Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da se pridruži tijelu koje je nazvao "Odbor za mir", potvrđeno je <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/trump-pozvao-plenkovica-u-odbor-za-mir/2751824.aspx?index_ref=naslovnica_izdvojeno_d">Indexu </a>iz Vlade Hrvatske.Prema dosad dostupnim informacijama, pozive su dobili i pojedini evropski lideri, među njima predsjednik Francuske Emanuel Makron, ruski predsjednik Vladimir Putin, kao i kineski predsjednik Si Đinping. Iz regiona je poziv, kako je jučer potvrdila slovenska vlada, upućen i slovenskom premijeru Robertu Golobu.

Tramp pozvao slovenskog premijera u Odbor za mir

Iz Banskih dvora zasad nisu odgovorili Bijeloj kući. - Razmotrit ćemo poziv - poručili su iz Vlade Hrvatske za Index.Tijelo koje je Tramp nazvao "Odbor za mir" prvobitno je zamišljeno kao mehanizam za nadzor obnove Pojasa Gaze. Međutim, nacrt njegove "povelje" otkriva znatno širi mandat, koji prevazilazi pitanje palestinske teritorije i odnosi se na doprinos rješavanju oružanih sukoba širom svijeta. Zbog toga se sve češće postavlja pitanje da li bi ovaj organ mogao predstavljati svojevrsnu alternativu Ujedinjenim narodima.

Putin pozvan da se pridruži Trampovom "Odboru za mir" zaduženom za obnovu Gaze: Da li će pristati?

Prema "povelji" u koju je uvid imao AFP, države koje žele trajno mjesto u ovom tijelu morale bi platiti "milijardu dolara u gotovini". Članstvo u "Odboru za mir" traje tri godine, ali postoji mogućnost da se već u prvoj godini osigura trajno mjesto, uz uplatu navedene sume. Dokument također Trampu daje široka ovlaštenja u radu ovog tijela.Brojni strani čelnici, uključujući i ruskog predsjednika Vladimira Putina, već su primili pozivnice za pridruživanje novom Trampovom tijelu, kojim bi predsjedavao lično američki predsjednik. Ipak, zasad niko od pozvanih nije javno potvrdio hoće li prihvatiti poziv.

Prema "povelji" u koju je uvid imao AFP, države koje žele trajno mjesto u ovom tijelu morale bi platiti "milijardu dolara u gotovini"

Tramp pozvao Plenkovića u "Odbor za mir", trajno članstvo košta milijardu dolara

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Davosa, gdje je danas zvanično otvoren 56. sastanak Svjetskog ekonomskog foruma.- Danas smo već imali važne razgovore sa ekonomskim liderima - rekao je Vučić na početku, dodajući da slijedi i sastanak sa velikom američkom kompanijom.- Znate da smo obećali leteći taksi, polako te stvari privodimo kraju - nagovijestio je.On se osvrnuo i na govor Ursule fon der Lajen.- Iz njenog govora je jasno da je takozvani politički razvod Amerike i EU trajan. Dva puta je ponovila želju za uspostavljanje pune političke i ekonomske nezavisnosti Evropske unije - istakao je Vučić.

Rekla je, dodao je, i da su američke sankcije velika greška i da slijedi ujedinjen odgovor EU. Vučić je istakao da očekuje i snažan odgovor Trampa sutra.- Mnogo je problema, svijet ide u ludom smjeru. Moramo da sačuvamo mir i brzo rastuću ekonomiju. Krenuli smo da radimo na ekonomskom planu Srbije do 2035. godine - najavio je.- Sve ovo ne ide u dobrom smjeru za cijli svijet. Ne možemo da se pravimo da smo mimo svijeta. Ostaje nam da vidimo šta ćemo i kako. Ono što vidim, Evropa će ići snažno, ali ne verujem da će vojnim snagama da brani Grenland - rekao je.

On se osvrnuo i na govor Ursule fon der Lajen

Vučić iz Davosa: Očekujem snažan odgovor Trampa

Hrvatska pod Vladom Andreja Plenkovića ne vodi politiku koja radi za hrvatske nacionalne interese, sigurnost jedne države nije samo vojna, nego i u proizvodnji hrane, poručili su u utorak zastupnici Mosta problematizirajući potpisani sporazum o hrani između EU i država Mercosura. <h2>Trgovinski sporazum&nbsp;</h2>- Ovaj sporazum ima svojih pozitivnih strana, posebno za određene zemlje EU, ali što Hrvatska dobiva? Moći ćemo izvoziti automobile, kemikalije, strojeve, dakle stvari koje uopće ne proizvodimo, a zauzvrat ćemo dobiti jeftine poljoprivredne proizvode iz Južne Amerike u kojoj se koriste i hormoni rasta i pesticidi - upozorio je predsjednik Mosta Nikola Grmoja na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru. Naglasio je da će trgovinski sporazum između EU i država Mercosura - Brazila, Argentine, Paragvaja, Urugvaja - narušiti ionako već težak položaj hrvatskih poljoprivrednika i stočara te Vladu optužio zbog provođenja politika koja idu na štetu hrvatskih nacionalnih interesa. Radi se o najvećem trgovinskom ugovoru koji je EU postigla nakon 25 godina pregovora, žestoko osporavanom u Europi, a koji mora dobiti suglasnost Europskog parlamenta. <h2>Nacionalni interesi&nbsp;</h2>- Hrvatska pod ovom vladom Andreja Plenkovića ne vodi politiku koja radi za hrvatske nacionalne interese. To smo vidjeli na čitavom nizu primjera, a sad imamo i ovaj sporazum. Ako već ova Vlada ne štiti hrvatske nacionalne interese, ako nije glas hrvatskih poljoprivrednika i stočara u EU, to će biti Most i pozivamo Vladu da promijeni svoj stav i da ne gleda što kažu velike države članice nego da slijedi hrvatske nacionalne interese - poručio je Grmoja.Njegov stranački kolega Marin Miletić naveo je da su protiv ovog sporazuma glasale Francuska, Poljska, Austrija, Mađarska, Irska, Belgija dok Plenković "patetičnim pamfletima pravda svoje globalističke politike". - Ovime se omogućuje da se iz Južne Amerike u EU uvozi meso, šećer, etanol, žitarice i slični proizvodi bez carina. Uvozit ćemo iz Brazila kokoši koje su genetski odabrane, pune aditiva. Sigurnost jedne države nije samo vojna nego itekako i energetska i u proizvodnji hrane, politika o hrani bi trebala biti suverenistička, a ne podanička kakvu vodi Andrej Plenković - rekao je.

