerno izveden u subotu, 5. jula s početkom u 21 sat, pod režijom i koreografijom Belme Čečo Bakrač.U okviru baletnog triptiha, bit će izvedeni i prvi dio "K’o nekad u osam" te drugi dio "Zvuk olimpijske iskre"."Planeta Sarajevo" bavi se dilemom mladih - otići ili ostati. Kroz ples, predstava prikazuje historiju Sarajeva, od stećaka do opsade, s naglaskom na nadu i ostajanje. Ulogu tumače plesači Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo, uz glazbu N. Frahma, P. Glasa, M. Richtera i Passengersa."K’o nekad u osam" u koreografiji Ekaterine Vereshchagine otvara večer posvećenu plesu, dok "Zvuk olimpijske iskre", posvećen 40. godišnjici Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, nosi koreografiju Ivana Salonskog.Program "Kultura na ulice 2025!", pod pokroviteljstvom Vlade KS, ima za cilj približiti umjetnost građanima. U slučaju loših vremenskih uvjeta, lokacija i termin mogu se mijenjati, a ulaz na sve programe je besplatan.

U slučaju loših vremenskih uvjeta, lokacija i termin može se mijenjati

Kultura na ulice: Premijera baletnog spektakla na trgu Susan Sontag

Bošnjačka zajednica kulture u saradnji s Institutom za društvena i religijska istraživanja Tuzla, povodom 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima Sigurne zone UN Srebrenica objavila je specijalno izdanje u ediciji “Studia bosniaca” – knjigu Sociologija genocida prof. dr. Adiba Đozića, dugogodišnjeg redovnog profesora sociologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.Riječ je o kapitalnom izdanju koje teorijski fundira sociologiju genocida kao naučnu disciplinu, dok u praktičnom smislu sociološki istražuje genocid nad Bošnjacima Sigurne zone UN Srebrenica kao takav, uzimajući u obzir i druga historijska stradanja Bošnjaka, s genocidom u Srebrenici kao vrhuncem. Knjiga se na više od 750 stranica teksta bavi različitim pitanjima u vezi s pojavom genocida, uključujući pravne, politološke, historijske, filozofske, psihološke, antropološke, etnološke i druge aspekte genocida te predstavlja dosad istraživački najkompleksniji naučni prilog razumijevanju fenomena genocida u bosanskohercegovačkoj društveno-humanističkoj nauci.Prvo javno predstavljanje knjige Sociologija genocida prof. dr. Adiba Đozića bit će održano 3. 7. 2025. godine u Bosanskom kulturnom centru u Srebrenici, a knjigu će promovirati predsjednik Bošnjačke zajednice kulture i glavni urednik edicije “Studia bosniaca” prof. dr. Sanjin Kodrić i direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja Tuzla doc. dr. Šefko Sulejmanović u ime izdavača te recenzenti knjige prof. dr. Sead Selimović i prof. dr. Vedad Gurda, uz prigodna obraćanja muftije tuzlanskog dr. Vahida ef. Fazlovića, potpredsjednika RS Ćamila Durakovića te zamjenika načelnika Općine Srebrenica i predsjednika Organizacionog odbora za obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici Hamdije Fejzića.

Knjiga se na više od 750 stranica teksta bavi različitim pitanjima u vezi s pojavom genocida, uključujući pravne, politološke i druge aspekte

"Sociologija genocida" povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici

Izložba „Rođeni poslije…“, mladog fotografa iz Srebrenice Ahmedina Đozića, koju su organizirali Evropska unija u Bosni i Hercegovini i Memorijalni centar Srebrenica, otvorena je večeras u Europe House.„Rođeni poslije…“ predstavlja priče i iskustva mladih ljudi rođenih nakon genocida u Srebrenici. Oni govore ne samo o boli, već i o nadi, pripadnosti i odlučnosti da obnove ono što je uništeno.Njihovi glasovi pozivaju ne samo na sjećanje, već i na to da se čuju poruke nove generacije odlučne da izgradi svoju budućnost u Srebrenici.<h2>Zabilježio mladiće i djevojke</h2>Izložba „Rođeni poslije…“ dio je inicijative EU „Zamišljam svijet u kojem…“, kojom se obilježava 30 godina od genocida u Srebrenici, a koju Evropska unija u BiH provodi u saradnji s Memorijalnim centrom Srebrenica i BIRN BiH.Šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Luigi Soreca je izjavio da je ovo nastavak aktivnosti uoči vrlo važnog datuma, 11. jula. - Večeras otvaramo izložbu, u saradnji sa Memorijalnim centrom Srebrenica i BIRN-om. Izložba nosi naziv "Rođeni poslije...", poslije Srebrenice, autor je Ahmedin Đozić, mladi fotograf koji je na svojim fotografijama zabilježio mladiće i djevojke koji su rođeni u Srebrenici nakon 1995. godine - kazao je ambasador Soreca.Dodao je da je perspektiva izložbe okrenuta ka budućnosti, nakon dramatičnih dešavanja i genocida koji se desio, ali istovremeno bez zaborava.- Sjećanje je podjednako važno kao što je važno i pomirenje. Sjećanje i pomirenje su moralni imperativi, ali jednako tako su vrlo važni na evropskom putu Bosne i Hercegovine - naveo je ambasador Soreca. Najavio je da će večeras, u otvorenom amfiteatru Memorijalnog centra Sarajevo (Kovači), biti održana projekcija dokumentarnog filma Samir Mehić Bowie - Pisma iz Srebrenice.Glasnogovornica Memorijalnog centra Srebrenica Almasa Salihović-Huseinović je kazala da je Memorijalni centar ponosan partner u ovakvim projektima, te da je ova izložba nastala zahvaljujući ideji njihovih mladih uposlenika Ahmedina Đozića, Redžepa Ustića i Samre Halilović.- Fotografije koje su dio ove izložbe su kasnije pretočene u 30-minutni dokumentarni film - navela je Salihović-Huseinović.Dodala je da su na fotografijma nasmijana, ali i ozbiljna lica mladih ljudi koji danas žive i rade u Srebrenici, koji rade i u Memorijalnom centru.- To samo pokazuje da možda priča o Srebrenici ima i više lica, da ona ne može biti ispričana samo na jedan način. Ova izložba je sigurno i prilika da priča ovih mladih ljudi bude ispričana na njihov način, odnosno da je mnogo kompleksnija od onoga što smo do sada navikli da čujemo o genocidu u Srebrenici - kazala je Salihović-Huseinović.<h2>Doživjeti Srebrenicu</h2>Izrazila je nadu da će što više ljudi, naročito mladih, doći i pogledati izložbu i na drugačiji način doživjeti samu Srebrenicu i genocid u Srebrenici.Direktor BIRN-a Denis Džidić je kazao da će večeras u otvorenom amfiteatru Memorijalnog centra Sarajevo na Kovačima biti projekcija dokumentarnog filma Samir Mehić Bowie - Pisma iz Srebrenice, koji je prošle godine prikazan na Sarajevo Film Festivalu, nakon čega je imao svoj festivalski život i ovo će suštinski biti prva javna projekcija koja će biti u Sarajevu.- To je drugačija priča o Srebrenici. Ona se ne fokusira na 11. juli, ona se ne fokusira na ono najstrašnije što se desilo u kontekstu genocida, nego stavlja fokus na priču o prijateljstvu, o ljubavi, o rock muzici i na dva čovjeka koja se dopisuju - jedan od njih zarobljen u Srebrenici, a drugo koji se nalazi izvan Srebrenice - kazao je Džidić.

