U sarajevskom naselju Pofalići dogodio se novi slučaj obrušavanja fasade sa stambene zgrade, pri čemu je oštećen parkirani automobil.Dio fasade pao je na vozilo i u potpunosti razbio vjetrobransko staklo. Srećom, u trenutku pada niko se nije nalazio u automobilu niti u neposrednoj blizini.– Sreća pa nije na glavu – rekao je jedan od očevidaca događaja.Ovo nije prvi slučaj obrušavanja fasada u Sarajevu. Slični incidenti zabilježeni su i ranije na više lokacija u gradu, uključujući i centar Sarajeva kod Vječne vatre, gdje je u jednom slučaju povrijeđena prolaznica.Također su se slični događaji ponavljali i u narednim mjesecima, uključujući i područje u blizini pijace Markale, kada je jedna osoba lakše povrijeđena.Sve češći slučajevi obrušavanja fasada ponovo otvaraju pitanje sigurnosti i održavanja stambenih zgrada u glavnom gradu.

U naselju Pofalići dio fasade pao na parkirano vozilo, srećom u trenutku incidenta niko nije povrijeđen

Dio fasade pao na automobil u sarajevskom naselju Pofalići

Komad fasade pao sa zgrade u Sarajevu i razbio staklo automobila

Općinski sud u Sarajevu, sutkinja Melisa Bandić, donio je presudu po tužbi Nijaza Tahte protiv "Avaz - roto press" d.o.o. Sarajevo radi naknade štete zbog klevete, vrijednost spora 4.000,00 KM.Nakon zaključene glavne rasprave 15. avgusta 2023. godine 14. septembra 2023. godine donesena je sljedeća presuda.- Nalaže se tuženom da isplati tužitelju iznos od 1.000,00 KM na ime naknade štete zbog klevete sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe 06.11.2020 godine do isplate, sve u roku od 30 dana.	Nalaže se tuženom da o svom trošku na portalu www.avaz.ba objavi uvod i izreku ove presude u roku od 30 dana. Nalaže se tuženom da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.619,85 KM u roku od 30 dana.	Odbija se tužbeni zahtjev u preostalom dijelu kojim je traženo da se tuženom naloži da tužitelju u roku od 30 dana isplati:- preostali zahtijevani iznos od 3.000,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom od 06.11.2020. godine do isplate.	Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu većem od dosuđenog i to za razliku od 820,75 KM.Obrazloženje	Tužitelj je dana 06.11.2020 godine (preporučenom pošiljkom) podnio tužbu protiv tuženog sa tužbenim zahtjevom opisanim u izreci presude. U tužbi je naveo da je dana 12.08.2020. godine u online izdanju tuženog na internet stranici objavljen tekst pod naslovom: ,,Ovo su imena korumpiranih policajaca koji su uhapšeni u akciji Dar 1". U navedenom tekstu iznesene su tvrdnje koje predstavljaju neistinu i sa ciljem da se objavom predmetnog teksta nanese štete moralnom i profesionalnom ugledu tužitelja kao i časti tužitelja. U predmetnom tekstu je navedeno slijedeće: ,,U akciji,, Dar 2", kako saznaje ,,Avaz", uhapšeni su Midhat Muslić, Nizamir Dulović, Alen Delić, Emrah Hasanspahić, Gojko Pećenica, Damir Bihorac,...

Nakon zaključene glavne rasprave 15. avgusta 2023. godine 14. septembra 2023. godine donesena je sljedeća presuda

Općinski sud u Sarajevu donio presudu po tužbi Nijaza Tahte

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović gostovala je na RTS-u, gdje je govorila o brojnim aktuelnim temama, a posebno se osvrnula na odlazak visokog predstavnika.- Pa mislim da je taj Kristijan Šmit, koji je sve ovo vrijeme napravio toliko zla svima nama. To ćete čuti. Ja to čujem i od političara koji, kad hoće iskreno pričati na nekim sastancima, kada vam dođu drugi stranci, onda znate kako se to priča - kazala je Željka Cvijanović.

Video / Željka Cvijanović: Nemamo visokog predstavnika, bonska ovlaštenja su prošlost i šta nam fali?

Poručila je da Šmit nanio ogromnu štetu.- Dakle, on se obračunavao s Republikom Srpskom, s Miloradom Dodikom. Milorada Dodika nije pobijedio, a nije pobijedio ni Republiku Srpsku. Ali si pobijedio Bosnu i Hercegovinu. Definitivno. Ti si pokazao svojim postupcima kolika je to zemlja koju ste u stanju podrediti svakoj mogućoj uzurpaciji ili zloupotrebi - navela je Cvijanović.Ipak, veliku pažnju je privukao natpis na ekranu, gdje je pisalo: Željka, čelična dama RS.

Posebno se osvrnula na odlazak visokog predstavnika

Cvijanović gostovala na RTS-u, na ekranu se pojavio natpis: "Željka, čelična dama RS"

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje promjenjivo i nestabilno vrijeme. Lokalni pljuskovi sa grmljavinom su mogući u većem dijelu zemlje.&nbsp;Više sunčanog vremena i bez padavina na jugu. Vjetar je slab do umjerene jačine, većinom južnog i jugozapadnog smjera. U sjevernim područjima vjetar je istočnog i sjeveroistočnog smjera.&nbsp;Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 16°C, na jugu do 19°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 26°C, na jugu do 31°C.U Sarajevu umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Pljuskovi su mogući od sredine dana prema večernjim satima. Najniža jutarnja temperatura zraka oko 12°C, a najviša dnevna temperatura zraka oko 25°C.

Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 26°C, na jugu do 31°C

U BiH danas promjenjivo vrijeme: Mogući lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom

Na današnji dan 1992. godine s položaja HVO-a i HV-a granatirana je i zapaljena Saborna crkva Svete trojice u Mostaru. U crkvi je 1888. sahranjen mitropolit Leontije Radulović čije su mošti pronađene 2010. prilikom obnove crkve.Saborna crkva u Mostaru bila je saborni hram Eparhije zahumsko-hercegovačke Srpske pravoslavne crkve u periodu od 1873. do 1992. godine. Građena je od 1863. do 1873. i predstavljala je jedan od simbola grada Mostara. Veliki prilog za njenu izgradnju poslao je tadašnji sultan Osmanskog Carstva Abdul Aziz, a dio novca darovala je Rusija. Graditelji crkve bili su Hercegovac Spasoje Vulić i poznati neimar Andreja Damjanov. Veleljepna, monumentalna i živopisna crkva, koja se nalazi na lokaciji Brankovac, posvećena Svetoj trojici, bila je jedan od najviših i najljepših pravoslavnih hramova na Balkanu.&nbsp;

<h2>Bendžamin Frenklin dokazao da su munje elektricitet</h2>1752. - Bendžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki državnik, filozof, izumitelj, fizičar, ekonomist i književnik, izveo je čuveni eksperiment, podigavši u zrak papirnatog zmaja tokom nevremena u Filadelfiji, da bi dokazao da su munje zapravo elektricitet. Tako je postavio novu teoriju elektriciteta, dokazujući postojanje pozitivnog i negativnog električnog naboja. Osim toga, otkrio je tok i svojstva Golfske struje, te pronašao gromobran. Godine 1775., postao je član Kongresa SAD-a i jedan od autora Deklaracije nezavisnosti.1843. - Rođen norveški kompozitor, pijanista i dirigent Edvard Hagerup Grig, koji je, inspirišući se nacionalnim folklorom, afirmisao norvešku muziku u svijetu. Posebno je značajan njegov doprinos razvoju postromantičarske evropske harmonije. Izraziti liričar, najbolja djela je ostvario u malim formama, poput klavirskih minijatura ("Lirski komadi"), 25 nordijskih narodnih pjesama i plesova, svite "Holberg", "Poetičnih muzičkih slika", humoreski, solo pjesama. Ostala djela: Klavirski koncert u A-molu, orkestarske svite "Per Gint", "Sigrud Jorsalfar", Gudački kvartet, Koncert za klavir i orkestar, tri violinske sonate, horske kompozicije.1884. - Američki filmski glumac Hari Lengdon (Harry), jedan od najboljih komičara nijemog filma, rođen je na današnji dan. U filmskim burleskama je najčešće tumačio uloge sramežljivih sanjalica, obojene gorčinom i destruktivnošću. Filmovi: "Siledžija", "Dugačke pantalone", "Troje su već gomila".1919. - U direktnom letu od Nju Faundlenda do Irske, koji je trajao deset sati i 12 minuta, engleski piloti Artur Braun (Arthur Brown) i Džon Olkok (John Alcock) prvi preletjeli Atlantik i za taj podvig dobili plemićke titule. U maju 1927., Atlantik je preletio Amerikanac Čarls Lindberg (Charles), koji je u avionu bio sam.

<h2>Meri Cetinić, jedna od najboljih pop pjevačica regije, slavi 73. rođendan</h2>1953. - U Splitu rođena Meri Cetinić, jedna od najboljih pop pjevačica hrvatske i cijele regije, pijanistica i kantautorica. Već u 14. godini pobijedila je na “Raspjevanom proljeću” u Splitu, a s 15 je postala članica grupe CHE, i to kao orguljašica. U 17. godini prešla je u grupu “Delfini” kao vokalna solistica, a potom sa Slobodanom Kovačevićem osnovala pop grupu “More” u kojoj je nastupala do kraja 1978. godine, kada je započela uspješnu solo karijeru. Godine 1980., objavila je svoj prvi autorski album “Ja sam žena”. Bio je to prvi album pop muzike koji je u bivšoj SFR Jugoslaviji prodat u dijamantskom tiražu. Meri je dobitnica brojnih diskografskih nagrada. Dva puta je bila proglašena najboljom pjevačicom bivše SFR Jugoslavije. Uz mnoga priznanja i osvojene festivale, dobitnica je Jugotonove nagrade „Zlatna ptica“ za prodatih milion primjeraka LP nosača zvuka. Redovna je članica Hrvatskog društva skladatelja, a 2002. godine dodijeljen joj je Porin za najbolji album zabavne muzike “Malo mora na mom dlanu”. Živi u Splitu.1996. - Umrla američka pjevačica Ela Džejn Ficdžerald (Ella Jane Fitzgerald), nekrunisana kraljica džeza, savršene tehnike, izvanredne improvizatorske imaginacije i širokog glasovnog raspona. Čuvena je po "skat" dijalozima s velikim džez muzičarima - poput Luisa Armstronga, Đuka Elingtona i Vilijama "Kaunta" Bejzija. 2010. - Preminuo Bekim Fehmiu, bard regionalnog glumišta, počinivši samoubistvo hicem iz pištolja. Fehmiu je rođen 1936. godine u Sarajevu. Nakon italijanske okupacije u Drugom svjetskom ratu porodica se iz Sarajeva nakratko odselila u Skadar, a 1941. godine na Kosovo. U Beogradu je završio Akademiju dramskih umetnosti. Glumio je u 41 filmu, a naročito su mu zapažene uloge u filmovima “Specijalno vaspitanje”, “Skupljači perja”, “The Odyssey” (poznat kao “The Adventures of Ulysses”), “Black Sunday”, “Hot years”, “The Deserter” i “Roj”. Nakon uloge Bijelog Bore odigrane na romskom jeziku u filmu Saše Petrovića "Skupljači perja" počeli su ga tražiti strani redatelji, uključujući američke. Taj je film u Kanu nagrađen Zlatnom palmom. U 2001. godini u izdanju Samizdat B92 objavljena je knjiga memoara Bekima Fehmiua s naslovom “Blistavo i strašno”, koja opisuje njegov život od rođenja 1936. u Sarajevu do 1955. godine, kada se pridružio Prištinskom pozorištu.2023. - Umrla Glenda Džekson (Jackson), britanska glumica i političarka. Bila je jedna od rijetkih izvođačica koja je osvojila američku trostruku glumačku krunu, osvojivši dva Oscara, tri Emmyja i nagradu Tony. Kao članica Laburističke stranke kontinuirano je bila u britanskom parlamentu 23 godine, prvo za Hampstead i Highgate od 1992. do 2010., te Hampstead i Kilburn od 2010. do 2015., nakon promjena granica.