 Hrvatska pod ovom vladom Andreja Plenkovića ne vodi politiku koja radi za hrvatske nacionalne interese,poručio je Grmoja

Most: Plenkovićeva vlada ne vodi politiku koja radi za hrvatske nacionalne interese

Crna Gora, kao najnaprednija kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, usklađuje svoju vanjsku politiku sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije te tako poštuje i pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Kraljevine Danske, priopćio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.- Skoro svakodnevno svjedočimo suprotstavljenim stajalištima Sjedinjenih Američkih Država i zemalja Europske unije, naročito u vezi s statusom Grenlanda. Nesumnjivo je da se radi o jednom od najvećih izazova s kojima se NATO savez suočio od svog osnivanja, prvenstveno zbog njegovog unutarnjeg karaktera - napisao je MIlatović na društvenoj mreži X.Istodobno Crna Gora podržava nastavak dijaloga i pronalaženje održivih rješenja među NATO saveznicima, s ciljem da Arktik ostane prostor stabilnosti i suradnje. To je od suštinskog značaja za kredibilitet i snagu Alijanse, čija je punopravna članica i Crna Gora već skoro deset godina, kazao je Milatović.

Haos u Crnoj Gori: Građani se oglušili na upozorenja policije, potpuno paralisan saobraćaj

Prema njegovim riječima, regionalna suradnja temelj je crnogorske vanjske politike i brojna događanja u svijetu još jednom su pokazala nemjerljivu važnost dobrosusjedskih odnosa za stabilnost i prosperitet jedne zemlje.Milatović je istaknuo kako očekuje da crnogorska vlada zauzme jasna i dosljedna stajališta o ovom i drugim važnim geopolitičkim pitanjima.

Skoro svakodnevno svjedočimo suprotstavljenim stajalištima Sjedinjenih Američkih Država i zemalja Europske unije, napisao je Milatović

Milatović: Crna Gora poštuje odluku građana Grenlanda da bude dio Kraljevine Danske

Premijer Hrvatske Andrej Plenković smatra da će dogovor između MOL-a i Gazpromnjefta o kupoprodaji većinskog udjela Naftne industrije Srbije (NIS) u neposrednoj budućnosti za Jadranski naftovod (JANAF) biti dobar, dodavši kako će Hrvatska s predstavnicima MOL-a razgovarati kako bi se osiguralo da rafinerija u Rijeci i dalje radi.- Dogovor između MOL-a i Gazpromnjefta oko NIS-a utjecat će na Janaf u neposrednoj budućnosti jako dobro - rekao je.Napomenuo je da se NIS, koji ima rafineriju u Pančevu u Srbiji, naša na listi američkih sankcija zbog ruskog udjela u vlasništvu.- Putem Janafa rafinerija u Pančevu dobiva više od 90 posto sirove nafte, koja tankerima dolazi u Omišalj, onda ide u naftovod i dolazi u Srbiju, gdje se prerađuje. Mi smo uspijevali zajedno s našim partnerima, dakle ne samo kompanija JANAF i hrvatska Vlada, nego u razgovorima s predstavnicima NIS-a, pa posebno i s predstavnicima Vlade Srbije, i s akterima koji su nas predstavljali u Vašingtonu, odgađati provedbu tog paketa sankcija do početka listopada. Međutim onda je ta giljotina pala - kazao je Plenković.Istaknuo je i da je Srbija znala za tu temu godinama te da su imali vrlo jasnu sugestiju da promijene strukturu vlasništva, prenosi agencija HINA.- Trenutkom izlaska iz režima sankacija, automatski se odobrava i transport neruske nafte putem JANAF-a u Srbiju, što znači da će JANAF na taj način postojeće ugovore konzumirati i transportirati naftu. To je ono što je dobro, što će biti u budućnosti, teško je u ovome trenutku reći - zaključio je.

Plenković: Hrvatska nema skrivenu agendu u BiH, izmjene Izbornog zakona bi ojačale povjerenje

Na pitanje novinara može li širenje MOL-a na srbijansko tržište utjecati na riječku rafineriju, koja je u vlasništvu INA-e, a u kojoj je većinski vlasnik također MOL, Plenković je rekao da je to "stvar o kojoj će se u budućnosti razgovarati".

Putem Janafa rafinerija u Pančevu dobiva više od 90 posto sirove nafte, koja tankerima dolazi u Omišalj, onda ide u naftovod i dolazi u Srbiju

Plenković zadovoljan vijestima iz Srbije: Prodaja NIS-a dobra za JANAF

Stanari u Podgorici pripremaju peticiju koju će predati policiji i tužilaštvu a kojom traže da državni organi učine sve što mogu da ih zaštite od Podgoričanina, koji je krajem prošle godine ušao u stan u kome su bile dvije ženske osobe, i nožem povrijedio jednu od njih u predjelu vitalnih organa.Oni su naveli da se već godinama osjećaju ugroženo zbog ponašanja tog lica, koje je, kako tvrde, više puta osuđivano zbog težih krivičnih djela.<h2>Nasilničko ponašanje</h2>Posebno su šokirani odlukom Višeg tužilaštva u Podgorici, da napad koji se desio 24. decembra prošle godine, ne kvalifikuje kao pokušaj ubistva, već kao nasilničko ponašanje. Navode da je predmet potom upućen na Osnovno državno tužilaštvo (ODT).- Iako je nožem nanio povrede u predjelu vitalnih organa, jednoj ženi, i oborio je na pod, za tužilaštvo to nije bilo dovoljno da mu na teret stavi ništa više od nasilničkog ponašanja. Posebno ističemo da je on kod sebe imao dva noža, i prijetio je da će da pobije cijelu porodicu - saopštili su stanari zgrade u Bloku V.Druga žena, koja je bila u stanu na trgu Nikole Kovačevića, kako je saopšteno, od pretrpljenog šoka dobila je amneziju, što je dokumentovano od strane ljekara.Iz Uprave policije za RTCG saopštili su da im je događaj prijavljen, i da su odradili sve što mogu, i postupali maksimalno u skladu sa zakonom.Za sva dalja pitanja, kako su pojasnili, adresa je Tužilaštvo.Međutim, iz podgoričkog tužilaštva nijesu odgovorili na naša pitanja povodom ovog događaja, iako su poslata u petak.Stanari kažu da imaju sve podatke o tome zbog čega je ovo lice ranije osuđivano, i da su zgroženi jer se ne reaguje na njihove apele.<h2>Prikupljanje potpisa za peticiju</h2>U toku je prikupljanje potpisa za peticiju koja će biti predata policiji i tužilaštvu.- Ukoliko ništa ne urodi plodom, mi spremamo protest, kako bi iskazali naše nezadovoljstvo, jer je očigledno da nijesmo zaštićeni, i ne osjećamo se slobodno i bezbjedno u našim stanovima -&nbsp; kažu stanari zgrade koji su se obratili našoj redakciji.Navode da prostora ima da adekvatnije reaguje i Centar za socijalni rad.Kažu da su policiji više puta saopštavali da se osjećaju ugroženo, i da su predali dokaze da to lice šeta naoružano.- Nevjerovatno je da se ovo dešava u Crnoj Gori, koja bi uskoro trebala da zatvori pregovore sa EU -&nbsp; navode stanari.Kažu da su muke sa kojima se suočavaju "javna tajna" u Podgorici, što dodatno nameće odgovornost policiji i tužilaštvu da adekvatno reaguju.