Njihovi glasovi pozivaju ne samo na sjećanje, već i na to da se čuju poruke nove generacije odlučne da izgradi svoju budućnost u Srebrenici

Izložba "Rođeni poslije…" mladog fotografa iz Srebrenice Ahmedina Đozića otvorena u Europe House

Predstava Narodnog pozorišta Sarajevo „Konačari“ autora Nenada Veličkovića, u režiji Marka Misirače, bit će izvedena na 44. Pozorišnim igrama BiH u Jajcu 3. jula.&nbsp;Glumačku ekipu čine Izudin Bajrović, Kaća Dorić, Sanela Pepeljak, Sara Seksan, Vedran Đekić, Merima Lepić-Redžepović, Edhem Husić, Semir Krivić i Emina Muftić.&nbsp;U razgovoru za „Dnevni avaz“ režiser Marko Misirača ističe koliki je značaj ovo postignuće, s obzirom na to da su Pozorišne igre u Jajcu jedan od najstarijih domaćih pozorišnih festivala u Bosni i Hercegovini.<h2>Značajno mjesto</h2>- Mnogo mi znači, jer festival u Jajcu ima dugu i značajnu tradiciju. Osim MESS-a, koji je međunarodni festival, ovo je zapravo najstariji i najvažniji domaći festival posvećen isključivo pozorištu. Veže me i lično mnogo za taj festival, bio sam selektor, član žirija i više puta sam učestvovao s predstavama iz Banje Luke, Prijedora, Sarajeva – kazao je Misirača.Osvrnuo se i na značaj toga što se predstava igra u Jajcu, te se dotakao i same tematike „Konačara“.

- Predstava govori o ratu, Sarajevu i Muzeju grada Sarajeva, a igrati to u Jajcu, koje ima Muzej AVNOJ-a i koje je simbol državotvornosti i tradicije, ima posebnu težinu. Tu se spajaju historija, kultura i emocija. Vjerujem da će publika to prepoznati i da će predstava ostaviti snažan utisak – istakao je Misirača.<h2>Postavljanje predstave</h2>Dodao je i to da je godinama razmišljao da postavi roman Nenada Veličkovića kao predstavu, a onda se poklopilo da je Fondacija Friedrich Ebert iz Banje Luke pokazala interes da bude koproducent.- Narodno pozorište Sarajevo, direktor Dino Mustafić i direktorica drame Vedrana Božinović, odmah su reagovali pozitivno. Tako je predstava nastala kao plod saradnje te dvije institucije – kazao je Misirača.Kazao je i to da je igranje u Sarajevu zaista ostvarilo odlične i pozitivne reakcije publike, te da je izuzetno lijepo dočekana.<h2>Gostovanja u drugim gradovima</h2>Predstava je ostvarila odlične rezultate, a Misirača ističe da bi volio da se igranja nastave i u drugim gradovima širom BiH.- Postoje interesovanja, ali sve to često zavisi od finansija i nekih drugih stvari na koje ja kao režiser nemam utjecaj. Mislim, da je ovo prvi put da igramo negdje van Sarajeva, ali se nadam da će biti još ovakvih gostovanja – kazao je Misirača.

Predstava govori o ratu, Sarajevu i Muzeju grada Sarajeva

Misirača: Predstava je odlično prošla kod publike

Režiser Marko Misirača za „Avaz“ o „Konačarima“: Igranje na festivalu u Jajcu ima posebnu simboliku

