Ministar pravde u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine Davor Bunoza (HDZ) izjavio je da su zakonski prijedlozi koji se trenutno nalaze u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH u najvećoj mjeri preuzeti iz prijedloga Ministarstva pravde, uz određene dijelove koji, kako je naveo, mogu biti dodatno unaprijeđeni.

Prema njegovim riječima, nije postojao konsenzus da se u Vijeću ministara raspravlja o Zakonu o sudovima BiH i Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), s čime se i sam složio, jer su se u međuvremenu pojavile nove okolnosti – oba zakona su već u parlamentarnoj proceduri u Zastupničkom domu.

"Kvalitetniji zakoni"

- Čuo sam tvrdnje da su ovi zakoni kvalitetniji. Ono što mogu reći jeste da je između 90 i 95 posto njihovog sadržaja doslovno preuzeto iz prijedloga Ministarstva pravde. Postoje segmenti u kojima se zakoni mogu dodatno poboljšati. Sinoć smo čuli i vršiteljicu dužnosti predsjednice Suda BiH koja je kazala da je prijedlog Ministarstva pravde znatno kvalitetniji od onoga koji je u Zastupničkom domu. Smatram da se i taj prijedlog može unaprijediti kroz nekoliko amandmana i korekcija - naglasio je Bunoza.

Dodao je da su i dalje aktivni zakoni čiji su predlagači i Ministarstvo pravde BiH i opozicija iz Republike Srpske.

Govoreći o Zakonu o sudovima BiH, Bunoza je naveo da je ključna razlika između prijedloga u pitanju sjedište suda. Dok je opozicija iz Republike Srpske predložila Pale, postoje i druge korekcije koje bi, ukoliko se ne isprave, mogle dovesti do blokade rada Suda BiH, na što je, kako je rekao, sinoć upozorio i sam Sud.

- Žao mi je što nisu preuzete prelazne odredbe koje smo predvidjeli, a koje jasno propisuju način rada Suda do uspostave Apelacionog odjeljenja. Vjerujem da se i to može vrlo jednostavno ispraviti - istakao je ministar.

Kada je riječ o Zakonu o VSTV-u, Bunoza je kazao da se radi o izmijenjenoj verziji prijedloga Ministarstva pravde, ali da izmjene nisu rađene u saradnji sa strukom, što smatra lošim pristupom, iako vjeruje da se i taj zakon može popraviti.

Stvarni predlagač

- Jedini stvarni predlagač je Ministarstvo pravde BiH. U posljednjih mjesec i po dana dva ili tri puta smo mijenjali tekst zakona, uvažavali primjedbe, razgovarali sa strukom i s institucijama u Briselu kako bismo došli do kvalitetnijeg rješenja. Kako u Vijeću ministara nije bilo konsenzusa, opozicija iz Republike Srpske je preuzela taj zakon i izmijenila desetak članova. Neke izmjene predstavljaju napredak, dok su druge korak unazad. Međutim, riječ je o zakonu koji se može popraviti kroz amandmane - poručio je Bunoza.

Naglasio je da je osnovni stav Ministarstva pravde da se pristupi konstruktivno i da se, u okviru mogućnosti, usvoje što kvalitetniji zakoni.

Govoreći o imenovanju glavnog pregovarača, Bunoza je kazao da ne postoji pravni osnov da ga imenuje Parlamentarna skupština BiH, jer je to u nadležnosti Vijeća ministara, što je, kako je naveo, praksa i u drugim državama.

Kada je riječ o Zakonu o VSTV-u, ministar je istakao da je suštinska razlika između prijedloga opozicije iz Republike Srpske i Ministarstva pravde u načinu na koji se osigurava zastupljenost različitosti u Bosni i Hercegovini.

- Postupali smo u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije, koja ne preporučuje strogu proporcionalnost, već daje prednost stručnoj zastupljenosti uz osiguranje različitosti. To smo pokušali postići kroz minimalne kvote. Pravosudnoj zajednici smo prepustili da u prvom krugu sama izabere svoje predstavnike u VSTV-u, a tek ukoliko određene kategorije nedostaju, tada se intervenira. U prijedlogu opozicije iz RS-a, međutim, imate rigidnu odredbu koja tačno propisuje iz kojih institucija dolaze članovi. Tako, na primjer, žrijebom bi se birao Hrvat iz Tužilaštva Republike Srpske, gdje trenutno radi samo jedan Hrvat - pojasnio je Bunoza.

Dodao je i da su problematične odredbe koje se odnose na integritet nosilaca pravosudnih funkcija, jer se mora osigurati mogućnost preispitivanja negativnih izvještaja i djelotvoran pravni lijek. 

Također je upozorio da je opozicija iz Republike Srpske skratila određene rokove, što bi u praksi moglo dovesti do ozbiljnih institucionalnih blokada.

Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.