Posebno ističemo da je on kod sebe imao dva noža, i prijetio je da će da pobije cijelu porodicu, saopštili su stanari zgrade u Bloku V.

Podgorica: Građani traže svoju zaštitu

Podgorica: Građani spremaju proteste, traže svoju zaštitu

Poljoprivredne organizacije Slovenije sastat će se s ministricom poljoprivrede Matejom Čalušić o temi mjera zaštite slovenskih poljoprivrednika i potrošača u okviru trgovinskog sporazuma između EU i Mercosura.Dok ne postoje jasne garancije o zaštitnim mjerama, poljoprivrednici se protive sporazumu.Slovenska poljoprivredna i šumarska komora (KGZS) prošle je sedmice pozvala ministricu poljoprivrede Mateju Čalušić na sastanak o sporazumu između EU i Mercosura.Kako je objasnio predsjednik komore Jože Podgoršek, ključni je zahtjev pronaći mjere zaštite ili u okviru sporazuma ili kroz nacionalne mjere.KGZS je uvjeren da je sporazum s blokom Mercosur štetan ne samo za poljoprivrednike, već i za slovenske i evropske potrošače. Poljoprivrednici se boje da će sporazum preplaviti evropsko tržište jeftinim poljoprivrednim proizvodima iz Južne Amerike, gdje su proizvodnja i stočarstvo znatno manje regulirani, te da bi ih to učinilo cjenovno nekonkurentnima.Slovenski sindikat poljoprivrednika stoga zahtijeva da vlada i ministrica poljoprivrede, poput francuske vlade, zabrane uvoz poljoprivrednih proizvoda navedenih u sporazumu i koji sadrže ostatke tvari zabranjenih u EU kako bi zaštitili poljoprivrednike i potrošače, izvijestio je Radio Slovenija.- Vjerujem da je i premalo inspekcijskih službi koje bi to pratile i naravno da ne vjerujemo kvotama koje se sada spominju. Stoga želimo jasna jamstva vlade o tome kako će poduzeti mjere i što će učiniti. Zahtijevamo da izradi nacionalni program o tome kako zaštititi slovenske poljoprivrednike, rekao je za Radio Slovenija predsjednik sindikata Anton Medved.Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i prehrane naglašava da je svjesno zabrinutosti poljoprivrednika oko sporazuma. Stoga najavljuju da će pomno pratiti njegovu provedbu i, u slučaju rizika za slovensku poljoprivredu, zahtijevati djelovanje i koristiti sve dostupne zaštitne mehanizme.Ministrica poljoprivrede Mateja Čalušić naglašava da domaći i uvozni proizvodi na europskom tržištu moraju ispunjavati iste standarde.- Apsolutno ćemo o tome razgovarati na sastanku. S jedne strane, moramo biti svjesni da to može donijeti i dodatnu administraciju i opterećenja. Ali kao što sam već mnogo puta rekla, u jačanju lokalnih i regionalnih poljoprivredno-prehrambenih lanaca, o čemu raspravljamo kroz Viziju 2040, vidimo priliku za jačanje ekonomskog položaja slovenskih poljoprivrednika kroz suradnju u poljoprivredno-prehrambenom lancu, rekla je.Trgovinski sporazum, koji su predstavnici EU i južnoameričkog trgovinskog bloka Mercosur potpisali u subotu u Paragvaju, stupit će na snagu kada ga odobri Evropski parlament i kada zemlje Mercosura završe svoje interne postupke, iako postoji mogućnost da bi se mogao provesti i prije toga.Sporazum o partnerstvu EU-Mercosur stupit će na snagu tek nakon što ga ratificiraju sve države članice EU u skladu s nacionalnim postupcima.

Slovenski sindikat poljoprivrednika zahtijeva da vlada i ministrica poljoprivrede, poput francuske vlade, zabrane uvoz poljoprivrednih proizvoda 


Poljoprivrednici iz Slovenije traže zaštitu: Preplavit će nas loši i jeftini proizvodi iz Južne Amerike

U općini Gornji Petrovci u Sloveniji održani su dopunski izbori za načelnika nakon što je dugogodišnji načelnik Franc Šlihthuber bio prisiljen dati ostavku zbog pravomoćne presude.&nbsp;Milan Horvat je dobio najviše glasova, te drugog kruga neće biti.Tačno 1.710 birača s pravom glasa biralo je između tri kandidata na 14 biračkih mjesta: Mirjane Časar, Milana Horvata i Ernesta Kerčmara.Milan Horvat, odvjetnik i penzionisani policajac koji se kandidirao uz podršku grupe birača, u prvom krugu je osvojio 50,84% glasova i time postao novi načelnik.Mirjana Časar, diplomirana ekonomistica i bankarska službenica iz Adrijanaca, koju je kandidovala stranka NSi, dobila je 25,5% glasova, dok je sadašnji zamjenik načelnika Ervin Kerčmar, penzioner i kandidat Pokreta za slobodu, osvojio 23,46%.<h2>Izlaznost birača bila je 62,9%.</h2>Ovi lokalni izbori možda ne bi bili posebno zanimljivi da ne kriju nekoliko važnih detalja.Naime, u Gornjim Petrovcima dopunski izbori su održani jer je bivši načelnik Franc Šlihthuber u decembru 2024. osuđen na 14 mjeseci zatvora zbog davanja prednosti vjerovnicima. U oktobru je Općinsko vijeće donijelo odluku o prestanku njegovog mandata.Novoizabrani Horvat je tek drugi načelnik općine Gornji Petrovci. Šlihthuber je vodio općinu gotovo osam mandata, odnosno 31 godinu, od osnivanja samostalne općine.<h2>Upoznat će se sa stanjem u općini&nbsp;</h2>Nakon objave rezultata, Horvat je rekao da ga je pobjeda u prvom krugu iznenadila.– Ugodno sam iznenađen, nisam očekivao takav ishod. Računao sam na drugi krug, ali sam zadovoljan što su birači prepoznali potrebu za promjenama u općini – rekao je.Nakon preuzimanja dužnosti, prvo će se upoznati sa stanjem u općini. Prvi cilj mu je sanacija općine.– Volio bih da se uhvatimo u koštac s onim što nas najviše muči i pokušamo sanirati općinu. Barem da napravimo potrebne pripreme za sanaciju. Ako to ne učinimo, ova općina ne može opstati – uvjeren je.