Predstava „Ljubavnice“, nastala prema djelu nobelovke Elfriede Jelinek, u režiji Jovane Tomić, će biti izvedena 2. jula na 44 Pozorišnim/Kazališnim igrama u Jajcu, najstarijem bh. pozorišnom festivalu.Ljubavnice će vas uvući u svijet ženskih glasova koji progovaraju o potisnutim emocijama, željama i društvenim normama. Priča prati sudbine žena koje se suočavaju s nametnutim ulogama, predrasudama i ljubavnim razočaranjima, otvarajući pitanja slobode i identiteta. Ova predstava je više od obične drame – to je poziv na promišljanje o ulozi ljubavi i moći u našim životima. Jelinekin oštar i nekonvencionalan stil pružiće vam iskustvo koje će dugo odjekivati.Dramaturginja predstave, Asja Krsmanović ispričala je ukratko o čemu se radi u samoj predstavi.&nbsp;- Brigita i Paula, radnice su u tvornici grudnjaka. Tamo gdje sudbina jedne završava, sudbina druge tek počinje. Brigita je pozitivan, Paula negativan primjer, ironično tvrdi Elfriede Jelinek. Istina je da obje žene pokušavaju preživjeti i ostvariti se u društvu u kojem je jedina vrijednost kapital. Sve je rad. Jedina svrha rada je da nas spasi od propasti, a po mogućnosti i izbavi iz naše klase. A gdje je u takvom svijetu ljubav? Da li uopšte postoji, ili je i ona samo teški rad? Teodor Adorno kaže: ‘Nemoguće je biti ispravan u pogrešnom svijetu.’ Naše junakinje osjetit će to na svojoj koži. Jer u patrijarhalnom društvu u kojem žive ponekad je preteško i samo biti - istakla je Krsmanović.&nbsp;U predstavi igraju: Boris Ler, Dina Mušanović, Enes Kozličić, Anja Kraljević i Nadine Mičić. Dramaturgiju potpisuje Asja Krsmanović, scenografiju i kostimografiju Adisa Vatreš Selimović. Kompozitor je Vlada Pejković, a korepetitorka Tijana Vignjević. Fotografije je radio Velija Hasanbegović. Inspicijent predstave je Senad Bešić.

Priča prati sudbine žena koje se suočavaju s nametnutim ulogama, predrasudama i ljubavnim razočaranjima, otvarajući pitanja slobode i identiteta

Ljubavnice će vas uvući u svijet ženskih glasova 

Predstava "Ljubavnice" 2. jula na 44. Pozorišnim-Kazališnim igrama u Jajcu

Grupa Mostar Sevdah Reunion večeras je otvorila 29. izdanje festivala Baščaršijske noći u Sarajevu, priredivši nezaboravan koncert uz sevdalinke kao što su "Mostarski dućani", "Prošetala Suljagina Fata" i "Mene majka jednu ima".&nbsp;Bend je također premijerno izveo pjesme sa svog novog albuma "Bosa Mara".Njihov prethodni album "Lady Sings The Balkan Blues" osvojio je prvo mjesto na "Transglobal World Music Charts" i nagradu za najbolju grupu 2024. godine prema magazinu "Songlines".Baščaršijske noći, kultni festival Sarajeva, okuplja građane i turiste i ove godine nudi bogat kulturni program.

Kultni festival Sarajeva, okuplja građane i turiste

Konferencija pred 29. Baščaršijske noći

Mostar Sevdah Reunion otvorio 29. Baščaršijske noć

U julu 2025. godine, ljubitelji kulture u Sarajevu bit će počašćeni bogatim programom Narodnog pozorišta Sarajevo pod nazivom "Kultura na ulice!" koji uključuje izložbe, poeziju, baletne premijere i džez koncerte.

<h2>Početak programa</h2>3. juli, 19:30, Europe House, Maršala Tita 62. Izložba "Pletisanke" autorice Sonje Radan istražuje naslijeđe ženskog ručnog rada na Balkanu, kroz kombinaciju slikarstva i tradicionalnih tekstilnih elemenata.&nbsp;Izložba je hommage ženama koje su preživljavale i povezivale se kroz iglu i konac.<h2>Baletna premijera&nbsp;</h2>5. juli, 21:00, Pozorišni trg Susan Sontag. Premijerno će biti izveden treći dio baletnog triptiha "Planet Sarajevo", koreografije Belme Čečo-Bakrač, uz izvođenje dva prethodna dijela u koreografijama Ekaterine Vereshchagine i Ivana Salonskog.<h2>Muzički spektakl</h2>6. juli, 21:00, Olimpijski muzej. Mona Muratović i Merima Lepić Redžepović uz pratnju Vedrana Vujice na gitari, izvest će poeziju i pjesme u jedinstvenom spoju umjetnosti.<h2>Džez koncert</h2>7. juli, 21:00, Pozorišni trg Susan Sontag. Gruv Sosajti (The Groove Society), sarajevski džez fusion bend, donosi autorske kompozicije i obrade svjetskih džez standarda.&nbsp;Sastav predvode Dino Mangafić (gitara), Ammar Hadžimujić (klavijature) i Mirza Sijerčić (saksofon), uz mlade talente iz Sarajeva.

Predstava "Konačari" u konkurenciji za prestižne nagrade na Pozorišnim igrama BiH

U slučaju lošeg vremena, moguće su promjene lokacija i termina događanja.

 U slučaju lošeg vremena, moguće su promjene lokacija i termina događanja

Izložba koja budi sjećanja: Sonja Radan otkriva žensku otpornost, kroz umjetnost

U Velikoj galeriji Bosanskog kulturnog centra Tuzlanskog kantona večeras je otvorena izložba "Imami šehidi – žrtve genocida u Srebrenici", u okviru manifestacije "Dani sjećanja na genocid u Srebrenici".Izložbu je otvorio muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović, ističući da je riječ o izuzetno značajnom projektu koji svjedoči o časnom zalogu imama šehida koji su ubijeni u genocidu nad Bošnjacima Srebrenice.- Naše večerašnje sjećanje na sve časne šehide potaknuto je jednim iznimno samoprijegornim i nadahnutim trudom – izložbom s veoma poučnom riječju i slikom - kazao je muftija Fazlović.<h2>Prvi istraživački projekt</h2>Autor izložbe, Emir Šečić iz Instituta za društvena i religijska istraživanja, pojasnio je da je riječ o prvom istraživačkom projektu koji sistematski obrađuje stradanje imama tokom genocida.Postavka uključuje 25 umjetničkih portreta ubijenih imama, njihove biografije, fotografije džamija u kojima su službovali i nišane.Četvorica imama do danas nemaju mezar, a njihovi portreti simbolično su predstavljeni crnim kvadratima.Govoreći o značenju šehida u islamu, muftija Fazlović je podsjetio na posebno mjesto koje im pripada zbog njihove spremnosti da žrtvuju vlastiti život braneći vjeru, dom i slobodu.Izložba je rezultat višemjesečnog rada i temelji se na istraživanju rukopisa o imamima srebreničkog kraja iz perioda 1992–1995. godine.Portrete je naslikao akademski slikar Fikret Ibričić, zbog nedostatka kvalitetnih fotografija, a svaki prikaz uključuje džamiju u kojoj je imam službovao i, gdje je to moguće, mjesto ukopa.<h2>Uloga imama</h2>Muftija Fazlović je posebno istakao ulogu imama i u periodu nakon agresije, naglašavajući njihovu žrtvu i istrajnost na putu povratka i obnove džemata. - Nemjerljivo mnogo su dali u borbi Bošnjaka za pravo na život, čast, vjeru i jezik. Njihova uloga je vidljiva i u naporima Islamske zajednice da se uspostave memorijalni centri i šehidska mezarja koja čuvaju istinu o genocidu - kazao je Fazlović.Izložba će u Tuzli ostati otvorena do 7. jula, nakon čega će biti preseljena u Memorijalni centar Srebrenica – Potočari, gdje će biti dostupna do 8. augusta.