Danas je ponedjeljak, 15. juni/lipanj 2026. godine, do kraja godine preostala su još 202 dana

Saborna crkva Svete trojice u Mostaru u plamenu 

Prije 34 godine granatirana i zapaljena Saborna crkva Svete trojice u Mostaru

U današnjem izdanju "Dnevnog avaza", najtiražnijeg dnevnog lista u BiH, čitajte: Trampova klopka za Netanjahua?O raskolu najbližih saveznika, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, uoči sve izvjesnijeg potpisivanja historijskog sporazuma između Amerike i Irana, za „Avaz“ govori Admir Lisica, historičar i direktor Centra za geopolitička istraživanja - GEOPOL.Sukob u Iranu je bio prvenstveno izraelski, pa tek onda američki rat, a Donald Tramp je dugo i bezuslovno slijedio isključivo interese Izraela - istakao je Lisica.Bh. reprezentativci stigli u Salt Lejk Siti, Barbarezove udarne igle spremne za Švicarsku.Čitajte ko se još trese zbog Sky aplikacije. Prikupljeni dokazi polako stižu na naplatu.O evropskom putu BiH razgovarali smo s šefom Delegacije EU u BiH Luiđijem Sorekom.Nastavljeni zabrinjavajući trendovi pada proizvodnje: Hoćemo li imati dovoljno struje i po kojoj cijeni?Donosimo i detalje stravičnog ubistva u Velikoj Kladuši.Razgovarali smo i s hitmejkerom Geronimom. Za je Avaz“ govorio je o povratku na muzičku scenu, novim projektima, saradnjama s regionalnim zvijezdama, odnosu prema Halidu Bešliću, mladim izvođačima, ali i uticaju umjetne inteligencije na muziku.O Šmitovom nasljedniku razgovarali smo s Aleksandrom Pandurević.Mladi GSS-ovac Deni Balić nam je otkrio kako izgleda surova akcija spašavanja na Prenju.Domaći proizvođači u očaju i bez nade. Poljoprivreda u BiH je ugašena, pomoć od vlasti nikakva.Samohrana majka iz Sarajeva Nihada Šišić već gotovo dvije godine pokušava od nadležnih institucija dobiti ono što smatra osnovnim pravom. Njena kćerka je paraplehičar i trajni korisnik invalidskih kolega. Govorila nam je o svojoj borbi s institucijama.Jasmin Duraković o govorio nam je novoj predstavi "Sarajevo - grad od snova".Na sportskim stranama donosimo razgovor s direktorom FK Sarajevo. Krste Velkoski nam je govorio o putu Nidala Čelika od Akademije FK Sarajevo do Zmajeva.Svoj primjerak "Dnevnog avaza" možete kupiti na kioscima širom Bosne i Hercegovine.Današnje printano izdanje čitajte i na digitalnoj platformi na ovom linku: <a href="https://avaz.pressreader.com/">https://avaz.pressreader.com/</a>.

Ostaje li Netanjahu sam u sukobu s Iranom

U današnjem "Dnevnom avazu" čitajte: Trampova klopka za Netanjahua?

Gradski odbor SNSD-a Doboj jednoglasno je predložio lidera stranke Milorada Dodika kao kandidata za predstojeće opće izbore u oktobru, i to za jednu od dvije ključne funkcije – predsjednika Republike Srpske ili srpskog člana Predsjedništva BiH.Ovaj potez lokalnog odbora ponovo otvara ozbiljna pravna pitanja o mogućnosti realizacije takve kandidature, uz već postojeće sudske odluke i zabrane koje se odnose na Dodika.<h2>Nosioci lista</h2>Pored prijedloga za Dodika, dobojski odbor je na sjednici odredio i nosioce lista za državne i entitetske institucije:- Obren Petrović (predsjednik GO SNSD Doboj) predložen je za nosioca liste za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH iz Izborne jedinice dva.- Danijel Jošić (potpredsjednik odbora) predložen je za nosioca liste za Narodnu skupštinu Republike Srpske iz Izborne jedinice pet.Iz ovog odbora poručuju da SNSD ulazi u novi izborni ciklus, kako navode, potpuno spreman za "novu istorijsku pobjedu".<h2>Dodik predložio Cvijanović</h2>Međutim, ovaj prijedlog dolazi svega dva dana nakon što je Dodik na sjednici Predsjedništva Aktiva žena SNSD-a iznio drugačije političke planove. Kako je ranije objavljeno, tada je kao svog favorita za funkciju u Sarajevu istakao Željku Cvijanović.- Smatram da Aktiv žena ima pravo da predlaže. Ja ne krijem da je Željka Cvijanović moj prijedlog za tu funkciju - izjavio je Dodik.Podsjećamo, Sud BiH je ranije potvrdio pravosnažnu presudu kojom je Milorad Dodik proglašen krivim za krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika i osuđen na godinu dana zatvora.Uz zatvorsku kaznu izrečena mu je i mjera zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, nakon čega mu je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat.<h2>Provjere kandidatura</h2>Iako iz političkih krugova dolaze tvrdnje da bi se mogao kandidovati za druge funkcije, pravni okvir i odluke nadležnih institucija jasno definišu posljedice pravosnažne presude, uključujući i zabrane kandidovanja na funkcije koje se finansiraju iz javnih sredstava.Centralna izborna komisija BiH će u narednom periodu provjeriti sve kandidature i donijeti konačnu odluku o njihovoj ovjeri, čime će biti poznato da li će Dodikovo ime uopće biti na izbornim listićima.