Milan Horvat, koji se kandidirao uz podršku grupe birača, u prvom krugu je osvojio 50,84% glasova i time postao novi načelnik

Načelnik u bh. susjedstvu vladao 31 godinu u osam mandata 

Na hrvatskoj državnoj cesti D-512 Makarska-Vrgorac, na predjelu Stupica, počeli su radovi na sanaciji zbog učestalih i opasnih odrona koji ugrožavaju sigurnost prometa.Riječ je o jednoj od najproblematičnijih dionica ove saobraćajnice, gdje se zbog obilnih oborina i nestabilnog terena kamene gromade obrušavaju na kolnik, a saobraćajnica je nekoliko puta bila zatvarana.Najveći odron kamena na predjelu Stupica dogodio se 24. listopada 2010. kada se stijena od nekoliko stotina tona obrušila na kolnik i potpuno zatvorila promet na dionici Makarska-Vrgorac do srpnja 2011, podsjeća Hina.Sanacija koju izvode Hrvatske ceste, uključuje uklanjanje nestabilnih stijena, čišćenje pokosa i postavljanje zaštitnih mreža, radi sprječavanja budućih odrona.Radovi bi trebali trajati oko četiri mjeseca, te se očekuje puštanje ceste u promet prije početka turističke sezone.

Najveći odron kamena na predjelu Stupica dogodio se 24. listopada 2010. kada se stijena od nekoliko stotina tona obrušila na kolnik 

Zbog učestalih odrona, počeli radovi na sanaciji ceste Makarska-Vrgorac

Ministarstvo evropskih poslova Crne Gore saopćilo je kako ova zemlja očekuje još 55 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije za zapadni Balkan.- Vlada Crne Gore usvojila je treći polugodišnji izvještaj u okviru Instrumenta EU-a za reforme i rast, koje je pripremilo Ministarstvo evropskih poslova, u suradnji s Ministarstvom financija i drugim nadležnim institucijama - stoji u saopćenju.Izvještaji su pripremljeni radi praćenja provedbe Agende reformi Crne Gore za razdoblje 2024.-2027., koja je ključni operativni mehanizam Plana rasta Evropske unije za zapadni Balkan.- Ako Evropska komisija potvrdi dostavljenu procjenu, Crnoj Gori će za poduzete korake biti odobreno dodatnih 59 milijuna eura, proporcionalno smanjenih za 7 posto, koji su Crnoj Gori dodijeljeni u obliku predfinanciranja tokom maja 2025. godine. To bi bio značajan financijski i reformski korak naprijed unutar Plana rasta - navodi se u saopćenju.Iz Vijeća EU-a saopćeno je kako je glavni cilj Plana rasta podržati usklađivanje zemalja zapadnog Balkana s vrijednostima, zakonima, pravilima, standardima, politikama i praksama EU-a kako bi jednoga dana postale dio evropske porodice.Podsjetimo, Bosna i Hercegovina izgubila je ogromna financijska sredstva zbog neusvajanja Plana rasta, a blokade na europskom putu i dalje traju.

Ako Evropska komisija potvrdi dostavljenu procjenu, Crnoj Gori će za poduzete korake biti odobreno dodatnih 59 milijuna eura

Dok u BiH traju blokade evropskog puta, Crnoj Gori stižu desetine miliona iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan

Rukometaši reprezentacije Hrvatske izazvali su skandal na prvoj utakmici Evropskog prvenstva u švedskom gradu Malme u subotu uveče, kada je na njihov zahtjev sa razglasa puštena pjesma hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona, koji je zbog promocije neonacizma i ustvaštva zabranjen u više evropskih zemalja, piše švedski list Aftonbladet.<h2>Neće se ponoviti</h2>U odgovoru za ovaj list, iz Evropske rukometne federacije (EHF) su rekli da je Hrvatska reprezentacija zahtjevala da organizator pusti Thompsonovu pjesmu i dodali da "čine sve da se to ne ponovi"."Na dan utakmice, hrvatska delegacija je više puta tražila da se pjesma pusti - i zahtjev je svaki put odbijen. Činjenica da je na kraju puštena je za žaljenje i nije trebalo da se dogodi. Pjesma uopšte ne predstavlja vrijednosti za koje se ovo prvenstvo zalaže“, naveli su iz EHF.Dodali su da Thompsonova pjesma "Ako ne znaš što je bilo" nikada nije bila uključena u originalnu plejlistu za utakmicu i da su sve pjesme na plejlistama za sve mečeve prije početka prvenstva pregledali tim za zabavu i EHF.Aftonbladet navodi i da je nakon utakmice u kojoj je Hrvatska pobijedila Gruziju "nekoliko gledalaca reagovalo" zbog puštanja sporne pjesme.<h2>Zabrana koncerata</h2>Thompsonovi koncerti su proteklih godina bili zabranjeni ili otkazani između ostalih u Nizozemskoj, Njemačkoj, Švajcarskoj i Sloveniji, državama u kojima se ovaj izvođač opisuje kao promoter neonacizma i ustaštva.Thompson je prethodne dvije večeri na koncertima u Splitu ponovo sa posjetiocima uzvikivao "za dom spremni", a na repertoroaru ponovo je bila najspornija pjesma "Bojna Čavoglave", koja počinje ovim ustaškim pokličem.Nakon masovnog koncerta u ljeto prošle godine na zagrebačkom Hipodronu, kada je glavni hrvatski grad bio tokom tri dana pretvoren u "prijestonicu ustaštva", gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević je zabranio održavanje drugog Thompsonovog koncerta u Areni, a Gradska skupština je odlučila da zabrani ustaške simbole i pokliče na svim prostorijama koji su u nadležnosti grada.<h2>Vlast u Hrvatskoj</h2>Thompsonova turneja bi trebalo da bude nastavljena u Rijeci i Puli u februaru. Odbornici Pule već su zatražili od gradske vlasti da donese odluku poput one koju je donio Zagreb, da se na prostoru u nadležnosti gradskih vlasti ne mogu promovisati ustaški simboli i pokliči.Vlast u Hrvatskoj prećutno dozvolja Thompsonovo promovisanje ustaštva, a uoči njegovog nastupa prošle godine u Zagrebu na generalnoj probi ga je posjetio lično premijer Andrej Plenković sa djecom. Na dan koncerta u prvim redovima su bili predsjednik Sabora Gordan Jandroković i ministri iz Vlade, koji su potvrdili da su odgovarali na Thompsonove pokliče "za dom", što je naišlo na osudu djela hrvatske javnosti, prenosi Tanjug.