Četvorica imama do danas nemaju mezar, a njihovi portreti simbolično su predstavljeni crnim kvadratima

Otvorena izložba "Imami šehidi – žrtve genocida u Srebrenici" u BKC-u Tuzla

&nbsp;Novinar, književnik, scenarist i glumac Renato Baretić umro je u 63. godini u splitskoj bolnici, potvrdila je u utorak porodica.Roman "Osmi povjerenik" smatra se Baretićevim najboljim djelom za koji je dobio brojne književne nagrade, a kasnije je adaptiran u istoimeni film. Objavio je devet knjiga, što romana, zbirki priča i poezije. Rođen je u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu studirao fonetiku i komparativnu književnost, a 1983. godine zapošljava se kao novinar i piše za brojne hrvatske novine i magazine, prenosi Hina.Među ostalim jedno je vrijeme bio i kolumnist Slobodne Dalmacije. Sarađivao je u TV projektima. Bio je koscenarist TV serije Novo doba. Zajedno s Ivicom Ivaniševićem, Antom Tomićem, Juricom Pavičićem i Alemom Ćurinom pokrenuo je kulturni časopis Torpedo, iz kojeg je kasnije izrastao FAK.Baretić je posjedovao svestrana znanja te je bio poznat kao sastavljač pitanja za televizijske kvizove.On je jedan od osnivača splitske kulturno-zabavne manifestacije Pričigin.

Među ostalim jedno je vrijeme bio i kolumnist Slobodne Dalmacije.

Umro novinar, književnik i glumac Renato Baretić

Mladi pisac iz Mostara Domagoj Zelenika, koji se već etablirao kao jedno od najzanimljivijih književnih imena nove generacije, objavio je knjigu „Mama bi plakala da zna“.U razgovoru za „Dnevni avaz“, Zelenika otkriva kako nastaje njegovo pisanje, zbog čega ova knjiga zauzima posebno mjesto u njegovoj karijeri, ali i kako vidi ulogu književnosti u današnjem svijetu.<h2>Prvi put nije roman</h2>- „Mama bi plakala da zna“ je moja prva knjiga koja nije roman. Nakon što sam završio „Umrijet ćeš na jesen“, znao sam da sljedeći rukopis mora biti nešto drugačije, zaista novo. Oduvijek sam htio napisati knjigu ovog tipa – zbirku tekstova podijeljenu u pet poglavlja, gdje svaki tekst ima svoje mjesto i svoju svrhu. Već sada dobijam pozitivne povratne informacije i zaista sam zadovoljan smjerom u kojem ide – kaže Zelenika.

Iako se radi o knjizi drugačijeg formata, autor ne želi praviti rang-listu između svojih djela.- Ne bih nikada kategorizirao svoje knjige po važnosti. Svaka od njih mi je dala nešto posebno – nova poznanstva, iskustva, prilike. Ova posljednja mi je možda trenutno najdraža, ali vjerujem da je to zato što je još svježa. Svaka ima svoje detalje zbog kojih mi je posebna i važna – ispričao je Zelenika.Za razliku od onih koji svakodnevno pišu, Domagoj inspiraciju pušta da dođe spontano.- Ne pišem svakodnevno i nikada to ne bih mogao. Pisanje za mene nije posao, već nešto svetije. Pišem kada je trenutak za to. Konkretno, za ovu knjigu, puštao sam da se stvari dogode. Neki tekstovi su nastali dok sam radio sasvim druge stvari, pa bih ih zapisao i ostavio za kasnije – kazao je Zelenika.Dodaje i to da voli čuti šta ljudi misle o tekstovima, te se ne moraju mišljenja uvijek podudarati i biti ista.- Uvijek me fasciniralo kako stotinu ljudi može jednu rečenicu protumačiti na stotinu načina – to je za mene jedna od najvećih ljepota književnosti – kaže Zelenika.<h2>Pisac se ne postaje</h2>Na pitanje kada je znao da želi biti pisac, Zelenika priznaje da je taj osjećaj bio prisutan od najranijih dana.- Oduvijek sam pisao, ali sam mislio da to svi rade, samo imaju pametnijeg posla. U osnovnoj školi nisam ni razmišljao o tome kao o talentu. Tek u srednjoj sam počeo pisati ozbiljnije, i eto – korak po korak, stigli smo ovdje. Vjerujem da je sve to već negdje bilo posloženo unaprijed, nije tu bilo mnogo mog plana – rekao je Zelenika.<h2>Nezamjenjiva uloga</h2>U vremenu brzih i površnih sadržaja, Zelenika smatra da književnost ima nezamjenjivu ulogu, jer ljudi se brzo zasite površnih stvari, te se onda vraćaju umjetnosti.- Neke od najljepših stvari na svijetu stvorili su umjetnici. I ono što me posebno raduje – mladi danas čitaju mnogo više nego što to društvo misli. O tome bi se moglo mnogo pričati – navodi Zelenika.