Ovaj potez lokalnog odbora ponovo otvara ozbiljna pravna pitanja o mogućnosti realizacije takve kandidature

Gradski odbor SNSD-a Doboj kandidovao Dodika za funkciju koju po zakonu ne može obavljati

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbio je aplikaciju Milorada Dodika, bivšeg predsjednika Republike Srpske koji se žalio da su mu, tokom procesa pred Sudom BiH koji je rezultirao osuđujućom presudom, bila ugrožena ljudska prava, saznaje<a href="https://istraga.ba/konacna-odluka-suda-u-strazburu-miloradu-dodiku-nisu-ugrozena-prava-presuda-suda-bih-ostaje-na-snazi/"> Istraga.ba</a>.&nbsp;Dodikova odbrane i institucije Bosne i Hercegovine već su obaviještene o ovoj odluci ESLJP koju je, kako saznajemo, donio sudija pojedinac. U pismu sudije iz Strazbura je navedeno da je Dodikov zahtjev očigledno neosnovan, te da uopće ne postoji nijedan razlog da bude razmatran u meritumu. To znači da je Milorad Dodik iscrpio sve pravne mehanizme koje je mogao koristiti kako bi osporio presudu Suda Bosne i Hercegovine kojom je, prošle godine, pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS i svih drugih javnih pozicija zbog krivičnog djela – nepoštivanje odluka visokog predstavnika.Ranije je, u aprilu ove godine, Europski sud za ljudska prava odbio zahtjev pravnog tima Milorada Dodika za uvođenje privremene mjere. Tom se mjerom tražilo zaustavljanje primjene sudskih odluka u Bosni i Hercegovini.Podsjećamo, Milorad Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Kristijan Šmit donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.Presuda je donesena zbog Dodikovog potpisivanja ukaza na zakone koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 2023. godine, a koji su propisivali da se odluke visokog predstavnika u BiH neće objavljivati u Službenom glasniku RS, niti će se provoditi u tom entitetu. Podsjetimo, visoki predstavnik Kristijan Šmit je odmah nakon njihovog usvajanja poništio te zakone i kriminalizovao nepoštivanje odluka OHR-a. Ipak, Dodik se oglušio o tu odluku i potpisao ukaz o proglašenju zakona, čime je prekršio izmijenjeni Krivični zakon BiH, u dijelu koji se odnosi na nepoštivanje odluka visokog predstavnika.Zbog toga je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv Milorada Dodika, ali i protiv direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića. Dodik je pravosnažno osuđen, dok je Lukić oslobođen. Nakon toga, Milorad Dodik je morao odstupiti s pozicije predsjednika RS. U međuvremenu je uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH, ali je ona proglašena neosnovanom. Nakon toga Dodik se obratio Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu koji je, prvo, odbio prijedlog za mjeru osiguranja, da bi, na kraju, predmet pred Strazburom bio okončan dopisom sudije pojedinca koji je obavijestio institucije BiH da ne postoji osnov za žalbu.

U pismu sudije iz Strazbura je navedeno da je Dodikov zahtjev očigledno neosnovan, te da uopće ne postoji nijedan razlog da bude razmatran u meritumu

Konačna odluka Suda u Strazburu: Miloradu Dodiku nisu ugrožena prava, presuda Suda BiH ostaje na snazi!

Ovo ljeto ponovo potvrđuje da su Panonska jezera u Tuzli jedno od najposjećenijih i najomiljenijih ljetnih odredišta u Bosni i Hercegovini. Kompleks slanih jezera i ove sezone bilježi veliku posjećenost, a posebno su gužve izražene tokom vikenda.Naša ekipa danas je posjetila Panoniku i uvjerila se da i dalje privlači veliki broj građana i turista koji traže osvježenje i odmor od visokih temperatura.Posjetioci uživaju u kupanju u jedinstvenom slanom ambijentu, dok brojni gosti vrijeme provode i u hladu, uz odmor i piće, uživajući u ljetnoj atmosferi.Panonska jezera i dalje ostaju jedna od najprepoznatljivijih turističkih tačaka Tuzle, koja iz godine u godinu potvrđuje svoju popularnost među posjetiocima svih generacija.