Iz Evropske rukometne federacije (EHF) su rekli da je Hrvatska reprezentacija zahtjevala da organizator pusti Thompsonovu pjesmu i dodali da "čine sve

Hrvatski rukometaši izazvali skandal: Švedska zabranila Thompsona

Ruski ambasador u Oslu, Nikolaj Korčunov, nazvao je provokativnom ideju hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića da Sjedinjene Države treba da fokusiraju pažnju na arhipelag Svalbard u Sjevernom ledenom arhipelagu umjesto na Grenland.- Vjerujemo da je ovaj komentar veoma provokativan u trenutnim okolnostima - rekao je Korčunov za RIA Novosti.On je dodao da ovaj stav pokazuje da zemlje NATO-a sve više zanemaruju fundamentalne principe međunarodnog prava.Ambasador Rusije je naglasio važnost poštovanja Svalbardskog sporazuma iz 1920. godine, koji Norveškoj daje suverenitet nad arhipelagom, dok potpisnice, uključujući Rusiju, imaju jednaka prava na eksploataciju resursa i slobodan pristup.Svalbard se nalazi u Sjevernom ledenom okeanu i uživa poseban status, dok Grenland pripada Danskoj, a Sjedinjene Države izražavaju interes za njegovo uključivanje u svoju teritoriju, što su danske i grenlandske vlasti odbacile, prenosi Srna.

On je dodao da ovaj stav pokazuje da zemlje NATO-a sve više zanemaruju fundamentalne principe međunarodnog prava

Zvanična Moskva kritizirala Milanovića zbog izjave: On provocira

Evropa više ne izgleda kao centar stabilnosti. Ali, u svijetu u kojem se ratovi normaliziraju, međunarodno pravo selektivno primjenjuje, a demokratija svodi na puku izbornu proceduru, Evropska unija – sa svim svojim slabostima, sporostima i unutrašnjim pukotinama – ostaje jedino mjesto gdje se sloboda, vladavina prava i institucionalna ograničenja vlasti još sistemski brane.&nbsp;Upravo iz te perspektive za “Avaz” govori publicistkinja, nekadašnja saborska zastupnica i bivša ministrica vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vesna Pusić.Pusić govori kako riješiti odnose u BiH, komentira podjelu svijeta, odnose Evrope i SAD, te pojašnjava zašto je EU posljednje mjesto gdje se brani demokratija.<h2>Odbrambeni savezi</h2>U vremenu u kojem svjedočimo nastanku novih blokovskih podjela, sve je jasnije da prostor za “nesvrstane” praktično nestaje. Kako u takvim okolnostima vidite poziciju zemalja zapadnog Balkana, a posebno Bosne i Hercegovine? - Živimo u drugim i drugačijim vremenima. Nesvrstani su nekad postojali u kontekstu dviju velikih geopolitičkih i nuklearnih sila – SAD i Rusije. Danas se na svjetskoj razini, ako išta, države opredjeljuju između Kine i Amerike, i to u političko-ekonomskom smislu. No, za nas u Europi pa onda i na Zapadnom Balkanu i Rusija će uvijek biti velika sila, iako je danas u gotovo vazalskom položaju u odnosu na Kinu. Ali geografija je za Europu uvijek čini potencijalno opasnom. Što se BiH tiče, nakon svega čemu smo svjedočili u prvoj godini ovog Trampovog mandata, moj je glavni zaključak da se sada jasno vidi koliko je lako bilo riješiti tu situaciju da je bilo imalo političke volje! Mijenjaju se režimi, padaju vlade, raspadaju se desetljetni obrambeni savezi, a mi i dalje nemoćno kršimo ruke oko problema SNSD-HDZ-SDA, Dodik-Čović-Izetbegović, dok građani u cijeloj BiH čekaju neko rješenje i neka bolja vremena. Ali nije bilo nikakve političke volje izvana da se tome stane na kraj, da se jasno definiraju nadležnosti države koje nitko nema pravo prisvajati, da se jasno kaže da je država hijerarhijski iznad entiteta, kantona i županija i da se onda definiraju nadležnosti na nižim razinama lokalne samouprave; da se jasno kaže što je zaštita individualnih prava svakog građanina/građanke, a što je dodatna zaštita kolektivnih prava pojedinih etnosa. Za to nije bilo političke volje izvana, a još je manje bilo političke volje iz same BiH. Ljudi koji politički vode igru u BiH sasvim su zadovoljni ovakvom situacijom i u njoj se dobro snalaze. Naša stranka i još neki politički akteri su pokušali i još pokušavaju tu nešto promijeniti, ali otpor je snažan i ujedinjen. Dakle, da sažmem zaključak, sada se jasno vidi da se to može riješiti, ali nema dovoljno političke volje ni interesa ni izvana ni iznutra da se to učini. Šta danas u regionu zaista hrani antievropske politike? Odakle dolazi narativ da Zapadni Balkan može imati ozbiljnu alternativu punopravnom članstvu u Evropskoj uniji i ko ima interes da se ta iluzija održava? - Prema mom mišljenju, postoje tri glavna elementa koja doprinose stvaranju antieuropskog raspoloženja u državama zapadnog Balkana - Lideri nekih od tih država koji su se ozbiljno obogatili na vlasti i koji se boje da bi, ulaskom njihovih zemalja u EU, oni mogli ne samo izgubiti vlast već i završiti u zatvoru. Uvidom u od države kontrolirane medije to postaje bjelodano; Rusija i politika predsjednika Putina vidi Zapadni Balkan kao idealno područje i instrument za stalnu destabilizaciju EU i potencijalno njeno uništenje. Napominjem da su rezultati upravo objavljenog istraživanja Europskog vijeća za vanjsku politiku (ECFR) pokazali da Rusi prvi puta smatraju EU svojim glavnim neprijateljem, dok SAD vide kao spremnije za suradnju. To ilustrira efikasnost medijske propagande; politika EU prema državama zapadnog Balkana, koja je bila nedosljedna, ne temelji se na proklamiranim kriterijima i nije proaktivna, odnosno ne usredotočuje se na rad s pojedinim državama kako bi one ispunile kriterije neophodne za članstvo. Najočitiji slučaj je primjer Makedonije, danas Sjeverne Makedonije, ali svaka od šest država tu ima svoju priču i propuštenu šansu, pa tako i BiH. Napominjem, domaći lideri i Rusija aktivno stvaraju antieuropsku atmosferu, koristeći medije i društvene mreže. EU ne stvara tu atmosferu aktivno i namjerno, već joj doprinosi nizom pogrešnih poteza i propuštenih šansi.<h2>Ne treba im još Orbana </h2>Sve češće se mogu čuti inicijative da bi i Brisel, iz sigurnosnih razloga, trebao “omekšati” pristup proširenju i sniziti kriterije, posebno imajući u vidu da su neke zemlje u prošlosti primljene u članstvo bez potpunog ispunjavanja standarda. Da li bi takav pristup danas bio strateška nužnost ili opasna greška? - Pitanje je što znači “snižavanje kriterija”? Prvo, koja je svrha ulaska u EU, ako to ne doprinosi funkcionalnosti i stabilnosti države, višoj razini demokratskih institucija i građanskih prava i boljem standardu građana? Dakle, uđeš u EU, a sve ostane isto ili postane još i gore. To bi bilo besmisleno. Drugo, sigurnost i obrana su danas glavna tema i zadaća EU. Za to je potreban viši stupanj EU jedinstva i funkcionalnosti u odlučivanju. Sve što to narušava postaje izuzetno opasno za EU. Europske institucije se jedva nose s jednim Viktorom Orbanom i sigurno im ne treba još Orbana u EU. Treće, države koje su ušle bez punog ispunjavanja kriterija postale su članice prije skoro 20 godina. To je bilo u jednom potpuno drugačijem svijetu u kojem EU nije uopće imala povjerenika (komesara) za obranu! Prema tome, moj bi odgovor bio: ne snižavati kriterije, ali puno aktivniji individualni rad sa svakom od šest država zapadnog Balkana od strane EU, njenih institucija i pojedinih država članica, s jasnim ciljem članstva i bez fige u džepu. Modela ima mnogo, od etapnog ulaska, ekonomske integracije, mentorstva… Postoji već dovoljno iskustva da se može procijeniti što je najpogodnije za svaku pojedinu državu kandidatkinju.