Oduvijek sam htio napisati knjigu ovog tipa, kazao je

 Domagoj Zelenika za "Avaz" o novom romanu: Pisanje nije posao, za mene je nešto svetije od toga

Predstava Narodnog pozorišta Sarajevo "Konačari" autora Nenada Veličkovića, u režiji Marka Misirače, bit će izvedena na 44. Pozorišnim igrama BiH u Jajcu 3. jula.&nbsp;Glumačku ekipu čine Izudin Bajrović, Kaća Dorić, Sanela Pepeljak, Sara Seksan, Vedran Đekić, Merima Lepić Redžepović, Edhem Husić, Semir Krivić i Emina Muftić.&nbsp;

Predstava se bavi temom očuvanja multikulturalne baštine kroz muzejski prostor, simbolizirajući bogatstvo bosanske historije i potencijala. Dramaturgiju potpisuje Mirza Skenderagić, dok su za scenografiju, kostime i muziku zaslužni Gorčin Stojanović, Lejla Hodžić i Igor Motl. Predstava je podržana od strane Fondacije "Friedrich Ebert Stiftung BiH" i BHRT-a. Nagrade će dodijeliti stručni žiri i publika Jajca, a festival je najvažniji pozorišni događaj u BiH.

Nagrade će dodijeliti stručni žiri i publika Jajca

Bosanskohercegovački glumac Damir Kustura već skoro dvadeset godina prisutan je na pozorišnoj i filmskoj sceni. Njegov rad karakteriziraju temeljitost, posvećenost i snažna ljubav prema profesiji.U razgovoru za „Dnevni avaz“ otkrio je kako gleda na glumu, rad s mladima, domaću produkciju i šta ga danas najviše pokreće.<h2>Dvije decenije</h2>- Iduće godine slavim dvije pune decenije. Glumački posao je proces koji nikad ne staje. Svaka uloga, bilo u teatru ili na filmu, ostavi trag. Danas sam mnogo smireniji, zreliji i svjesniji svega što me okružuje nego prije 19 godina kad sam počeo profesionalno raditi – istakao je Kustura.Osvrnuo se na svoju ulogu u seriji „Kotlina“, te ističe da svaki rad, pa i najmanji, u domaćoj produkciji mu mnogo znači.- Svakako da je značajna uloga jer je dolazila iz okruženja koje poznajem, ali kroz prizmu drugačijeg narativa. Priprema kao i svaka, uključivala je analizu lika, situacija, konsultacije s rediteljem, mnogo razmišljanja i karaktera. Suradnja s Danisom Tanovićem i Aidom Begić na seriji „Kotlina“ me je profesionalno i lično obogatila – naveo je Kustura.Pored glumačke karijere, Kustura je usmjeren i na rad s mladim ljudima, te ističe da ga takav vid angažmana uvijek vraća osnovama.- Njihova hrabrost, neiskvarenost i iskrena radoznalost me često podsjećaju zašto volim glumu. Istovremeno, učeći njih, mnogo toga naučim od njih – rekao je glumac.<h2>Balans nije lagan</h2>Zatim, ističe i da mladi moraju biti svjesni da je edukacija izuzetno bitna za glumca, jer sve što dođe preko noći, tako i prođe.- Gluma je maraton, ne jedna trka. Informacija je samo informacija, nije znanje. Površna prepoznatljivost ne može zamijeniti ozbiljan rad na sebi, na scenskom govoru, pokretu, glasu. Umjetnost traži vrijeme, strpljenje, traži cijelog čovjeka sa svim njegovim vrlinama i manama – kazao je Kustura.Pored pozorišnih uloga, tu su i filmske, a Kustura ističe da balans nije lagan, te da nerijetko ne zavisi od samog glumca.- Mnogi faktori utiču na to hoće li neko biti angažiran ili ne. Svaki segment nosi svoju vrijednost, svaki segment čini glumca glumcem. Pozorište je temelj i izvor. Tamo sam „kod kuće“, iako me u posljednje vrijeme više ima na filmu – što mi, moram priznati, prija – kazao je Kustura.<h2>Znanje i kvalitet </h2>Pored ostvarenja u domaćim produkcijama, Kustura je postigao i to da stane rame uz rame sa svjetskim glumcem Džerardom Batlerom (Gerard Butler).- To je iskustvo koje vas uvjeri da imamo znanje i kvalitet koji može stajati rame uz rame sa svjetskim standardima. Bilo mi je dragocjeno, ne samo kao profesionalni iskorak, već i kao potvrda da naš glas može i treba da se čuje globalno – istakao je Kustura.

Danas sam mnogo smireniji, zreliji i svjesniji. Umjetnost traži vrijeme, strpljenje, traži cijelog čovjeka

Kustura: Rad s mladima me vraća na osnov

Damir Kustura za "Dnevni avaz" o postignućima i novim ulogama: Gluma je maraton, ne jedna trka

Kamerni teatar 55 ovog ljeta donosi svoja najzapaženija scenska ostvarenja publici širom regiona. Tokom jula, ansambl ovog sarajevskog teatra gostuje na četiri značajna pozorišna festivala u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Hrvatskoj.Turneju otvara predstava „Ljubavnice“, nastala prema djelu nobelovke Elfriede Jelinek, u režiji Jovane Tomić, koja će biti izvedena 2. jula na 44 Pozorišnim/Kazališnim igrama u Jajcu, najstarijem bh. pozorišnom festivalu. U predstavi igraju: Dina Mušanović, Nadine Mičić, Anja Kraljević, Boris Ler i Enes Kozličić.Predstava „Blank“, prema knjizi Blank Feđe Štukna i u režiji Kokana Mladenovića, gostuje 9. jula na Festivalu mediteranskog teatra - Purgatorije u Tivtu, u okviru takmičarskog programa. Ovo savremeno i angažovano djelo prepoznato je kao jedno od relevantnijih regionalnih pozorišnih ostvarenja u protekloj sezoni. U predstavi igraju: Davor Golubović, Maja Izetbegović, Sabit Sejdinović, Dina Mušanović, Nadine Mičić, Senad Alihodžić, Amar Selimović, Enes Kozličić, Anja Kraljević, Alen Muratović, Merima Ovčina, Elma Juković, Sin Kurt, Feđa Štukan, Aldin Omerović, Ismar Žalica i Vedran Fajković.