Kompleks slanih jezera i ove sezone bilježi veliku posjećenost, a posebno su gužve izražene tokom vikenda

Panonska jezera i ovog vikenda krcata

Profesorica Olivera Đeorđić Nedić iz Doboja reagovala je na komentare na društvenim mrežama koji su uslijedili nakon utakmice Zmajeva, gdje se uspjeh mladih sportista tumačio kroz nacionalne podjele.Ona je, kao majka petoro djece, profesorica i nezavisna politička akterka, istakla da su reakcije pokazale koliko se i sportski rezultati i dalje posmatraju kroz prizmu podjela.U svojoj objavi podsjetila je na izjavu reprezentativca Jove Lukića: “Ne mogu da opišem kako sam se osjećao. Kao da smo igrali u Bosni i Hercegovini. Čuo sam samo naše navijače, njihove nisam nikako”, rekao je Lukić nakon utakmice.- A kažu orangutani sa svih strana: "Dobro je od koga je, četnički gol.", "Ne bi bilo ništa bez Srbina, balije jeste čuli." "Neka je zabio Srbin, ovi drugi ne znaju." "Šteta što nije dao Hrvat." "Opet oni njihovi." "Ko još navija za reprezentaciju sastavljenu od ovih i onih." "Njihov go, ne naš." "Ja za njih ne navijam." "To nije moja reprezentacija."A ja gledam tu djecu i mislim nešto sasvim drugo.Draga djeco, vi ste odrasli među pričama o "četnicima i balijama", "ustašama i njihovima". Naslijedili ste teret koji niste birali. Odrastali ste okruženi podjelama, sjećanjima, prebrojavanjima i tuđim ratovima. I upravo zato je vas rezultat još veći. Iz takvog okruženja poniknuti, saprati sa sebe sav taj mulj i istrcati na teren kao tim, to je vrijedno svakog postovanja - napisala je.<h2>"Navijajte za ovu djecu"</h2>Ona je potom poručila da su mladi sportisti odrasli u okruženju opterećenom podjelama i narativima koje nisu sami birali.

Naglasila je da je u zemlji bilo žrtava na svim stranama, te da je vrijeme da se prestane djeci nametati teret prošlosti.- Navijajte za ovu djecu. Nije važno da li se zovu Marko, Jovo, Ivan ili Emir. Vaša opsesija krvnim zrncima može sačekati. Njihova mladost ne može - poručila je."BiH je i moja"Dodala je da lično navija za Srbiju kada igra, ali da Bosnu i Hercegovinu smatra svojom zemljom.- Ja sam Srpkinja. Volim Srbiju i navijam za Srbiju svim srcem kada igra. Ali sam i žena rođena u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina je i moja zemlja. Nisam Marsovka. Zašto bih se odricala dijela sebe, historije svojih predaka i prostora kojem pripadam? - navela je.Zaključila je da ne vidi razlog za odricanje od identiteta koje nosi i da bez zadrške navija za reprezentaciju Bosne i Hercegovine.- Bravo, djeco. Nastavite da igrate, da pobjeđujete i da budete bolji od svijeta koji ste naslijedili. To je možda i najveća pobjeda od svih - poručila je.

Navijajte za ovu djecu. Nije važno da li se zovu Marko, Jovo, Ivan ili Emir. Vaša opsesija krvnim zrncima može sačekati, poručila je

Profesorica iz Doboja poručila: "Ja sam Srpkinja, ali ovo je i moja zemlja"

Savo Minić, premijer Republike Srpske, optužio je Draška Stanivukovića, lidera Pokreta Sigurna Srpska (PSS), da je odlučio da pravi haos i blokira rad najvišeg zakonodavnog organa Republike Srpske, na šta mu je Stanivuković žestoko odgovorio, rekavši da je to "politički vrlo plitka i glupa priča".Stanivuković je, kako su <a href="https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Minic-optuzio-Stanivukovica-za-haos-stigao-mu-zestok-odgovor/969506">"Nezavisne novine"</a> ranije objavile, komentarišući novo zaduženje koje planira Vlada Republike Srpske u iznosu od 800 miliona KM, rekao da se to zaduženje mora spriječiti po svaku cijenu te da se mora djelovati "kroz proteste, kroz obruč oko zgrade Skupštine, kroz parkiranje auta".<h2>Minić: Stanivuković odlučuje da blokira</h2>Minić je danas, u nedjelju, 14. juna, na društvenoj mreži X poručio da kada Kristijan Šmit odlazi, "tu su njegove produžene ruke, kod kojih je dolazio u Banju Luku".Premijer Republike Srpske je dodao da je, "nakon napada na instituciju predsjednika Republike, zatim na Vladu Republike Srpske koju su pokušali proglasiti neustavnom, sada na red došla Narodna skupština".- Baš u trenutku kada se očekuje odluka Ustavnog suda Republike Srpske o Deklaraciji o zatvaranju OHR-a i kada Narodna skupština treba da usvoji zakone koji donose veće plate, veće penzije i značajniju podršku socijalno osjetljivim kategorijama, Stanivuković odlučuje da pravi haos i blokira rad najvišeg zakonodavnog organa Srpske - naveo je Minić.On je zatim upitao da li je to slučajnost, a pritom i dao odgovor.- Teško. Kada god Republika Srpska treba da donese važne odluke u interesu svog naroda, pojave se oni koji su spremni da tuđe naloge stave ispred interesa građana. Narod treba da zna da blokadom Narodne skupštine ne trpi vlast, već radnici, penzioneri, porodice i svi oni koji očekuju bolji životni standard. Zato je danas jasnije nego ikada ko radi za Republiku Srpsku, a ko za političke interese stranaca - poručio je Minić.<h2>Stanivuković: Politički plitka priča</h2>Stanivuković je, govoreći o ovoj Minićevoj izjavi, rekao da je to "politički vrlo plitka i glupa priča".- On kaže 'Stanivuković to radi kada je čuo da će se OHR zatvoriti, pa sada to njima smeta'. To su zamjene teza. Apsolutno nema veze sa tim. Ove zamjene teza Minića su čisto jedan njihov pokušaj spinovanja. Mi nismo ljudi koji rušimo. Mi gradimo, mi stvaramo - naveo je Stanivuković.Minić je, dodao je Stanivuković, isto ovako pričao da "ne može bolji zakon o roditeljima-njegovateljima".