Novi udarac za Orbana: Fidesz falsifikovao „ekonomski plan“ i pripisao ga opoziciji

Postaju li ove ideje dodatno privlačne u kontekstu narušenih odnosa između SAD i EU, kao i tenzija unutar NATO-a, koje očigledno nisu vezane samo za pitanje Grenlanda? Koliko su te pukotine ozbiljne i koliko utječu na sigurnosnu arhitekturu Evrope?- Ti sukobi i pukotine su izuzetno ozbiljni i imaju ogroman utjecaj na sigurnost Europe, kako onog dijela koji je u EU, tako i još mnogo dramatičnije onog dijela Europe koji nije u EU. Zapadna Europa od 1945., a nakon 2004. i srednja i veliki dio istočne Europe, smatrali su NATO i svoje članstvo u njemu apsolutnom garancijom vlastite sigurnosti. Iako se mnogi europski lideri još trude sačuvati taj privid, to vrlo očito više nije tako. Napad Rusije na Gruziju 2008., aneksija Krima i napad na Ukrajinu 2014., pa napad na cijelu Ukrajinu 2022., sve su to Putinovi signali Europi u kojem smjeru on ide i njegovo testiranje granica do kojih može ići. To je već dovoljna opasnost. No, dolaskom Trampa u drugom mandatu postaje jasno da Europa treba neki novi ili rezervni obrambeni savez. Vrlo je upitno koliko još vrijedi najvažniji članak NATO ugovora – “svi za jednoga, jedan za sve” i najtoplije se nadam da to nećemo morati testirati. Trampov Plan 2025., njegova nova Strategija nacionalne sigurnosti, njegovi javni istupi, kao i istupi njegovog potpredsjednika i bliskih suradnika govore da oni ne vide Europu kao svog saveznika, već u nekim dimenzijama kao protivnika. U već spomenutom istraživanju ECFR, samo 16 posto Europljana danas vidi SAD kao saveznika! To je prilično dramatično, ali u datim okolnostima i točno. S druge strane, EU je višestruko bogatija od Rusije, u okviru Koalicije voljnih ima nuklearne sile Francusku i Veliku Britaniju i troši na obranu više od Kine. Problem je što joj fali jedinstva, koordinacije i sinhroniziranosti. No, sve to ništa ne mijenja na činjenici da se mi geografski nalazimo tu gdje se nalazimo i države EU su naši saveznici. Mi nemamo bilo gdje drugdje “gledati preko plota”, već nastojati ojačati našu zajedničku europsku poziciju. EU to može, ali joj za to treba vremena. Pitanje je koliko ga ima.Da li je ruskom okupacijom dijelova Ukrajine de facto srušen sistem međunarodnog prava kakav poznajemo od Drugog svjetskog rata? Šta to konkretno znači za budućnost globalne sigurnosti i hoćemo li svjedočiti novom talasu prekrajanja granica silom, svuda gdje jači procijeni da to može učiniti nekažnjeno?- Kao i svi veliki preokreti i prevrati u povijesti, rušenje svjetskog poretka definiranog međunarodnim pravom događalo se dugo i polako, da bi se na kraju dogodilo odjednom. Mnogi događaji od 2000-ih na ovamo nagrizali su pravila i međunarodni poredak utemeljen na međunarodnom pravu. Serija Putinovih vojnih intervencija i napada na bivše sovjetske republike, od Gruzije i Ukrajine, prije toga Čečenije, kasnije Kazahstana, demonstracija su sirove sile i najava politike podjele svijeta na sfere utjecaja i kontrole velikih sila. Kad se i Tramp priklonio istom pristupu, to je označilo odlazak starog svjetskog poretka u povijest. Nedavno sam ponovno pročitala knjigu Stefana Cvajga (Zweig): „Jučerašnji svijet“. Kad sam je čitala u mladosti, mnoge su mi stvari bile daleke i ne sasvim razumljive. Sada mi se čini kao da je pisana danas! Prekrajanje granica silom uveliko je već počelo. Čula sam da je Tramp svom profilu na svojoj društvenoj mreži Truth Social dodao i titulu predsjednik Venecuele. Ne znam je li to točno, nisam provjeravala, ali ne bi me začudilo. Madurov režim u Venecueli je bio krvava diktatura. Ali niti je jedini, niti je odvođenjem Madura na sud u SAD sam režim smijenjen. Svakako, Europa, EU i svaka njena država članica imaju šanse sačuvati slobodu, vladavinu prava i demokratske institucije samo ako se poštuje međunarodno pravo i koliko-toliko ujednačeni kriteriji za sve. Zato je naš interes i naša zadaća sačuvati tu Europu dok dođu bolja vremena.<h2>Kapacitet EU</h2>Bili ste izuzetno jasni u kvalifikacijama razaranja Gaze od Izraela. Smatrate li da je to poglavlje zatvoreno ili su aktuelna dešavanja u Iranu samo nastavak iste logike eskalacije i selektivne primjene međunarodnih normi?- Ovo je vrlo ilustrativan primjer! Ništa što se Gaze tiče nije zatvoreno, riješeno ili promijenjeno. Samo gotovo nitko o tome veše ne izvještava. To je “jučerašnji genocid”. Danas su nove teme na dnevnom redu. Tramp i njegovi posrednici nisu donijeli mir ljudima u Gazi i Izraelu. Samo su ih učinili manje vidljivima. Što se Irana tiče, tamo je na vlasti jedan ubilački režim, koji na najgore moguće načine ubija vlastite građane. Ali nije uvijek bilo tako. Za vrijeme predsjednika Rohania Iran se počeo značajno otvarati i modernizirati i s EU i SAD je potpisao sporazum o ograničavanju razvoja nuklearne energije. U prvom Trampovom mandatu SAD su izašle iz tog sporazuma, što je otvorilo prostor fanaticima u Iranu. Većina Iranaca bi danas slavila pad sadašnjeg režima, ali ne kao rezultat strane vojne intervencije, već kao rezultat prevage i pobjede demokratskih snaga u samom Iranu.