Na festivalu Barski ljetopis, koji se ove godine održava po 36. put, publika će 24. jula imati priliku pogledati predstavu „Sjećaš li se Doli Bel“, nastalu prema scenariju Abdulaha Sidrana, takođe u režiji Kokana Mladenovića. Predstava je ostvarila veliki uspjeh kod publike i kritike, te osvojila brojne nagrade. U predstavi igraju: Emir Hadžihafizbegović, Gordana Boban, Tatjana Šojić, Feđa Štukan, Davor Golubović, Elma Juković, Muhamed Hadžović, Admir Glamočak, Sabit Sejdinović, Amar Selimović, Enes Kozličić i Muhammed Nadarević.Mjesec julske turneje zatvara novo gostovanje predstave „Ljubavnice“, 28. jula na renomiranom Zadarskom kazališnom ljetu, što dodatno potvrđuje uspjeh i regionalni odjek ovog ostvarenja. U predstavi igraju: Dina Mušanović, Nadine Mičić, Anja Kraljević, Boris Ler i Enes Kozličić.- Ovim gostovanjima Kamerni teatar 55 potvrđuje svoju poziciju jednog od vodećih teatara u regiji, koji kontinuirano njeguje umjetničku izvrsnost, regionalnu saradnju i prisutnost na najvažnijim festivalskim scenama - izjavili su iz Kamernog teatra 55.

Turneju otvara predstava „Ljubavnice“, nastala prema djelu nobelovke Elfriede Jelinek

Kamerni teatar 55 s četiri gostovanja na regionalnim festivalima tokom jula

U četvrtak je u bajkovitom ambijentu Vile Angiolina Hrvatskog muzeja turizma u Opatiji svečano otvorena multimedijalna izložba o kultnim Indexima.&nbsp;Nakon uspješne premijere u Sarajevu tokom 2023/24. godine kada je izložba prezentirana u Štrosmajerovoj ulici u okviru tradicionalne novogodišnje manifestacije "Muzikom kroz Štrosmajerovu", opatijsko izdanje obogaćeno je brojnim originalnim eksponatima i audio-vizuelnom građom.Otvorenju izložbe, pored brojnih zvanica iz kulturnog i javnog života Hrvatske i Bosne i Hercegovine prisustvovali su i članovi Indexa: Fadil Redžić, Ranko Rihtman, Nenad Neno Jurin, Slobodan Bobo Misaljević i Miroslav Šaranović. Izložbu je otvorio gradonačelnik Opatije Fernando Kirigin koji je prisutnima gostima poželio dobrodošlicu, zahvalivši se organizatorima izložbe Hrvatskom muzeju turizma na čelu sa ravnateljicom Natašom Ivančević, autorici projekta i izložbe Amini Abdičević, autorici postava i koncepta izložbe u Hrvatskom muzeju turizma Ladi Sega, saradnici na projektu, muzejskoj savjetnici Vesni Leiner i Ambasadi Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj.

Amina Abdičević za "Avaz" o izložbi posvećenoj "Indexima": Grupa koja zaslužuje trajno mjesto u kulturi

Gradonačelnik Opatije Fernando Kirigin izrazio je nadu da se ovaj kulturni događaj sjajno uklopio u opatijsku manifestaciju "Retro Opatija", te da vjeruje da je ovo tek početak uspješne saradnje i poveznice između dva grada Opatije i Sarajeva.Izložba će za sve zainteresirane posjetitelje biti dostupna za pogledati do 27. jula.

Otvorenju izložbe, pored brojnih zvanica iz kulturnog i javnog života Hrvatske i Bosne i Hercegovine prisustvovali su i članovi Indexa

U Opatiji svečano otvorena multimedijalna izložba "Indexi u svemu naj, naj, naj"

Na sceni Narodnog pozorišta večeras je premijerno izvedena spektakularna opera „Gallantry“ kompozitora Douglasa Moora, uz pratnju Sarajevske filharmonije kojom je dirigovao maestro Bakir Samardžić, u režiji Aleksandra Nikolića.Ovom premijerom Opera Narodnog pozorišta Sarajevo zaokružilo je trilogiju američkih kompozitora Gian Carla Menottija, Georgea Gershwina i Douglasa Moora.U predstavi su učestvovali Opera NPS, članovi Baleta NPS i Sarajevska filharmonija.U operi „Gallantry“ uloge su ostvarili: Jana Cvetković, Hana Salihović, Ermin Ašćerić, Erol Ramadanović te članovi baletnog ansambla Ivan Salonski, Jovana Milosavljević Lovrenović, Sabina Sokolović, Selma Štrbo, Nadža Pušilo, Til Čmančanin, Bulat Gareev i Goran Staniškovski.<h2>Kritika jednog društvenog modela</h2>- Gallantry je opera koja svjesno ulazi u jezik sapunice kako bi ga razoružala iznutra. U njenom jezgru je kritika jednog društvenog modela koji je ženama obećavao identitet kroz potrošnju, a zapravo ih pretvarao u potrošačice sopstvenih frustracija. Sapunice, proizvod sredine vijeka, bile su reklame sa radnjom. Snovi američkih domaćica o ljepoti, ljubavi i dostojanstvu bili su filtrirani kroz idealizovane junakinje koje su živjele tačno onako kako im reklame nalažu. U toj perverziji snova - gdje utjeha dolazi u obliku sapuna, voska i ruža - Gallantry nalazi svoj ironični ton. I upravo zato je opera: jer zna da podigne kič na pijedestal samo da bi ga oborila. Kada opera imitira sapunicu, a sapunica je već imitacija života, nastaje dvostruka refleksija. Gallantry koristi ovu dvostruku distancu da bi precizno secirala jedno doba: Ameriku 1950-ih, kada su žene bile zatvorene u domu, zatrpane poslovima i usmjerene ka nedostižnom idealu ženstvenosti. Televizija im je davala eskapizam, ali pod uslovom da ostanu taoci reklama. Savršena žena iz sapunice nije postojala, ali proizvodi koje je koristila - sapuni, voskovi, kreme - bili su stvarni. Ova opera nas poziva da slušamo, ali i da gledamo pažljivo: u svetu u kojem je i ljubav samo reklama, šta ostaje autentično - zapisao je reditelj Aleksandar NikolićU sklopu premijernog izvođenja opere „Gallantry“ izvedena je opera buffa „Telefon“ kompozitora Gian Carla Menottija, u režiji Aleksandra Nikolića uz pratnju Sarajevske filharmonije kojom je dirigovao maestro Bakir Samardžić te broadwayska jazz opera „Blue Monday“ kompozitora Georgea Gershwina, u režiji Aleksandra Nikolića, uz pratnju Sarajevske filharmonije kojom je dirigovao maestro Bakir Samardžić.U naslovnim ulogama u operi „Telefon“ slušali smo Aidu Čorbadžić i Erola Ramadanović, te uživali u igri članova baletnog ansambla Narodnog pozorišta Sarajevo. Scenografiju potpisuje Josip Lovrenović, kostimska rješenja uradila je Ata Omerbašić, a koreografiju Aleksandar Ilić.U jazz operi „Blue Monday“ uloge su ostvarili: Ileš Bečei, Melisa Hajrulahović -Tomić, Tomislav Perić, Siniša Markanović, Nedim Bašić, Adis Ismić, Željka Katavić Pilj, Dorijan Marić i članovi baletnog ansambla NPS. Koreografkinja je Belma Čečo Bakrač, scenograf Josip Lovrenović, kostimografkinja Senka Ranosavljević, dizajner svjetla Moamer Šaković.<h2>Prvo reprizno izvođenje</h2>Prvo reprizno izvođenje je u ponedjeljak, 30. juna sa početkom u 19:30 sati.Ulaznice za predstave u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo mogu se kupiti online putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta, saopćeno je iz NPS.&nbsp;