Minić je danas, na društvenoj mreži, X poručio da kada Šmit odlazi, "tu su njegove produžene ruke , kod kojih je dolazio u Banju Luku"

Minić optužio Stanivukovića za rušenje institucija, odgovor stigao odmah

Jučer se na lokalitetu Kalajdžin potok na području Općine Konjic dogodila nesreća tokom raftinga, kada se prilikom prevrtanja čamca jedna osoba utopila.Tokom večeri izvršena je obdukcija kojom je potvrđen identitet stradale osobe. Dežurna kantonalna tužiteljica Mubera Adilović potvrdila je da je riječ o muškarcu E. M. (1989), rođenom u Tuzli.Prema navodima portala Zdići.info, u nesreći je život izgubio Edi Mahovac, porijeklom iz Zavidovića, a nastanjen u Tuzli.Prema informacijama s društvenih mreža, iza njega su ostale supruga i kćerka.Istražuje se kako je došlo do nesreće u kojoj je Mahovac izgubio život. Prema nalazima obdukcije, smrt je nastupila usljed utapanja.

Tokom večeri izvršena je obdukcija kojom je potvrđen identitet stradale osobe

Ovo je muškarac koji je izgubio život na raftingu kod Konjica

Na platformama koje prate pitanja cyber sigurnosti pojavile su se informacije o navodnom curenju podataka oko 51.000 korisnika Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske, zbog čega se oglasila i Vlada RS.Iz entitetske vlade naveli su da su upoznati sa slučajem, ali tvrde da objavljeni podaci nisu preuzeti direktno sa zvaničnih servera Vlade Republike Srpske. Istakli su da je riječ o zloupotrebi ličnih podataka i manipulaciji informacijama koja, prema njihovim tvrdnjama, nanosi štetu ugledu institucija RS.Cijeli slučaj proslijeđen je Jedinici za visokotehnološki kriminalitet Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, koja provodi istragu s ciljem utvrđivanja porijekla podataka i načina na koji su dospjeli u javnost.Agencija za agrarna plaćanja RS djeluje u sastavu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i zadužena je za upravljanje te isplatu poljoprivrednih podsticaja.Prema dostupnim informacijama, baza koja se spominje obuhvata desetine hiljada korisnika, među kojima su registrovani poljoprivrednici, farmeri i drugi podnosioci zahtjeva za državne subvencije. Zbog vrste podataka koji se dostavljaju prilikom prijave za podsticaje, u evidencijama se nalaze i osjetljivi lični podaci, uključujući jedinstvene matične brojeve i adrese stanovanja.

Iz entitetske vlade naveli su da su upoznati sa slučajem, ali tvrde da objavljeni podaci nisu preuzeti direktno sa zvaničnih servera Vlade Republike Srpske

Na dark webu se pojavili lični podaci 51.000 poljoprivrednika, oglasili se iz Vlade RS

Predsjednik PDP-a RS Igor Crnadak oglasio se saopćenjem u kojem je kritikovao trenutno djelovanje dijela opozicije u RS i potvrdio da stranka neće prisustvovati današnjem sastanku koji je sazvao lider PSS-a Draško Stanivuković.Crnadak je potvrdio da ga je Stanivuković pozvao na sastanak, ali da se PDP RS-a neće odazvati.- PDP RS neće učestvovati na današnjem sastanku, ne samo zbog mog odsustva, nego zato što je potrebno mnoge stvari prethodno razjasniti - poručio je Crnadak.Crnadak je otvoreno progovorio o skepticizmu koji građani imaju prema trenutnom radu opozicije, posebno se osvrnuvši na situaciju u Banjoj Luci, gdje je Stanivuković gradonačelnik.- Pred izbore je, od bilo kakvog performansa na ulici, mnogo važnije da konkretno i jasno obećamo šta ćemo raditi ako nam građani daju povjerenje. Da li će oni koji su pljačkali narod odgovarati? Da li ćemo sasjeći korupciju i rasipničko zaduživanje ili ćemo raditi isto kao i oni? Nakon preuzimanja vlasti u Banjoj Luci, nije razotkrivena nijedna krupna SNSD-ova afera. Zato postoji rezerva građana prema jednom dijelu opozicije i to se mora uvažiti - ostakao je Crnadak.Iako je najavljeno novo zaduženje RS od 800 miliona KM nazvao "novim razarajućim finansijskim udarom", Crnadak je preispitao prioritete opozicionog djelovanja i uličnih performansa.- Zar nije bilo važnije blokirati Tužilaštvo RS-a, jer ne želi da utvrdi ko je ukrao 120 miliona u aferi 'Vijadukt', niti da procesuira aferu 'Serdarov'? Zar nismo trebali opkoliti Eko-toplane, koje u kontinuitetu pljačkaju Banjaluku, krijući svoje ugovore i troškove? Gdje su bili protesti ispred kabineta Željke Cvijanović kada je priznala da je njena porodična firma gradila kompleks Srpska Open - upitao je Crnadak.Na kraju, Crnadak je naglasio da se prije razgovora o foteljama i imenima moraju raščistiti ključne namjere unutar same opozicije pred predstojeće izbore u oktobru.- Javnost očekuje odgovor na pitanje da li svi želimo preokret i da li nam je svima cilj potpuni prekid režimskog pritiska i korupcije. Tek kad damo taj odgovor, biće nam lakše doći i do samo po jednog zajedničkog kandidata za dvije ključne funkcije - zaključio je Crnadak.