U jednom od svojih ranijih intervjua rekli ste da je Evropa danas posljednje mjesto na kojem se demokratija sistemski brani. Šta ste time tačno mislili? Ima li Evropa zaista kapacitet da tu ulogu zadrži i, ako ima, na koji način se ta odbrana uopće može voditi u svijetu koji se rapidno mijenja?- Nije problem u tome što se svijet rapidno mijenja, nego u tome što rapidno nazaduje u demokratskim standardima i građanskim slobodama. Da, EU je jedino mjesto u kojem se tim standardima i tim slobodama još teži. Ima mnogo država na svijetu koje imaju višestranačke, pa čak i poštene višestranačke izbore. Ali time se uglavnom sve završava. Tko pobijedi smatra da može raditi što hoće. To nije demokracija. Izbori su samo preduvjet za neovisnost institucija, vladavinu demokratskih zakona, jednakost građana, autonomiju privatnosti pojedinca, pravednost i funkcionalnost sudova i sve ono što objedinjuje riječ sloboda. EU tome još i formalno i istinski teži. Nemam nikakve dvojbe da će se ti politički ideali ponovno vratiti na scenu, kao što se sloboda uvijek ponovno vraćala od antičkih vremena do danas. Pitanje je samo kako će dugo trajati taj suvremeni srednji vijek, koliko će duboko pasti i koga će sve zahvatiti. Potencijalno, Europa ima i snage i iskustva da čuva taj plamen slobode u nepovoljnim vremenima i objektivno je jedino mjesto na kojem je to još moguće. Pitanje je koliko će imati pameti, hrabrosti i jedinstva.


Evropa se jedva nosi s jednim Orbanom, ne trebaju joj novi. Prekrajanje granica silom uveliko je već počelo

Problem BiH nije složenost, nego interes da se ništa ne promijeni

Bivša hrvatska šefica diplomatije Vesna Pusić za "Avaz": Proširenje nije ustupak Balkanu, nego pitanje opstanka EU

U Rafineriji u Pančevu danas je počela proizvodnja naftnih derivata, a prvi euro dizel biće prodavan na pumpama od 27. januara, saopštila je ministrica rudarstva i energetike Republike Srbije Dubravka Đedović Handanović .- Poslije skoro dva mjeseca pauze, danas je sa radom počela proizvodnja naftnih derivata u Rafineriji u Pančevu! Gotovo 2.000 zaposlenih užurbano radi na proizvodnji te će se euro dizel naći na pumpama od 27. januara - navela je Handanović na društvenim mrežama.Ona je dodala da je ponosna na to što je ispunjeno obećanje dato građanima.Transport sirove nafte za Rafineriju u Pančevu počeo je u utorak preko JANAF-a iz Hrvatske. Kompanija NIS je 9. januara objavila da je ugovorila uvoz prvih količina sirove nafte preko JANAF-a za potrebe pančevačke rafinerije.Američki OFAC uveo je sankcije NIS-u 9. oktobra zbog većinskog ruskog vlasništva.OFAC je nedavno izdao licencu NIS-u kojom se dozvoljavaju pregovori o prodaji ruskog udjela sa rokom do 24. marta.

Gotovo 2.000 zaposlenih užurbano radi na proizvodnji te će se euro dizel naći na pumpama od 27. januara, navela je Handanović 

U Rafineriji u Pančevu počela proizvodnja naftnih derivata

Nakon što je objavljeno da biznismen iz BiH Tihomir Brajković planira novu investiciju u srcu Dubrovnika, oglasio se gradonačelnik tog grada Mato Franković, poručivši da će gradske vlasti iskoristiti sve zakonske mogućnosti kako bi zaštitile područje Ploča.Gradonačelnik u svojoj objavi nije spomenuo nijednog konkretnog investitora, ali je reakcija uslijedila samo dan nakon objave vijesti o planiranoj gradnji na Pločama, te se odnosi upravo na isto područje, zbog čega je jasno da je tema aktuelnih investicionih planova bila povod za njegovo obraćanje.Ploče su inače prestižni lokaliteta odmah iznad Starog Grada.<h2>Gradonačelnik: Podnošenje zahtjeva ne znači pravo gradnje</h2>Franković je na Facebooku naveo da je do sada podneseno ukupno 18 zahtjeva za gradnju na području Ploča, naglašavajući da sam čin podnošenja zahtjeva ne znači automatsko pravo na izgradnju."Iskoristit ćemo sve zakonske mogućnosti kako bismo zaštitili područje Ploča iza grada. Svaki zahtjev prolazi strogu proceduru i ocjenu u skladu s važećim propisima", poručio je gradonačelnik.Posebno se osvrnuo na Generalni urbanistički plan iz 2014. godine, koji je ocijenio štetnim, te istakao da je aktuelna gradska uprava završila izradu konzervatorske podloge Grada Dubrovnika, temeljnog dokumenta zaštite prostora."Taj dokument jasno propisuje šta se, gdje i pod kojim uslovima može graditi, bez obzira na to da li je čestica građevinska ili ne. Prostor Dubrovnika je neobnovljiv resurs i naša je obaveza da ga štitimo odgovorno i zakonito", naveo je Franković.Dodao je i da su novi GUP i PPU završeni i upućeni Ministarstvu zaštite okoline na ocjenu prihvatljivosti, uz izuzetno restriktivne uslove gradnje u užem gradskom području.