U predstavi su učestvovali Opera NPS, članovi Baleta NPS i Sarajevska filharmonija

Opera "Gallantry" premijerno izvedena u Narodnom pozorištu Sarajevo, prva repriza u ponedjeljak

Vesna Dedić, jedna od najprepoznatljivijih novinarki i spisateljica s prostora bivše Jugoslavije, već decenijama zrači dostojanstvom, elokvencijom i nepokolebljivim profesionalizmom.Za „Dnevni avaz“ otvoreno je govorila o stanju u novinarstvu, ličnim granicama, majčinstvu, ali i o novom rukopisu koji sprema za jesen.<h2>Velike razlike</h2> Godinama ste prepoznatljivo lice domaćeg novinarstva. Kako danas gledate na početke karijere i koliko se novinarstvo promijenilo od tada?- Svijet se promijenio, pa samim tim i novinarstvo. Nisam nostalgična i rijetko spominjem vrijednosti na kojima sam odrastala kao novinarka, osim kada se krše osnovna pravila zanata, kodeksa časti i pismenosti. Tačno je da je na prostorima bivše Jugoslavije, zemlje u čijem sam sistemu odrastala i učila, bilo više pismenih ljudi, pa su samim tim i novinari imali veću odgovornost i bili kreativniji. Danas se niko ne stidi „copy-paste“ manira, a u vrijeme kada sam ja počinjala, to je bila sramota. Ogromna je razlika i u činjenici da je čak i devedesetih bio manji utjecaj podobnih novinara i marioneta raznih centara moći nego danas, kada je riječ „čast“ gotovo potpuno izgnana iz redakcija.Emisija „Balkanskom ulicom“ ostavila je dubok trag na regionalnoj sceni. Postoji li intervju koji je posebno obilježio Vas lično?- Sigurna sam da ni ja ni moje dijete ne bismo bili isti da na mojoj duši nisu ostavili trag svi sagovornici iz „Balkanske ulice“. Imati privilegiju da jednom sedmično kući poneseš bar jednu mudru rečenicu ili novi ugao gledanja – to je dar s neba. Ne mogu izdvojiti jedan intervju jer od preko hiljadu razgovora, svaki mi je nešto značio. Važnije mi je da su moji gledaoci imali svoje omiljene „Balkanske ulice“ koje su ih inspirisale, tješile i koje su poželjeli gledati više puta.Vaši romani se često bave jakim ženskim likovima, ljubavima i prelomnim životnim trenucima. Koliko toga dolazi iz ličnog iskustva, a koliko iz empatije prema tuđim pričama?- Svi moji romani su u isto vrijeme i melodrame i sage i društvene hronike. Svaki započinjem kao da se pripremam za novinarsko istraživanje – sa mnogo zapisa i ispovijesti ljudi koji su mi povjerili svoje životne priče. U posljednjoj verziji romana svojim junacima poklonim ono što se nagomilalo na mojoj duši.Najavili ste da uskoro objavljujete nešto što nije ni roman ni autobiografija. Možete li nam otkriti o čemu je riječ i šta publika može očekivati?- Čudo je kako na pohvale čitateljki reagujem kao zaljubljena tinejdžerka! Kad sam shvatila da je roman „Prvi i posljednji pogled“ postao bestseler za svega nekoliko dana, poželjela sam da ih obradujem već za Sajam knjige u oktobru. Pišem nešto što nosi radni naziv „Emotivni kuvar“. U četiri poglavlja opisujem vrijeme, ljude i jela mog djetinjstva, zatim Lenkinog odrastanja, recepte za večere i doručke koje sam spremala muškarcima koje sam voljela, te jela koje su junakinje mojih romana spremale svojoj djeci i partnerima. Bit će to emotivno putovanje kroz atmosferu i mirise kuhinje jedne prosječne porodice bivše Jugoslavije, devedesetih i početka novog vijeka. Uživam dok pišem i vjerujem da će koristiti mnogim mladim ženama i mamama.<h2>Granica je bitna</h2>Kao neko ko piše o emocijama i intimi, gdje povlačite granicu između privatnog i javnog u vlastitom životu?- Odgovaram na sva pitanja za koja pretpostavljam da moji odgovori mogu koristiti mladim čitateljkama i gledateljkama. Što se tiče ljudi koji čine moj život, a nisu javne ličnosti – tu sam puna obzira. Na prvom mjestu je Lenka, koja još od osnovne škole ne želi biti dio javnosti i klonila se fotoreportera čak i na promocijama mojih romana. Moja porodica, prijatelji i muškarci koje sam voljela nisu javne ličnosti i ne želim ih izlagati medijima, posebno danas kad se sve lako izvrne i završiš u mulju – ni kriv, ni dužan.

