Potrebno je da država preuzme kontrolu nad migracijama, ne mogu odgovornost snositi samo dva kantona, izjavio je u ekskluzivnom i opširnom intervjuu za „Dnevni avaz“ ambasador Johan Satler (Johann Sattler), šef Delegacije Evropske unije u Sarajevu i specijalni predstavnik za BiH.

- Razumijem građane Unsko-sanskog kantona i drugih dijelova BiH, jer nije fer, ima i drugih dijelova zemlje koji bi mogli preuzeti dio tereta - navodi, između ostalog, Satler.

Zbog čega BiH još nije dobila obećanih 250 miliona eura makro-finansijske pomoći za korona krizu?

- To je, prije svega, pitanje koje treba postaviti domaćim vlastima. Najiskrenije, ni ja ne razumijem, a rekao bih da ne razumiju ni građani ove zemlje zašto nije bilo moguće da se ovo realizira. Naravno, jasno je da je administracija glomazna, ali ne vidim zašto trebaju dva mjeseca da određeni nivoi vlasti dostave svoje komentare. Stoga apeliram na vlasti da realiziraju taj proces. Sve druge zemlje iz regiona su bile već u mogućnosti da potpišu sporazume. Krajnje je vrijeme da zatvorimo ovo pitanje jer ovoj zemlji prije svega trebaju resursi, ovo je novac EU i moj apel je da ga koristite.

Uređenje zemlje

Kako komentirate činjenicu da državne vlasti u posljednje vrijeme prepuštaju neke odluke koje su u isključivoj nadležnosti države entitetima? Kao što je, evo, slučaj s tim novcem, ali i pitanjem otvaranja granica prema određenim državama?  

- Mislim da svako mora biti realan, takvo je uređenje zemlje. Ne možete što se tiče EU entitete iz određenih procesa. Ono što je jasno je navedeno i u Mišljenju Evropske komisije, vi morate unaprijediti funkcionalnost i djelovati harmonizirano. To znači i brže procedure, izostaviti sve što je nepotrebno. Što se tiče EU, mi nismo ti koji propisujemo koji je model uređenja najbolji, i hoće li to biti centralizirani ili decentralizirani. Mi među zemljama članicama imamo različita uređenja, ali ono na što stavljamo naglasak je da zemlja bude funkcionalnija. 

Rade li vlasti išta same, ili samo čekaju Vaš pritisak, neku mrkvu ili štap?

- U životu, generalno, ide bolje kada imate različite kvalitetne instrumente, pa i mrkvu i štap, ali u konačnici ovo je interes građana. Oni žele da ova zemlja postane članica EU, 70 do 80 posto populacije to želi, što je jasan mandat koji je dat domaćim vlastima da to i ostvare. Ja se ne bih složio da svi političari čekaju pritisak. Nisu svi isti, imaju različite nijanse.

Kako komentirate odgovor bh. vlasti na pandemiju?

- Startalo se dobro. Vidjeli smo dosta više saradnje i spremnosti na kompromis i saradnje između entiteta. Također smo vidjeli i brz odgovor BiH na ponudu EU da postane dio inicijative oko zajedničke nabavke lijekova. To pokazuje da se neke stvari ovdje itekako mogu brzo realizirati. Što se tiče ekonomije, s ovako visokim brojkama mislim da se saradnja treba nastaviti i ubrzati, uz poštivanje svih preporuka i savjeta nadležnih vlasti, prakticirati oprez.

Pred nama je i zimska sezona i sezona gripe, kada trebamo biti obazrivi. Što se tiče ekonomije, moglo bi se, naravno, uraditi i još više i pomoći privatnom sektoru. Ono što mi pokušavamo ostvariti je uspostavljanje zajedničkog tijela na državnom nivou za ekonomski oporavak i nakon dva mjeseca je uspostavljeno takvo tijelo.

Da, ali održali su samo dva sastanka...

- Ja bih volio da sve bude aktivnije. Mislim da jesu do sada održana dva sastanka i sada želimo snažniju koordinaciju.

Protok informacija

Kada je u pitanju nabavka opreme, BiH je i tu propustila šansu? 

- BiH je postala dio inicijative vrlo brzo, kao što sam rekao. Ovo o čemu vi govorite je tender koji je bio u junu za opremu za intenzivnu njegu. BiH nije uzela učešće. Problem je bio pravovremeno dostavljanje informacija, ja sam razgovarao s ministricom civilnih poslova.

Nažalost, kod ovih inicijativa rokovi su vrlo kratki, pa BiH mora ubrzati koordinaciju među ministarstvima. Informacija koja se pošalje elektronski ne možete priuštiti da čeka tri dana u nekom ministarstvu. Moramo imati momentalan protok informacija, bit će još tendera i bit će, nadam se, bolje u budućnosti.

Ako je ova situacija nova normalnost o kojoj svi govore, i broj zaraženih ostaje, znači li to da se ne možemo nadati ni skorom otvaranju granica Unije za bh. građane?

- Ne bih da dajem nikakve lažne nade. BiH u ovom trenutku ima tri puta više zaraženih iznad EU prosjeka. Tako da morate smanjiti broj slučajeva i moramo vidjeti trend koji je u padu, što u ovom trenutku nemate. Brojne zemlje su uspijevale smanjiti broj zaraženih slučajeva.