Iako je najavljeno novo zaduženje RS od 800 miliona KM nazvao "novim razarajućim finansijskim udarom", Crnadak je preispitao prioritete opozicionog djelovanja i uličnih performansa

Crnadak potvrdio da neće učestvovati na sastanku s bivšim stranačkim kolegom Stanivukovićem

Zapadni Balkan se suočava s krupnim geopolitčkim izazovima, te problemima unutar samih država, ali EU budućnost regije ostaje neupitna, kaže za „Dnevni avaz“ politolog Omar Memišević. Učestvovao je na nedavno održanom GLOBSEC Forumu u Pragu, gdje su, kako kaže, dominirale teme evropske sigurnosti, rata u Ukrajini i odnosa sa SAD-om.- Zapadni Balkan je u posljednjih 20 godina sve više posmatran kao isključivo evropski prostor i to se moglo jasno vidjeti i čuti u Pragu. Samo Zapadni Balkan i Istočno Partnerstvo (Ukrajina, Moldavija i Gruzija) mogu da vide EU kao kredibilno geopolitičko prisustvo. Svaka ostala regija je manje važna za EU, iz kulturoloških, historijskih, ali i prosto geografskih razloga - ističe on. Brisel je gopolitički zabrinut zbog prijetnji i malignih utjecaja globalnih aktera, pa odgovara na te prijetnje davanjem kandidatskog statusa BiH i Kosovu 2022., pozitivne signale na nedavnom samitu lidera EU i regije u Crnoj Gori, te sve izglednije članstvo Crne Gore u EU, navodi Memišević.<h2>Šta očekivati?</h2>On naglašava da je proces davanja kandidatskog statusa, početka pregovora, kao i samog članstva skoro uvijek za Brisel bilo političko pitanje i odgovor na trenutne geopolitičke prijetnje, nego što je stvarni proces pregovora u kojim se od zemalja kandidata traže reforme.- BiH svoj dio posla nije uradila, ali su male šanse da bi EU mogla primati nove članice u više faza, a ne kroz klasični model punopravnog članstva, tako da BiH sada tu ne može očekivati mnogo - smatra Memišević. - Fazni pristup je još u fazi dizajniranja. Mi nismo sigurni da li će on zaživjeti, jer postoji još nekoliko prijedloga reformi procesa proširenja, koji su jednako kritizirani i podržavani od različitih država članica. Ukoliko dođe do primjene faznog pristupa, to bi mogao biti realan scenarij za BiH, pod uslovom da jedna od prvih stvari bude integracija u zajedničko tržište, kako bi građani osjetili prednosti članstva u EU - navodi Memišević. Poslije dolaze zajednička vanjska i sigurnosna politika, gdje je BiH već dugi niz godina u stopostotnoj usaglašenosti sa EU, zajednička ekološka politika, itd. - smatra ovaj politolog.<h2>Američka politika</h2>Kada je u pitanju američka politika prema BiH, oko koje u posljednje vrijeme postoje nesuglasice s Briselom, Memišević kaže da se promjena američkog pristupa prema regiji vidi još od izbora u SAD-u, čak i prije same inauguracije predsjednika Donalda Trampa (Trump). - Tada se to možda i moglo opisati kao retorika, ali danas je to preuzelo oblik politike, koja je transakciona u svojoj prirodi. Najbolji primjer za to jeste propali projekt Trump tornja u Beogradu, projekt razvoja otoka Sazan u Albaniji, koji je također upitan u ovom trenutku, ali i projekt Južne interkonekcije u BiH, koji predstavlja jedan od najvećih američkih investicija u posljednjih 30 godina -navodi on.<h2>Angažman ključnih aktera</h2>Skup Evropske narodne stranke (EPP) u Sarajevu i potpisivanje deklaracije stranka članica iz BiH pokazuje angažman ključnih aktera unutar EU u BiH, jer je EPP najveća politička grupacija u Evropskom parlamentu, kojoj pripada i najveći broj stranaka u BiH.&nbsp;