Vaša kćerka Lenka danas je odrasla žena – kako biste opisali vaš odnos i koliko Vas je majčinstvo oblikovalo?- Svako majčinstvo je posebno. Dopustila sam da, koliko sam ja uticala na razvoj njene ličnosti, toliko i ona oblikuje mene – i kao osobu, i kao autoricu. Poklonila sam joj slobodu, povjerenje i podršku, a ona meni hiljadu razloga da budem bolja. Danas živim osjećaj slatkog ponosa što je izrasla u pametnu, uspješnu, voljenu djevojku koja zna biti oslonac sebi i drugima.<h2>Lakši put</h2>U eri senzacionalizma, Vi ste ostali dosljedni dubljem i suptilnijem pristupu. Je li to danas teži put?- U odnosu na moj karakter i senzibilitet – izabrala sam lakši put. Teže bi mi bilo da sam skretala sa njega radi bržeg sticanja kvadrata, funkcija ili povlastica. Radim kako prija mojoj duši. Umijem ja i drugačije, ali neću. Imala sam Lenkinu podršku kada je trebalo platiti cijenu tog izbora i armiju gledalaca i čitatelja koji su me nosili.Kako izgleda vaš stvaralački proces – gdje i kada pišete i šta Vas pokreće?- Beskrajno sam zahvalna što živim od onoga što volim. Kao novinarka pratim društvene fenomene, biram temu, razgovaram s desetinama ljudi i onda se povučem – najčešće zimi u Pržno. Nakon hiljada sati samoće, rodi se roman. Pokreće me zanos koji imam dok stvaram i ljubav čitateljki koje mi šalju podvučene stranice.Šta biste poručili mladim ženama koje ulaze u svijet novinarstva ili književnosti, a osjećaju da nemaju prostora za izražavanje?- Nemojte koračati putevima moje generacije. Iskoristite moć društvenih mreža da pokažete svoje talente. One nisu samo za pokazivanje struka, već i znanja. Budite kreativne – pažnja i uspjeh dođu kad ste iskrene i istrajne.

Pokreće me zanos koji imam dok stvaram i ljubav čitateljki koje mi šalju podvučene stranice, kazala je

Dedić: Svijet se promijenio, pa samim tim i novinarstvo

Kultura na ulice: Premijera baletnog spektakla na trgu Susan Sontag

"Sociologija genocida" povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici

Izložba "Rođeni poslije…" mladog fotografa iz Srebrenice Ahmedina Đozića otvorena u Europe House

Režiser Marko Misirača za „Avaz“ o „Konačarima“: Igranje na festivalu u Jajcu ima posebnu simboliku

Predstava "Ljubavnice" 2. jula na 44. Pozorišnim-Kazališnim igrama u Jajcu

Mostar Sevdah Reunion otvorio 29. Baščaršijske noć

Izložba koja budi sjećanja: Sonja Radan otkriva žensku otpornost, kroz umjetnost

Otvorena izložba "Imami šehidi – žrtve genocida u Srebrenici" u BKC-u Tuzla

Umro novinar, književnik i glumac Renato Baretić

Domagoj Zelenika za "Avaz" o novom romanu: Pisanje nije posao, za mene je nešto svetije od toga

Predstava "Konačari" u konkurenciji za prestižne nagrade na Pozorišnim igrama BiH

Damir Kustura za "Dnevni avaz" o postignućima i novim ulogama: Gluma je maraton, ne jedna trka

Kamerni teatar 55 s četiri gostovanja na regionalnim festivalima tokom jula

U Opatiji svečano otvorena multimedijalna izložba "Indexi u svemu naj, naj, naj"

Opera "Gallantry" premijerno izvedena u Narodnom pozorištu Sarajevo, prva repriza u ponedjeljak

Vesna Dedić za "Avaz": Birala sam dušu, a ne kvadrate i funkcije

Kultura

Kultura na ulice: Premijera baletnog spektakla na trgu Susan Sontag

"Sociologija genocida" povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici

Izložba "Rođeni poslije…" mladog fotografa iz Srebrenice Ahmedina Đozića otvorena u Europe House

Režiser Marko Misirača za „Avaz“ o „Konačarima“: Igranje na festivalu u Jajcu ima posebnu simboliku

Predstava "Ljubavnice" 2. jula na 44. Pozorišnim-Kazališnim igrama u Jajcu

Mostar Sevdah Reunion otvorio 29. Baščaršijske noć

Izložba koja budi sjećanja: Sonja Radan otkriva žensku otpornost, kroz umjetnost

Otvorena izložba "Imami šehidi – žrtve genocida u Srebrenici" u BKC-u Tuzla

Umro novinar, književnik i glumac Renato Baretić

Domagoj Zelenika za "Avaz" o novom romanu: Pisanje nije posao, za mene je nešto svetije od toga

Predstava "Konačari" u konkurenciji za prestižne nagrade na Pozorišnim igrama BiH

Damir Kustura za "Dnevni avaz" o postignućima i novim ulogama: Gluma je maraton, ne jedna trka

Kamerni teatar 55 s četiri gostovanja na regionalnim festivalima tokom jula

U Opatiji svečano otvorena multimedijalna izložba "Indexi u svemu naj, naj, naj"

Opera "Gallantry" premijerno izvedena u Narodnom pozorištu Sarajevo, prva repriza u ponedjeljak

Vesna Dedić za "Avaz": Birala sam dušu, a ne kvadrate i funkcije