<h2>Planirana gradnja na Pločama</h2>Podsjetimo, Tihomir Brajković prije dvije godine kupio je atraktivno zemljište na području Ploča, gdje sada planira izgradnju srednje stambene građevine.U septembru 2025. godine podnio je zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju objekta na k.č. 3172/2 k.o. Dubrovnik, a postupak se trenutno nalazi u fazi obrade. Prema dostavljenom idejnom projektu, gradnja je planirana u zelenom pojasu ispod magistrale, području koje je već djelimično urbanizovano ranijim projektima.Važno je naglasiti da Brajković nije jedini investitor koji je zainteresovan za gradnju na ovom dijelu grada, što jasno proizlazi i iz same objave gradonačelnika, koji govori o većem broju zaprimljenih zahtjeva.<h2>Gradnja na Lapadu već u toku</h2>Brajković već realizuje jedan veliki projekt u Dubrovniku – izgradnju niza luksuznih vila u ulici Kardinala Stepinca na Lapadu, jednom od najprestižnijih dijelova grada. Radovi su u toku, a gradilište je vidljivo s velike udaljenosti te već sada utiče na vizuru tog dijela Dubrovnika.<h2>Najveći graditelj stanova u Sarajevu</h2>Porodica Brajković iz Kiseljaka, vlasnici grupacije Tibra Pacific, u Bosni i Hercegovini poznata je kao jedan od najvećih investitora u stambenoj izgradnji, posebno u Sarajevu, gdje su izgradili čitava nova naselja poput Tibre i Bulevara na Stupu, Nove Otoke, te kompleks Avenija kod GRAS-a. Trenutno je u toku i gradnja velikog kompleksa Sarajka na Pofalićima.Osim nekretnina, grupacija Tibra Pacific posljednjih godina snažno se širi i u sektoru obnovljivih izvora energije. Kompanija ECO-WAT iz Kiseljaka investirala je u desetine solarnih elektrana u Hercegovini, čime je postala jedan od najvećih domaćih investitora u ovom segment, podsjeća Biznisinfo.

Ploče su inače prestižni lokaliteta odmah iznad Starog Grada

Biznismen iz BiH najavio gradnju u Dubrovniku, reagirao gradonačelnik

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović osvrnuo se na pitanje Grenlanda, gdje SAD želi da preuzme kontrolu nad ovim teritorijem od Danske.Poručio je da narod koji živi na Grenland treba odlučivati o tom pitanju i da ne postoji niti jedan sigurnosni razlog koji može biti iznad naroda Grenlanda.- Uvjeren sam kako se sve zabrinutosti vezane uz sigurnost, o kojima se govori u zadnje vrijeme, mogu i moraju riješiti kroz dijalog i saradnju Danske i Grenlanda sa SAD te u okviru Sjevernoatlantskog saveza čije su ravnopravne članice obje države istakao je.Naveo je da pitanja sigurnosti nisu povezana s međunarodnopravnim položajem Grenlanda i da o tome svjedoči situacija iz "Hladnog rata", kada su SAD štitile nacionalne interese i branile svoju, kao i sigurnosti cijelog NATO-a, tako što su stacionirale vojsku na Grenlandu.- Isključivo takav model, dakle dogovor Danske i SAD uz poštivanje volje naroda Grenlanda, prihvatljivo je rješenje ove situacije - zaključio je Milanović.

Poručio je da narod koji živi na Grenland treba odlučivati o tom pitanju i da ne postoji niti jedan sigurnosni razlog koji može biti iznad naroda Grenlanda

Tramp pozvao Plenkovića u "Odbor za mir", trajno članstvo košta milijardu dolara

Vučić iz Davosa: Očekujem snažan odgovor Trampa

Most: Plenkovićeva vlada ne vodi politiku koja radi za hrvatske nacionalne interese

Milatović: Crna Gora poštuje odluku građana Grenlanda da bude dio Kraljevine Danske

Plenković zadovoljan vijestima iz Srbije: Prodaja NIS-a dobra za JANAF

Podgorica: Građani spremaju proteste, traže svoju zaštitu

Poljoprivrednici iz Slovenije traže zaštitu: Preplavit će nas loši i jeftini proizvodi iz Južne Amerike

Načelnik u bh. susjedstvu vladao 31 godinu u osam mandata

Zbog učestalih odrona, počeli radovi na sanaciji ceste Makarska-Vrgorac

Dok u BiH traju blokade evropskog puta, Crnoj Gori stižu desetine miliona iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan

Hrvatski rukometaši izazvali skandal: Švedska zabranila Thompsona

Zvanična Moskva kritizirala Milanovića zbog izjave: On provocira

Bivša hrvatska šefica diplomatije Vesna Pusić za "Avaz": Proširenje nije ustupak Balkanu, nego pitanje opstanka EU

U Rafineriji u Pančevu počela proizvodnja naftnih derivata

Biznismen iz BiH najavio gradnju u Dubrovniku, reagirao gradonačelnik

Milanović: Pitanje Grenlanda moguće riješiti samo uz dogovor i saradnju Danske i SAD

Region

Tramp pozvao Plenkovića u "Odbor za mir", trajno članstvo košta milijardu dolara

Vučić iz Davosa: Očekujem snažan odgovor Trampa

Most: Plenkovićeva vlada ne vodi politiku koja radi za hrvatske nacionalne interese

Milatović: Crna Gora poštuje odluku građana Grenlanda da bude dio Kraljevine Danske

Plenković zadovoljan vijestima iz Srbije: Prodaja NIS-a dobra za JANAF

Podgorica: Građani spremaju proteste, traže svoju zaštitu

Poljoprivrednici iz Slovenije traže zaštitu: Preplavit će nas loši i jeftini proizvodi iz Južne Amerike

Načelnik u bh. susjedstvu vladao 31 godinu u osam mandata

Zbog učestalih odrona, počeli radovi na sanaciji ceste Makarska-Vrgorac

Dok u BiH traju blokade evropskog puta, Crnoj Gori stižu desetine miliona iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan

Hrvatski rukometaši izazvali skandal: Švedska zabranila Thompsona

Zvanična Moskva kritizirala Milanovića zbog izjave: On provocira

Bivša hrvatska šefica diplomatije Vesna Pusić za "Avaz": Proširenje nije ustupak Balkanu, nego pitanje opstanka EU

U Rafineriji u Pančevu počela proizvodnja naftnih derivata

Biznismen iz BiH najavio gradnju u Dubrovniku, reagirao gradonačelnik

Milanović: Pitanje Grenlanda moguće riješiti samo uz dogovor i saradnju Danske i SAD