 Dolazak Trampa promijenio pristupa SAD-a prema regiji, ali i Briselu

Memišević: BiH nije uradila svoj dio posla

Politolog Omar Memišević o položaju BiH: Brisel sve više svojata Zapadni Balkan

Članovi Univerzitetskog planinarsko-smučarskog društva - Bukovik uz podršku ostalih ljubitelja prirode vrijedno rade, grade drvenu kolibu na Bukoviku na mjestu gdje je do požara u decembru prošle godine bio planinarski dom.Predsjednik Društva Fadil Merdan u razgovoru za Fenu kaže da bi do augusta ove godine trebalo da bude završena drvena planinarska koliba, sa salom u kojoj će biti kamin sa roštiljem, kuhinjom i pratećom infrastrukturom.<h2>Gradnja doma</h2>Nadaju se da će u septembru početi gradnja i planinarskog doma.- Radimo, brusimo, gradimo…. Čim završimo kolibu, vjerovatno u augustu ove godine, pristupit ćemo traženju izvođača radova i novcem koji smo dosad osigurali, krenuti u fazu zidanja doma. Izgradnja tog planinarskog doma je zahtjevan projekt, tehnički i finansijski. Bili bi zadovoljni kad bismo za tri godine uspjeli završiti dom - kazao je Merdan.Merdan pojašnjava da od Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo uskoro očekuju odobrenje za projekt izgradnje planinarskog doma, koji bi bio smješten na mjestu gdje je prvobitno i bio planinarski dom, sagrađen 1950. godine, a uništen tokom rata u BiH. Tada je osnovano i Univerzitetko planinarsko smučarsko društvo - Bukovik.- Projekt je prošao Općinu Stari Grad i sad očekujemo odobrenje Zavoda za izgradnju KS. Vjerujemo da ćemo u septebru krenuti sa izgradnjom tog doma. Radi se o suvremenom objektu, ali smo se potrudili da bude istih dimenzija i da ima izgled sličan onom prijeratnom jer je to naša tradicija duga 75 godina - kazao je.Lociran u prirodnom ambijentu i u blizini veličanstvenog vodopada Skakavac, planinarski dom na Bukoviku bio je idealno mjesto za druženje i bijeg od svakodnevnog stresa. Uvjereni da će i dalje biti tako, brojni ljubitelji prirode pružaju značajnu podršku Društvu Bukovik u realizaciji tog obimnog projekta.Merdan kaže da je Društvo ponosno na sve one, institucije i pojedince, koji ih podržavaju u naporima da izgrade taj dom u planini.-Imamo inicijalna sredstva. Međutim, za realizaciju tog projekta potrebno je mnogo više novca. Imamo volju i želju, vjerujemo da ćemo uspjeti u svemu tome. Na ljude dobre dolje apeliramo da nam pomognu, u okviru svojih mogućnosti te tako i prepoznaju vrijednosti Bukovika i zaštićenog područja Parka prirode Skakavac, koji je u blizini - kazao je. <h2>Podrška prijatelja</h2>Realizaciji projekta ponovne izgradnje planinarskog doma na Bukoviku posebno se raduje dugogodišnji domar Adem Đuliman. On i sad radi, doduše u pomoćnom objektu, u blizini izgorjelog planinarskog doma na Bukoviku. Ljubitelji prirode tako se i sada okupljaju na mjestu koje toliko vole. Tako će i biti, sve dok ne budu izgrađeni planinarska koliba potom i dom.Đuliman je posebno emotivan dok priča o podršci ljubitelja prirode i njihovoj spremnosti da, svako prema mogućnostima, doprinesu izgradnji planinarskog objekta, na temelju onog uništenog u požaru.-Ovako, kad smo zajedno, same mi suze teku. Dirnut sam podrškom mojih i prijatelja Bukovika, od trenutka kad je dom zadesio požar. Tu smo svi, na okupu. Milina je vidjeti sve to - kaže Feni Đuliman. Podsjeća da Bukovik ima tradiciju, da to mjesto rado posjećuju brojni šetači, izletnici, planinari…. Bukovik je izletište u blizini vodopada Skakavac sa jedne, a sa druge strane su sela Močioci i Crepoljsko, u sklopu je zaštićenog Parka prirode "Skakavac". Odavno je okupljalište brojnih Sarajlija i gostiju iz svih dijelova BiH, pa i inozemstva.Planinarski dom na Bukoviku nestao je u plamenu 1. decembra prošle godine. U tom požaru uništen je objekt, smješten na izletištu poznatom i dragom brojnim Sarajlijama, ali i turistima.

Komad fasade pao sa zgrade u Sarajevu i razbio staklo automobila

Općinski sud u Sarajevu donio presudu po tužbi Nijaza Tahte

Cvijanović gostovala na RTS-u, na ekranu se pojavio natpis: "Željka, čelična dama RS"

U BiH danas promjenjivo vrijeme: Mogući lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom

Prije 34 godine granatirana i zapaljena Saborna crkva Svete trojice u Mostaru

U današnjem "Dnevnom avazu" čitajte: Trampova klopka za Netanjahua?

Gradski odbor SNSD-a Doboj kandidovao Dodika za funkciju koju po zakonu ne može obavljati

Konačna odluka Suda u Strazburu: Miloradu Dodiku nisu ugrožena prava, presuda Suda BiH ostaje na snazi!

Panonska jezera i ovog vikenda krcata

Profesorica iz Doboja poručila: "Ja sam Srpkinja, ali ovo je i moja zemlja"

Minić optužio Stanivukovića za rušenje institucija, odgovor stigao odmah

Ovo je muškarac koji je izgubio život na raftingu kod Konjica

Na dark webu se pojavili lični podaci 51.000 poljoprivrednika, oglasili se iz Vlade RS

Crnadak potvrdio da neće učestvovati na sastanku s bivšim stranačkim kolegom Stanivukovićem

Politolog Omar Memišević o položaju BiH: Brisel sve više svojata Zapadni Balkan

Novi početak na Bukoviku: U toku gradnja planinarske kolibe, plan i novi dom

BiH

Komad fasade pao sa zgrade u Sarajevu i razbio staklo automobila

Općinski sud u Sarajevu donio presudu po tužbi Nijaza Tahte

Cvijanović gostovala na RTS-u, na ekranu se pojavio natpis: "Željka, čelična dama RS"

U BiH danas promjenjivo vrijeme: Mogući lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom

Prije 34 godine granatirana i zapaljena Saborna crkva Svete trojice u Mostaru

U današnjem "Dnevnom avazu" čitajte: Trampova klopka za Netanjahua?

Gradski odbor SNSD-a Doboj kandidovao Dodika za funkciju koju po zakonu ne može obavljati

Konačna odluka Suda u Strazburu: Miloradu Dodiku nisu ugrožena prava, presuda Suda BiH ostaje na snazi!

Panonska jezera i ovog vikenda krcata

Profesorica iz Doboja poručila: "Ja sam Srpkinja, ali ovo je i moja zemlja"

Minić optužio Stanivukovića za rušenje institucija, odgovor stigao odmah

Ovo je muškarac koji je izgubio život na raftingu kod Konjica

Na dark webu se pojavili lični podaci 51.000 poljoprivrednika, oglasili se iz Vlade RS

Crnadak potvrdio da neće učestvovati na sastanku s bivšim stranačkim kolegom Stanivukovićem

Politolog Omar Memišević o položaju BiH: Brisel sve više svojata Zapadni Balkan

Novi početak na Bukoviku: U toku gradnja planinarske kolibe, plan i novi dom