Često se govori o jačanju ruskog utjecaja na Balkanu, posebno u BiH, gdje ta politika usporava euroatlantske integracije. Kako to komentirate?

- Zemlje uvijek prate svoje interese. Rusija ima važnu ulogu kao članica Vijeća za implementaciju mira. Ali volja građana je jasna, a to su EU integracije. Jedini strateški cilj i politika koji može objediniti 70 do 80 posto stanovništva u BiH je put ka EU. Unija, definitivno, ima najbolju ponudu za građane. Puno je lažnih vijesti i dezinformacija, treba biti oprezan.

Dodik je posljednjih sedmica u nekoliko navrata povezivao Kosovo i Republiku Srpsku uoči razgovora o statusu Kosova u SAD. Šta mislite o tome?

- To su stvari koje su van mog resora, ali ono što je naš interes ovdje je jedinstvena, suverena zemlja, s očuvanim teritorijalnim integritetom. Za BiH postoji jedna stolica u Briselu i to je to. Pozivamo političare da se fokusiraju na to što građani žele.

Efikasnost sankcija

EU već godinama ima mogućnost da kazni političare, ali nikada to niste uradili. Zašto? 

- To su instrumenti koji su devet godina dostupni i to je za neke najgore slučajeve, kada su u pitanju sigurnosne prijetnje. Imamo mrkvu i štap, a ovo je čekić. Uvijek možete koristiti čekić, ali morate pažljivo to odlučiti. A možemo na akademskom nivou raspravljati o efikasnosti sankcija. Najčešće takve sankcije ne donose rezultate. Naš posao diplomata jeste da sačuvamo kanale komunikacije. Instrument je tu, ali za njega treba saglasnost 27 članica.

Je li migrantska kriza, po Vama, sigurnosni ili humanitarni problem?

- Uvijek je to i jedno i drugo. S jedne strane, tu su nesigurnosti i zabrinutost građana, a s druge, međunarodne obaveze. Ova zemlja je učesnica različitih povelja, uključujući i povelje UN-a o migrantima, stoga je važno osigurati humani tretman prema migrantima. Stvar koja nedostaje oko migracija je da vlast preuzme kontrolu nad ovim važnim pitanjem. Trebaju nam odgovarajuće upravljanje i strategija za migracije. Drugi problem je nedostatak ravnomjerne podjele odgovornosti. S jedne strane, imate veliku koncentraciju migranata u USK - 90 posto i Kantonu Sarajevo. Ne mogu samo dva kantona nositi teret migranata.

Brojka od sedam hiljada migranata je brojka kojom se može upravljati, uz dobru volju i pristup. Razumijem građane USK i drugih dijelova BiH, jer nije fer, ima i drugih dijelova zemlje koji bi mogli preuzeti dio tereta. Najlakše bi bilo da kažem da će ovaj problem nestati, ali neće. Mi sarađujemo s Turskom i Grčkom i nekada se ovo pitanje zloupotrebljava u svrhu populizma. Moramo imati bolje programe da se odvrate migranti od upuštanja u opasna putovanja. Migracije će ostati važan program, mi izdvajamo mnogo sredstava za BiH.

Šta smo zagovarali prije skandala s respiratorima

Bave li se uopće vlasti trenutno pitanjima evropskih integracija? 

- Svi smo se našli usred najozbiljnije i nezabilježene ekonomske krize. BDP se smanjuje za 5 do 10 i do 15 posto, tako da je najveći naglasak na ekonomskom oporavku i podršci privatnom sektoru. Napominjem da EU u ovim teškim vremenima pomaže i privatnom sektoru, ali zanimljivo je naglasiti da smo čak i u ovom periodu pandemije uspjeli napraviti i više napretka na putu ka EU nego ranije. Doslovno ništa se nije dešavalo od maja 2019. do aprila 2020. iako je postojalo Mišljenje Evropske komisije. Zahvalan sam trojici članova Predsjedništva koji su konačno pokrenuli proces usvajanjem inicijative i time zapravo dali signal da se radi na rješavanju 14 prioriteta.

U posljednja tri do četiri mjeseca uspjeli smo ispuniti tri od 14 ključnih prioriteta. Izbori u Mostaru su broj jedan na listi. Nadam se da će se ova dinamika nastaviti i u narednom periodu, puno pitanja tu ostaje otvoreno, naprimjer, strategija za procesuiranje ratnih zločina dvije godine je na čekanju, a ministar pravde mi je obećao da će to naredne sedmice biti na sjednici Vijeća ministara i to je među ključnim prioritetima, kao i zakon o javnim nabavkama.

Kada smo mi zagovarali to, prije cijelog skandala s respiratorima, niko nije znao šta mi to zagovaramo. Važno je da imate propise koji će spriječiti ovakvu korupciju na visokom nivou.

Nije isključeno da neke zemlje lažiraju podatke

A vjerujete li da neke države daju lažne informacije o broju zaraženih? 

- Ja ne bih isključio ni tu mogućnost, ali ja vas uvjeravam da se sve prati. Ali statistika mora biti odgovarajuća i pouzdana i to je onaj dosadni dio evropskih integracija, ali važno je da i to imate.